Prijeđi na sadržaj

Velika Kladuša

Izvor: Wikipedija
Velika Kladuša
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/županija Unsko-sanska
Sjedište Velika Kladuša
Načelnik Fikret Abdić (Laburisti)
Površina ? km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

52.908 (1991.)
?/km²

Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Velika Kladuša je jedna od osam općina Unsko-sanskog kantona. Smještena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči s Republikom Hrvatskom i nalazi se na tromeđi Banije, Bosanske krajine i Korduna, što je čini značajnom raskrsnicom putnih pravaca iz Bosne i Hercegovine.


Geografija

[uredi | uredi kod]

S južne strane graniči s općinama Unsko-sanske županije Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka Repubikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor.

Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica, različitih po površini i po broju stanovnika.

Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim teritorijem prolazi magistralni put M4-2 koji je povezan sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s privrednim središtima u Hrvatskoj.

Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike.

Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.921 stanovnika , raspoređenih u 49 naselja.

Nacionalni sastav
Muslimani 48.600 (91,83%)
Srbi 2.261 (4,27%)
Hrvati 707 (1,33%)
Jugoslaveni 919 (1,73%)
ostali 434 (0,84%)


Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 36.079
Muslimani 32.110 (88,99%)
Srbi 2.845 (7,88%)
Hrvati 742 (2,05%)
Jugoslaveni 191 (0,52%)
ostali 191 (0,56%)


Naseljena mjesta su:

Bosanska Bojna, Brda, Bukovlje, Crvarevac, Čaglica, Čelinja, Dolovi, Donja Slapnica, Donja Vidovska, Drenovac, Drmaljevo, Elezovići, Glavica, Glinica, Golubovići, Gornja Slapnica, Gornja Vidovska, Gornji Purići, Grabovac, Gradina, Grahovo, Holići, Johovica, Klupe, Kudići, Kumarica, Maćeša, Mala Kladuša, Marjanovac, Mehići, Mekanovići, Mekote, Mešići, Miljkovići, Miskići, Mrcelji, Muratov Lug, Nepeke, Orčeva Luka, Pehovo, Podzvizd, Poljana, Polje, Poljice, Ponikve, Rajnovac, Sabljaci, Slapnica, Stabandža, Šabići, Šestanovac, Šiljkovača, Šmrekovac, Šumatac, Todorovo, Todorovska Čelinja, Todorovska Slapnica, Trn, Trnovi, Vejinac, Velika Kladuša, Vidovska, Vrnograč, Vrnogračka Brda, Vrnogračka Slapnica, Zagrad, Zborište i Zulići.


U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55 km 2, što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44.350 stanovnika.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Historija

[uredi | uredi kod]

Velika Kladuša je imala značajnu ulogu u raspadu SFRJ. Tako je 1987. izbila afera Agrokomerc, vezana uz navodno neplaćanje mjenica od strane tvrtke Agrokomerc i njenog direktora Fikreta Abdića. Abdić je uhapšen, a u beogradskim medijima je slučaj iskorišten kako bi se Abdićevi politički pokrovitelji, a zajedno s njima i tadašnje komunističko rukovodstvo BiH, opisali kao "muslimanski nacionalisti", odnosno "fundamentalisti". Međutim, Abdić se uspješno obranio od optužbi i postao nacionalni junak.

Kada se Abdić 1993. godine odmetnuo od vlade Alije Izetbegovića i našao zajednički jezik sa srpskim i hrvatskim nacionalistima koji su za vrijeme rata htjeli podijeliti BiH, Velika Kladuša je postala de facto glavni grad Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. U slijedeće dvije godine je na području Velike Kladuše došlo do žestokih borbi između Abdićevih pristaša i pripadnika V korpusa Armije BiH. U jesen 1994. Armija BiH je zauzela Veliku Kladušu, da bi je Abdićevi pristaše, uz pomoć krajinskih i bosanskosrpskih snaga, vratili nakon nekoliko mjeseci teških borbi. U augustu 1995., za vrijeme Operacije Oluja, Abdić i njegovi pristaše su napustili Veliku Kladušu, te izbjegli u Hrvatsku gdje su se predali tamošnjim vlastima.

Privreda

[uredi | uredi kod]

Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine kao cjeline, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. s respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetaličnih i metaličnih mineralnih sirovina . Od nemetaličnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalične mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Europi. Za privredu općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Privredni objekti po broju zaposlenih: mikro-poduzeća (do 5 zaposleni) 90%, mala poduzeća (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednja poduzeća (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velika poduzeća (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoeuropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50 % ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina (prirodna granica dijela granice BiH i RH) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291 km 2. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno s vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27 - 28 o C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-kemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe.

Infrastruktura općine

[uredi | uredi kod]

Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6 km, regionalni putovi dužine 79 km i lokalni putovi dužine 103 km. Regionalni putovi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USŽ-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti/Općine, budžeta USŽ-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektro-energetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti s više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.


Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod vjekovnim utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i perioda razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-historijskog i graditeljskog naslijeđa:

  • srednjevjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, Todorovo, Vrnograč;
  • rimski lokaliteti "Crkvine";
  • ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom;
  • lokalitet "Hrnjičin bunar"
  • neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi
  • Gradska džamija (iz 1901. godine),
  • spomen - objekti iz historije NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama fašističkog terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
  • objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Turističko-ugostiteljski objekti : Hotelsko-ugostiteljski kompleks : "Stari grad", Hotel "Konak", brojni restorani; izletišta uz rijeke Glinicu i Kladušnicu, lokalitet pećine Hukavica, lovišta Bukovlje i Stabandža, bazen s termalnom vodom Mala Kladuša, izvorišta termalne vode (Šumatac, Barake).

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazrednih područnih škola, učenika 5578 , zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. Srednje škole: jedna opća gimnazija , dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. Predškolsko obrazovanje: 1 dječiji vrtić, sa 95 djece-korisnika i 19 zaposlenih. Od 12 osnovnih škola, u dvije su direktori iz Velike Kladuša, a od tri srednje jedan je kladuščanin.

Zdravstvo

[uredi | uredi kod]

Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 3 socijalna radnika, jedan psiholog,2 pravnika.

Kultura

[uredi | uredi kod]

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija žalia" u svom sastavu ima kino-salu s 250 sjedišta, knjižnicu s knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč s preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture.

Udruženja:

  • Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) s 170 članova,
  • Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša s 780 članova,
  • HO "Svijetlija budućnost",
  • Udruženje "Stope znanja",
  • Udruženje žena Bošnjakinja";
  • Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova,
  • Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova,
  • Udruženje ribolovaca "Štuka",
  • Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Sport

[uredi | uredi kod]
  • NK "Krajišnik"
  • NK "Mladost" (MZ Vrnograč)
  • FC ABC (MZ Podzvizd)
  • Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe)
  • Karate klub "Saniteks"
  • Karate klub "23. februar"
  • Konjički klub "Krajišnik"
  • Sportsko društvo "Polet" Šumatac....

Znameniti ljudi

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]