Лагерстремија

Lagerstremija
	Stablo u cvetu početkom avgusta (hotel „Old Mill“, Beograd).
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Kladus:	Tracheophytes
Kladus:	Angiospermae
Kladus:	Eudicotidae
Kladus:	Rosids
Red:	Myrtales
Porodica:	Lythraceae
Rod:	Lagerstroemia
Vrsta:	L. indica
Binomno ime
	Lagerstroemia indica; L.
	Areal u Kini.
Sinonimi
	Lagerstroemia chinensis Lamarck; Murtughas indica (L.) Kuntze.;

Lagerstremija, indijski jorgovan (Lagerstroemia indica L.) naučni naziv roda dao je Line po Lagerstremu (Magnus von Lagerström, 1691-1759) direktoru Švedske istočnoindijske kompanije koji mu je dostavio biljku koju je sakupio.^[1] Epitet vrste znači indijska, iako je težište areala u Kini. Nazivi indica, japonica i sinensis često ne govore o preciznom poreklu vrste jer su u Evropi osamnaestog veka ovi pojmovi bili dosta apstraktni. Kineski naziv vrste je 紫薇 (zivej).

Opis vrste

Listopadni žbun ili nisko drvo 7-10 m visoko, obično sa više stabala od zemlje i varijabilnom okruglastom ili vazolikom krunom.^[2] Kora debla i starijih grana siva i glatka; mladi izdanci goli, četvorougaoni ili kratkookriljeni. ^[3]

Listovi naspramni, naizmenični ili u pršljenu po tri, sesilni ili sa peteljkom do 2 mm; liska eliptična, izduženo jajasta ili suborbikularna, sa kratkim zašiljanim vrhom i celim obodom, 2,5-7 [-10] × 1,5-4 cm, papirasta do slabo kožasta, gola ili slabo maljava duž nerava abaksijalno, bočnih nerava 3-7 pari, široko klinaste do zaobljena osnove.^[1]

Cvetovi prečnika 1,5-5,0 cm, od jula do septembra, u gustim subpiramidalnim, terminalnim metlicama dugim 10-25 cm, na ovogodišnjim letorastima; u metlici 25 do 500 cvetova.^[4]. Čašica zvonasta, duga 1 cm, zelena, gola, bez epikaliksa, sa šest trouglastih zašiljenih režnjeva, koji ostaju i na plodu. Krunica cevasta šestočlana, cev 7-11 mm duga, glatkih golih zidova ili sa 6 nejasnih ili izrazitih rebara; ljubičaste, ružičaste ili bele latice naborane, jajaste, 1,2-2 cm duge, u osnovi stisnute u vitku peteljku 6-9 mm dugu. Prašnika 36-42, oni su dimorfni končastih filamenata. Plodnik go, a stubić tučka štrči iznad prašnika.^[5]

Čaure elipsoidne do loptaste, 1-1,3 × 0,7-1,2 cm, sa 4-6 karpela; ostaju na granama tokom zime, sadrže preko 20 semena. Plodonosi septembra-novembra. Seme eksalbuminsko, ortodoksno, dugo 7-11 mm sa krilcem. U kilogramu 150.000 do 175.000 zrna. ^[6]

Areal

U Kini je rasprostranjena u pokrajinama Anhuej, Fuđen, Guangdung, Guangsi, Guejdžou, Hajnan, Henan, Hubej, Hunan, Đangsi, Đilin, Šandung, Šansi, Sečuan, Junan, Džeđang i Tajvan van Kine raste u Bangladešu, Butanu, Kambodži, Indiji, Indoneziji, Japanu, Laosu, Maleziji, Mjanmaru, Nepalu, Pakistanu, Filipinima, Singapuru, Šri Lanki, Tajlandu i Vijetnamu, a široko se gaji širom ovih i drugih toplih regiona sveta.^[7]

Bioekološke karakteristike

Lagerstremija je brzorasući heliofit koji toleriše i polusenku, ali se najbolje razvija kada ima preko 6 sati direktne osunčanosti dnevno; cveta u drugoj godini. Podnosi orezivanje; orezuje se u proleće, uklanjanjem grana sa prošlogodišnjim plodovima. Privlači insekte. Najbolje raste na mestu zaštićenom od vetra i mraza, koji mogu da oštete cvetove. Raste na skoro svim vrstama zemljišta: peskovitom, ilovastom ili glinovitom, iako joj najviše odgovara vlažno, dobro drenirano tlo, pH 5,0-6,5.^[8] Lako se presađuje, podnosi sušu i alkalna zemljišta, ali može da ima problema sa štetočinama i bolestima.^[9]

Primena

Široko se koristi u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi toplijih regija zbog visokodekorativnih osobina: raskošnih cvasti, produženog cvetanja i atraktivne kore. Zbog dosta velikog raspona visina može da se gaji u posudama, ako se redovno zaliva i prihranjuje; kao drvoredna vrsta sa pokrivačem tla ispod, kao živa ograda, u masivu ili kao soliter posebno za male prostore.^[3] Indijski jorgovan može da se gaji i kao zeljasta perena u surovijoj klimi svakogodišnjim orezivanjem na panj, kada ne izmrzava nadzemni deo, a koren je u zemljištu zaštićen.^[1]^[10]^[11]

Razmnožavanje

Generativno razmnožavanje

Seme posejano na 15°C bez prethodnog tretmana klija za 10-15 dana, mada je posle jednomesečne stratifikacije na 4°C klijanje ujednačenije.^[12] Klijavce treba prepikirati pojedinačno u kontejnere i umereno prihranjivati. U stakleniku rastu vrlo brzo i ponekad cvetaju prvog leta posle decembarske ili januarske setve.^[3]

Vegetativno razmnožavanje

Uspešno se razmnožava zelenim reznicama (biraju se letorasti bez cvetnih pupoljaka, a mogu i jednonodusne reznice) tokom juna-avgusta bez prethodnog tretmana ili tretiranim sa 0,75% IBA; ožiljuju se pod mistom i u zagrejanom supstratu na 21°C sačinjenom od treseta, perlita i peska (1:1:1). Ožili se 80-100% reznica.^[13] Zrele i korenske reznice predstavljaju uspešan način razmnožavanja.^[14]^[15]

Heterovegetativno razmnožavanje je izuzetno retko u rasadnicima, a može da se primeni bočno spajanje na deblje podloge kad se želi npr. kombinacija sorti sa različitom bojom cvetova na istoj individui. Razmnožavanje kulturom tkiva takođe se koristi.^[16]^[17]

Unutarvrsni taksoni

Vrste roda Lagerstroemia lako se međusobno hibridizuju. Počev od 1962. godine, Nacionalni arboretum Sjedinjenih Država sprovodio je opsežan program oplemenjivanja i selekcije.^[8] Između 1981. i 1990. godine, Nacionalni arboretum je sintetisao 20 međuvrsnih sorti lagerstremije, od kojih je većina dobijena složenim ukrštanjima između L. indica i L. fauriei Koehne to su:

‘Muskogee’,
‘Natchez’,
‘Tuscarora’,
‘Tuskegee’,
‘Acoma’,
‘Hopi’,
‘Pecos’,
‘Zuni’,
‘Biloxi’,
‘Miami’,
‘Wichita’,
‘Apalachee’,
‘Comanche’,
‘Lipan’,
‘Osage’,
‘Sioux’,
‘Yuma’,
‘Caddo’,
‘Tonto’
‘Choctaw’^[18]^[19]^[20]^[21]^[22]^[23]^[24]^[4]

Ove sorte uspešno kombinuju vrhunske osobine cvetanja L. indica i otpornost na plesni (Erysiphe lagerstroemiae E. West) L. fauriei.^[25] Nekoliko sorti je nasledilo živopisnu koru L. fauriei koja se ljušti, kao i izvanrednu boju jesenjeg lišća.^[3]

Reference

^ ^a ^b ^v Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd
^ Chudnoff, M. (1980): Tropical timbers of the world. Madison, WI: USDA Forest Service, Forest Products Laboratory. [reprinted in 1984 as Agric. Handbk. 607.Washington, DC: USDA Forest Service].
^ ^a ^b ^v ^g Dirr, M.A. (1998): Manual of woody landscape plants: their entification, ornamental characteristics, culture, propagation and uses. Champaign, IL: Stipes Publishing Company.
^ ^a ^b Egolf, D.R. (1990): ‘Choctaw’ Lagerstroemia. HortScience. 25 (8): 992—993. Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
^ LHBH [Liberty Hyde Bailey Hortorium]. (1976): Hortus third: a concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. 3d ed. New York: Macmillan.
^ Khullar, P., Thapliyal, R.C., Beniwal, B.S., Vakshasya, R.K., Sharma, A. (1991): Forest seed. Dehra Dun, India: Indian Council of Forestry Research & Education.
^ Fang, J., Wang, Z., Tang, Z. (2011): Atlas of Woody Plants in China - Distribution and Climate. Volume I, Springer Heidelberg Dordrecht, London, New York ISBN 978-3-642-15016-6
^ ^a ^b Egolf, D.R., Andrick, A.O. (1978): The Lagerstroemia handbook/checklist. Los Angeles: American Association of Botanical Gardens and Arboreta.
^ Menninger, E.A. (1962): Flowering trees of the world for tropics and warm climates. New York: Hearthside Press.
^ Everett, T.H. (1981): The New York Botanical Garden illustrated encyclopedia of horticulture.Volume 5. New York: Garland Publishing.
^ Huxley, A., ed. (1992): The new Royal Horticultural Society dictionary of gardening. Volume 3. London: Macmillan.
^ Raulston, J.C.,Tripp, K.E. (1995): The year in trees. Portland, OR:Timber Press.
^ Grbić, M. (2004): Proizvodnja sadnog materijala - Vegetativno razmnožavanje ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu. Beograd ISBN 86-7602-009-4
^ Dirr, M.A., Heuser, C.W. Jr. (1987): The reference manual of woody plant propagation: from seed to tissue culture. Athens, GA:Varsity Press.
^ Hartmann, H.T., Kester, D.E., Davies, Jr. F.T., Geneve, R.L. (2002): Hartmann and Kester’s plant propagation: principles and practices. 7th ed. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.
^ Yamamoto, T., Uhara, T., Takemasa, K., Shimizu, Y., Matsumoto, A. (1994): Micropropagation of crape myrtle (Lagerstroemia indica L. ). Combined Proceedings of the International Plant Propagators’ Society. 44: 254—258. Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
^ Zhang, Z.M., Davies, Jr. F.T (1986). „In vitro culture of crape myrtle”. HortScience. 21 (4): 1044—1045. .
^ Egolf, D.R. (1981): ‘Muskogee’ and ‘Natchez’ „Lagerstroemia”. HortScience. 16 (4): 576—577. .
^ Egolf, D.R. (1981): ‘Tuscarora’ „Lagerstroemia”. HortScience. 16 (6): 788—789. .
^ Egolf, D.R. (1986): ‘Tuskegee’ „Lagerstroemia”. HortScience. 21 (4): 1078—1080. .
^ Egolf, D.R. (1986): ‘Acoma’, ‘Hopi’, ‘Pecos’, and ‘Zuni’ „Lagerstroemia”. HortScience. 21 (5): 1250—1252. .
^ Egolf, D.R. (1987): ‘Biloxi’, ‘Miami’, and ‘Wichita’ „Lagerstroemia”. HortScience. 22 (2): 336—338. .
^ Egolf, D.R. (1987): ‘Apalachee’, ‘Comanche’, ‘Lipan’, ‘Osage’, ‘Sioux’, and ‘Yuma’ „Lagerstroemia”. HortScience. 22 (4): 674—677. .
^ Egolf, D.R. (1990): ‘Caddo’ and ‘Tonto’ „Lagerstroemia”. HortScience. 25 (5): 585—587. .
^ Mizel III, R.F., Knox, G.W (1993). „Susceptibilty of crape myrtle, Lagerstroemia indica, to the crape myrtle aphid (Homoptera: Aphidae) in North Florida”. Journal of Entomological Science. 28 (1): 1—7. .

Spoljašnje veze

[ema-1] v Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd

[2] Chudnoff, M. (1980): Tropical timbers of the world. Madison, WI: USDA Forest Service, Forest Products Laboratory. [reprinted in 1984 as Agric. Handbk. 607.Washington, DC: USDA Forest Service].

[Dirr-3] v ^g Dirr, M.A. (1998): Manual of woody landscape plants: their entification, ornamental characteristics, culture, propagation and uses. Champaign, IL: Stipes Publishing Company.

[Egol-4] Egolf, D.R. (1990): ‘Choctaw’ Lagerstroemia. HortScience. 25 (8): 992—993. Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

[5] LHBH [Liberty Hyde Bailey Hortorium]. (1976): Hortus third: a concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. 3d ed. New York: Macmillan.

[6] Khullar, P., Thapliyal, R.C., Beniwal, B.S., Vakshasya, R.K., Sharma, A. (1991): Forest seed. Dehra Dun, India: Indian Council of Forestry Research & Education.

[7] Fang, J., Wang, Z., Tang, Z. (2011): Atlas of Woody Plants in China - Distribution and Climate. Volume I, Springer Heidelberg Dordrecht, London, New York ISBN 978-3-642-15016-6

[Egolа-8] Egolf, D.R., Andrick, A.O. (1978): The Lagerstroemia handbook/checklist. Los Angeles: American Association of Botanical Gardens and Arboreta.

[9] Menninger, E.A. (1962): Flowering trees of the world for tropics and warm climates. New York: Hearthside Press.

[10] Everett, T.H. (1981): The New York Botanical Garden illustrated encyclopedia of horticulture.Volume 5. New York: Garland Publishing.

[11] Huxley, A., ed. (1992): The new Royal Horticultural Society dictionary of gardening. Volume 3. London: Macmillan.

[12] Raulston, J.C.,Tripp, K.E. (1995): The year in trees. Portland, OR:Timber Press.

[mika-13] Grbić, M. (2004): Proizvodnja sadnog materijala - Vegetativno razmnožavanje ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu. Beograd ISBN 86-7602-009-4

[14] Dirr, M.A., Heuser, C.W. Jr. (1987): The reference manual of woody plant propagation: from seed to tissue culture. Athens, GA:Varsity Press.

[15] Hartmann, H.T., Kester, D.E., Davies, Jr. F.T., Geneve, R.L. (2002): Hartmann and Kester’s plant propagation: principles and practices. 7th ed. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.

[16] Yamamoto, T., Uhara, T., Takemasa, K., Shimizu, Y., Matsumoto, A. (1994): Micropropagation of crape myrtle (Lagerstroemia indica L. ). Combined Proceedings of the International Plant Propagators’ Society. 44: 254—258. Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).

[17] Zhang, Z.M., Davies, Jr. F.T (1986). „In vitro culture of crape myrtle”. HortScience. 21 (4): 1044—1045. .

[18] Egolf, D.R. (1981): ‘Muskogee’ and ‘Natchez’ „Lagerstroemia”. HortScience. 16 (4): 576—577. .

[19] Egolf, D.R. (1981): ‘Tuscarora’ „Lagerstroemia”. HortScience. 16 (6): 788—789. .

[20] Egolf, D.R. (1986): ‘Tuskegee’ „Lagerstroemia”. HortScience. 21 (4): 1078—1080. .

[21] Egolf, D.R. (1986): ‘Acoma’, ‘Hopi’, ‘Pecos’, and ‘Zuni’ „Lagerstroemia”. HortScience. 21 (5): 1250—1252. .

[22] Egolf, D.R. (1987): ‘Biloxi’, ‘Miami’, and ‘Wichita’ „Lagerstroemia”. HortScience. 22 (2): 336—338. .

[23] Egolf, D.R. (1987): ‘Apalachee’, ‘Comanche’, ‘Lipan’, ‘Osage’, ‘Sioux’, and ‘Yuma’ „Lagerstroemia”. HortScience. 22 (4): 674—677. .

[24] Egolf, D.R. (1990): ‘Caddo’ and ‘Tonto’ „Lagerstroemia”. HortScience. 25 (5): 585—587. .

[25] Mizel III, R.F., Knox, G.W (1993). „Susceptibilty of crape myrtle, Lagerstroemia indica, to the crape myrtle aphid (Homoptera: Aphidae) in North Florida”. Journal of Entomological Science. 28 (1): 1—7. .

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

Normativna kontrola
Državne	Izrael Sjedinjene Države
Ostale	Enciklopedija Britanika