Idi na sadržaj

Srpski dinar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Srpski dinar
српски динар

Novčanica od 100 dinara

20 dinara
ISO 4217 KodRSD
KorisnikSrbija
Najmanja jedinicapare
OznakaDin
Novčanice10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 i 5000 dinara
Nacionalna bankaNarodna banka
Srbije

Srpski dinar (ISO 4217: RSD, numerički kôd: 941) je valuta Republike Srbije. Na sadašnjim novčanicama su prikazani portreti ljudi vezanih za historiju Srbije i Narodne banke Srbije, a na kovanom novcu prikazani su srpski manastiri. Skraćenica koja se koristi u Srbiji je din/дин. Dinar je korišten kao valuta Knjaževstva, te Kraljevine Srbije od 1868. do 1918. godine, kada je zamijenjen valutom Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. U bivšoj autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija od 1999. godine korištena je njemačka marka, te od 2002. godine euro kao službena valuta. Dinar izdaje Narodna banka Srbije, čiji su prioriteti stabilnost cijena, te održanje ukupne financijske stabilnosti.

Historija srpskog dinara

[uredi | uredi izvor]

Najstariji novac potječe iz 4. vijeka p.n.e., kojeg su kovali grčki gradovi. Tokom 2. i 1 vijeka p.n.e. Rimska republika kovala je srebrni novac denar (lat. "denarius"), čiji je naziv i danas prisutan u nazivima nacionalnih moneta raznih zemalja. Zbog dugotrajne dominacije i utjecaja Bizantije tada na Balkanu, bizantijski novac je od 5. pa do 13. vijeka prisutan na području današnje Srbije.[1]

Srpski dinar se prvi put spominje u arhivskim dokumentima krajem 1214. godine, u vrijeme Stefana Prvovjenčanog.[2] Za vrijeme cara Dušana uvodi se 1354. zakon kojim je uređeno kovanje novca. Od tada, pa sve do pada Despotovine 1459. godine, dinar su kovali gotovo svi srpski vladari. On je predstavljao jedno od najbitnijih obilježja samostalnosti i državnosti srpske države u srednjem vijeku. Sav srednjovjekovni novac Srbije se, zbog povlačenja zlata iz opticaja kovao isključivo u srebru.[3] Osmanlijsko osvajanje Srbije potislo je dinar.[4]

Uslijed gubitka samostalnosti srpske države, sve do polovine 19. vijeka u upotrebi je bio veliki broj različitih moneta: dubrovačka, venecijanska, austrijska, ugarska kao i novac evropskih monarhija toga doba.[1] U razdoblju turske vladavine, na području današnje Srbije radilo je nekoliko kovnica turskog novca – Novo Brdo[2], Kučajna i Beograd. Naziv posljednje vrste turskog srebrnog novca para (od arapske riječi bara - što znači srebro), prisutan je i danas kao naziv stotog dijela savremenog srpskog dinara. Od 1919. pušta se u promet novac Kraljevine SHS. 1946. nakon kraja Drugog svjetskog rata uvodi se jednistvena valuta FNRJ. 23. decembra 1991 uvodi se dinar SR Jugoslavije.[3] Nakon raspada Jugoslavije te osamostaljenja Crne Gore od 2003. uvodi se ponovo srpski dinar.[4]

Historija kovanica

[uredi | uredi izvor]

U 19. vijeku, u vrijeme vladavine Karađorđa i kneza Miloša, u Srbiji je u opticaju bio veliki broj različitih moneta, od turskih do zapadnoevropskih. Tokom tog perioda koristile su se 43 vrste stranog novca, i to 10 zlatnih, 28 srebrnih i 5 bakarnih. Međutim, uporedo sa uspješnim političkim oslobađanjem od turske zavisnosti, počinju da se čine prvi koraci ka uspostavljanju sopstvenog monetarnog sistema, da bi se, najzad, nakon više od četiri vijeka od kovanja posljednjeg srpskog srednjovekovnog novca, u obnovljenoj Srbiji ponovo počelo sa njegovim kovanjem.

Suočen sa problemima koje je izazivala upotreba brojnih vrsta novca u Kneževini Srbiji, knez Mihailo Obrenović donosi rješenje o kovanju srpske monete. Tako je nastao kovani novac izrađen od legure bakra u apoenima od 1, 5, i 10 para, sa likom kneza Mihaila na aversu i godinom izdanja 1868. Nova novčana jedinica, dinar, iskovana je u srebru 1875. godine. Ona je nosila lik kneza Milana, a izrađena je u apoenima od 50 para i 1 i 2 dinara. Prvi zlatni novac u Srbiji, u nominalnoj vrednosti od 20 dinara, iskovan je 1879. godine. Povodom proglašenja kneza Milana za kralja Srbije 6. marta 1882. godine iskovan je zlatni novac od 10 i 20 dinara, popularno nazvan „milandor”.

Srbija je svoju nacionalnu monetu uobličila usvojivši standarde Latinske novčane unije, čije su stroge odredbe propisivale stepen finoće metala za izradu kovanog novca, kao i kovničke stope.

U kasnijem periodu emitovano je još nekoliko vrsta kovanog novca. Poslijednja emisija novca sa likom vladara iz dinastije Obrenovića potiče iz 1897. godine, kada je u srebru iskovan novac od 1 i 2 dinara sa likom kralja Aleksandra I Obrenovića.

Dinastička smjena na prijestolju 1903. godine donijela je izvjesne promjene u oblasti izdavanja novca. Zakonom iz 1904. godine predviđeno je kovanje metalnog novca sa likom novog vladara, Petra I Karađorđevića. Iz iste godine je i prva emisija od pet različitih apoena novca kovanog u bronzi i srebru, kao i jubilarni srebrni novac od 5 dinara sa likovima Karađorđa i Petra I, iskovan povodom stogodišnjice Prvog srpskog ustanka. Ta emisija novca, kao i slijedeće dvije, iz 1912. i 1915. godine, kovane su u Beču. Izbijanjem rata prekinuta je svaka veza sa tom kovnicom, pa je dio emisije iz 1915. godine iskovan u pariskoj kovnici. Novac sa godinom kovanja 1917. izrađen je u Americi.

Kovanice u opticaju

[uredi | uredi izvor]
Vrijednost Lice Naličje Masa Prečnik Sastav Opis lica Opis naličja Godina izdanja Godina kovanja
1 dinar[5] 4,2 g[5] 20 mm [5] Višeslojni materijal
jezgro od čelika presvlaka od bakra i mesinga[5]
Nominalna vrijednost,
reljef zgrade Narodne banke Srbije,
oznaka godine kovanja[5]
Oznake državnosti
i eminenta
[5]
2009.
2011.
2013.
[5]
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
[5]
2 dinara[6] 5,05 g[6] 22 mm [6] Višeslojni materijal
jezgro od čelika presvlaka od bakra i mesinga[5]
Nominalna vrijednost,
zdanje manastira Gračanica[6]
Oznake državnosti
i eminenta
[6]
2009.
2011.
2013.
[5]
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
[6]
5 dinara[7] 5,78 g[7] 24 mm [7] Višeslojni materijal
jezgro od čelika presvlaka od bakra i mesinga
oznaka godinje kovanja [7]
Nominalna vrijednost,
zdanje manastira Krušedol[7]
Oznake državnosti
i eminenta
[7]
2013.[7] 2013.
2014.[7]
10 dinara[8] 7,77 g[8] 26 mm [8] 70%Cu
12%Ni
18%Zn [8]
Nominalna vrijednost,
motivi 25 ljetne Univerzijade u Beogradu
oznaka godine kovanja[8]
Oznake državnosti
i eminenta[8]
2009.[8] 2009.
2014.[8]
20 dinara[9] 9 g[9] 28 mm [9] 70%Cu
12%Ni
18%Zn [9]
Nominalna vrijednost,
lik Mihajla Pupina
oznaka godine kovanja[9]
Oznake državnosti
i eminenta[9]
2012.[9] 2012.
2014.[9]

Novčanice u opticaju

[uredi | uredi izvor]

U opticaju su novčanice sa potpisima guvernera Mlađana Dinkića, Kori Udovički, Radovana Jelašića, Dejana Šoškića i Jorgovanke Tabaković u apoenima 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000, 2000 i 5000 dinara.

Novčanice koje nose oznaku Narodna banka Jugoslavije nisu više u opticaju.

10 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani je portret Vuka Stefanovića Karadžića i njegov pribor za pisanje, tri slova moderne srpske azbuke i lik Filipa Višnjića. Na zadnjoj strani je Vukov portret i članovi Prvog Sveslovenskog Kongresa, održan u Pragu 1848. godine, kao i friz od slova. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2000. godine u pretežno oker-žutoj boji, a 2006. godine je zamjenjena svjetlijom nijansom boja.[10]

20 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani je portret Petra II Petrovića Njegoša, Spomenik iz mauzoleja na planini Lovćen. Novčanica je puštena u optjecaj 2000. godine u pretežno zelenoj i oker-žutoj boji sa smeđim i žutim nijansama. Novčanica izdanja Narodne Banke Srbije od 18. jula 2006. ima svijetlije tonove od stare i izmijenjen motiv. Na stražnjoj strani je pored lika Njegoša, crtežom predstavljen detalj Cetinjskog manastira, te detalj sa ukrasne minijature s prvog slovenskog oktoiha, štampanog na Cetinju 1494. godine i planinski masiv Komova. Dimenzije 64mm x 135 mm.[11]

50 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani je portret kompozitora Stevana Stojanovića Mokranjca. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2000. godine u pretežno svijetlo ljubičastoj boji sa narandžastim i žutim nijansama. Novčanica je izmjenjena 2005. godine.[12]

100 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani je portret Nikole Tesle i detalj Teslinog elektro-magnetnog indukcionog motora. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2000. godine u pretežno svijetlo plavoj boji, sa zelenkastim i oker-žutim nijansama. 2003. godine je dizajn promjenjen.[13]

200 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani je portret Nadežde Petrović i silueta Manastira Gračanice. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2001. godine u pretežno tamnožutoj, crvenoj i smeđoj boji sa sivo-plavim nijansama. Dizajn je promjenjen 2005. godine.[14]

500 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na prednjoj strani se nalazi portret Jovana Cvijića i stilizirani etno-motivi. Novčanica je puštena u opticaj 2004. godine u pretežno zelenim i žutim bojama sa plavo-zelenim nijansama.[15]

1000 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na novčanici se nalazi portret Đorđa Vajferta; silueta Vajfertove pivovare, hologram svetog Đorđa kako ubija aždaju; detalji unutrašnjosti glavne zgrade Narodne Banke Srbije. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2001. godine u pretežno svjetlo-crvenoj boji sa žutim i sivo-plavim nijansama. Dizajn je promjenjen 2003. godine.[16]

2000 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na novčanici se nalazi portret Milutina Milankovića. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2011.[17]

5000 dinara

[uredi | uredi izvor]

Na novčanici se nalazi portret Slobodana Jovanovića i ukrasni detalj zgrade Srpske akademije nauka i umjetnosti; Silueta Parlamenta Srbije. Novčanica je prvi put puštena u opticaj 2002. godine u pretežno zelenoj boji sa ljubičastim i sivo-žutim nijansama. Dizajn je promjenjen 2003. godine.[18]

Vrijednost Slika Boja Lice Naličje U opticaju
10 dinara
131 x 62 mm
Oker-žuta Vuk Stefanović Karadžić (1787–1864), filolog i lingvist Članovi Prvog Sveslovenskog Kongresa. Zamijenjena od 2006. svjetlijom bojom. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju.
20 dinara
135 x 64 mm
Zelena Petar II Petrović-Njegoš (1813–1851), državnik i poet Cetinjski manastir. Zamijenjena od 2006 tamnijom bojom. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju
50 dinara
139 x 66 mm
Ljubičasta Stevan Stojanović Mokranjac (1856–1914), kompozitor Portret Mokranjca, motiv naslikan od Miroslav Gospels. Novi dizajn od 2005. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju
100 dinara
143 x 68 mm
Plava Nikola Tesla (1856–1943), izumitelj Elektromagnetni indukcioni motor Novi dizajni 2003, 2004. i 2006. Od 2012. izmijenjena verzija u opticaju
200 dinara
147 x 70 mm
Ružičasta Portret slikarice Nadežde Petrović (1873–1915) Silueta Manastira Gračanice Novi dizajn od 2005. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju
500 dinara
147 x 70 mm
Zelenožuta Portret geografa Jovana Cvijića (1865–1927) Etno motivi Novi dizajn od 2007. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju
1000 dinara
151 x 72 mm
Crvena Portret industrijalca Đorđe Vajfert (1850–1937) Silueta Vajfertove pivovare, hologramska slika Sv. Đorđa koji ubija zmaja; detalji zida centralne banke. Novi dizajn od 2003 and 2006. Od 2011. izmijenjena verzija u opticaju
2000 dinara
155 x 74 mm
Siva Portret matematičara, astronoma i geofizičara Milutina Milankovića (1879–1958) Milanković sjedi za stolom, fragment sunčevog diska, ilustracija rada Milankovića Puštena u opticaj 2011.[19]
5000 dinara
159 x 76 mm
5000 dinara obverse 5000 dinara reverse Purpurna Portret pravnika, historičara i političara Slobodana Jovanovića (1869–1958) Ornamenti na zgradi Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU, silueta Parlamenta Srbije Novi dizajn od 2010.[20]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Narodna banka Srbije. "Novac na tlu Srbije" (jezik: srpski). Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)[mrtav link]
  2. ^ a b Narodna banka Srbije. "Историјат новца на тлу Србије" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 11. 4. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ a b Ćirić, Sonja (15. 8. 2013). "Kratka likovna istorija dinara". vreme.com (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 16. 9. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.
  4. ^ a b finanzen.net. "Serbischer Dinar - Informationen" (jezik: njemački). Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ a b c d e f g h i j Narodna banka Srbije. "Ковани новац номиналне вредности 1 динар" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  6. ^ a b c d e f Narodna banka Srbije. "Ковани новац номиналне вредности 2 динарa" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 4. 5. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  7. ^ a b c d e f g h Narodna banka Srbije. "Ковани новац номиналне вредности 5 динарa" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  8. ^ a b c d e f g h Narodna banka Srbije. "Ковани новац номиналне вредности 10 динарa" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  9. ^ a b c d e f g h Narodna banka Srbije. "Ковани новац номиналне вредности 20 динарa" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  10. ^ Narodna banka Srbije. "10-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  11. ^ Narodna banka Srbije. "20-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  12. ^ Narodna banka Srbije. "50-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  13. ^ Narodna banka Srbije. "100-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  14. ^ Narodna banka Srbije. "200-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  15. ^ Narodna banka Srbije. "500-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  16. ^ Narodna banka Srbije. "1000-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  17. ^ Narodna banka Srbije. "2000-dinar Banknote" (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)[mrtav link]
  18. ^ Narodna banka Srbije. "5000-dinar Banknote" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  19. ^ Narodna banka Srbije. "Народна банка Србије пушта у оптицај нову новчаницу од 2000 динара и новчанице од 500 и 1000 динара с делимично измењеним обележјима" (jezik: srpski). Arhivirano s originala, 4. 8. 2017. Pristupljeno 12. 11. 2015.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  20. ^ BanknoteNews.com. "Serbia new 5,000-dinar note confirmed" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 4. 3. 2017. Pristupljeno 23. 12. 2011.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]