Preventivni uzroci smrti
Svetska zdravstvena organizacija je tradicionalno klasifikovala smrt prema primarnom tipu bolesti ili povrede. Međutim, uzroci smrti se isto tako mogu klasifikovati u pogledu preventivnih faktora rizika, kao što su pušenje, nezdrava ishrana, seksualno ponašanje, i nesmotrena vožnja, svi od kojih doprinose znatnom broju različith oboljenja. Takvi faktori rizika se obično ne evidentiraju direktno na umrlicama, iako su zastupljeni u medicinskim izvještajima.
Globalni uzroci
[уреди | уреди извор]Procenjuje se da od oko 150.000 ljudi koji svakodnevno umiru širom sveta, oko dve trećine - 100.000 dnevno - umiru od uzroka povezanih sa uzrastom, od starosti.[1] U industrijalizovanim zemljama proporcija je znatono veća, i doseže 90 percenata.[1] Stoga je biološko starenje (senescencija) vodeći uzrok smrti. Da li se senescencija kao sam biološki proces može usporiti, zaustaviti ili čak preokrenuti, predmet je aktuelnih naučnih spekulacija i istraživanja.[2]
Podaci iz 2001
[уреди | уреди извор]Vodeći uzroci preventivnih smrtnih slučajeva širom sveta do 2001. godine, prema stanovištu istraživača koji sarađuju sa Projektom prioriteta kontrole bolesti (DCPN)[3] i Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) su prikazani u donjoj tabeli.[4] (Podaci SZO iz 2008. godine pokazuju veoma sličan trend.)
Uzrok | Broj smrtnih slučajeva koji su nastali (miliona godišnje) |
---|---|
Hipertenzija | 7.8 |
Pušenje duvana | 5.4 |
Neuhranjenost | 3.8 |
Seksualno prenosive bolesti | 3.0 |
Loša ishrana | 2.8 |
Prekomerna težina i gojaznost | 2.5 |
Fizička neaktivnost | 2.0 |
Alkohol | 1.9 |
Kućno zagađenje vazduha od čvrstih goriva | 1.8 |
Voda koja nije bezbedna i loša sanitacija | 1.6 |
Godine 2001. je u proseku 29.000 dece umiralo od preventabilnih uzroka svakog dana (drugim rečima oko 20 smrtnih slučajeva svakog minuta). Autori prižaju sledeći kontekst:
„ | Oko 56 miliona ljudi je umrlo 2001. godine. Od toga 10,6 miliona su bila deca, 99% kojih je živelo u zemljama sa niskim do srednjih prosečnih prihoda. Više od polovine smrti dece 2001. godine se može pripisati akutnim respiratornim infekcijama, boginjama, dijareji, malariji, i HIV/AIDS.[4] | ” |
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ а б Aubrey D.N.J, de Grey (2007). „Life Span Extension Research and Public Debate: Societal Considerations” (PDF). Studies in Ethics, Law, and Technology. 1 (1, Article 5). CiteSeerX 10.1.1.395.745 . doi:10.2202/1941-6008.1011. Архивирано из оригинала (PDF) 13. 10. 2016. г. Приступљено 7. 8. 2011.
- ^ „SENS Foundation”.
- ^ „DCP3”. washington.edu. Архивирано из оригинала 28. 1. 2013. г.
- ^ а б Lopez AD, Mathers CD, Ezzati M, Jamison DT, Murray CJ (maj 2006). „Global and regional burden of disease and risk factors, 2001: systematic analysis of population health data”. Lancet. 367 (9524): 1747—57. PMID 16731270. doi:10.1016/S0140-6736(06)68770-9.