Zapadni front (Prvi svjetski rat)

Datum	4. kolovoza 1914. – 11. studenog 1918.
Lokacija	Belgija i sjeveroistok Francuske

Zapadni front (Prvi svjetski rat)
	Segment Prvog svjetskog rata
	[[Datoteka:\|300px]]; Britanski rov u srpnju 1916. za vrijeme Bitke na Sommi. Fotografija Ernest Brooks
Datum	4. kolovoza 1914. – 11. studenog 1918.
Lokacija	Belgija i sjeveroistok Francuske
Sukobljene strane
Francuska; Britansko Carstvo; Belgija; Kraljevina Italija; Rusko Carstvo; Portugal; SAD;	Njemačko Carstvo; Austro-Ugarska Monarhija;
Komandanti i vođe
Bez zajedničke komande do 1918., a tada Ferdinand Foch	Moltke → Falkenhayn → Hindenburg i Ludendorff → Hindenburg i Groener
Žrtve i gubici
Poginulih: 2 000 000+; Ranjenih: 6 620 000	Poginulih: 590 599; Nestalih/zarobljenih: 623 260; Ranjenih: 3 593 698

Zapadni front bio je naznačajnije bojište tokom Prvog svetskog rata. Front je otvorila Nemačka invazijom na Luksemburg i Belgiju preko kojih je planirala da uspostavi kontrolu nad industrijski značajnim regionima u Francuskoj. Brzo napredovanje nemačkih snaga dramatično se završilo bitkom na Marni u kojoj su savezničke snage odnele pobedu. Nakon ove bitke i savezničke i nemačke trupe su se ukopale formirajući liniju fronta koja se protezala od Severnog mora do švajcarske granice. Značajnijih promena položaja nije bilo sve do kraja rata.

Između 1915. i 1917. godine bilo je nekoliko velikih ofanziva duž fronta. Pešadijskim napadima je prethodila temeljna artiljerijska priprema. Ipak pešadija nije mogla da postigne značajnije uspehe protiv dobro ukopanog neprijatelja, mitraljeskih gnezda, bodljikave žice.

Kako bi postigli vojnu prednost nad neprijateljskim snagama obe strane su u borbi koristile nove tehnologije kao što su avijacija, bojni gasovi i tenkovi stalno ih usavršavajući tokom rata. Ali ni upotreba novih vrsta oružja nije mogla da dovede do odlučujućeg uspeha.

Do kraja rata nemačka vlada je uvidela da su savezničke snage superiornije zbog većeg demografskog i inustrijskog potencijala pa je iscrpljena Nemačka bila prinuđena da 11. novembra 1918. potpiše primirje.

Izvori

↑ McRandle, James H.; Quirk, James (July 2006). „The Blood Test Revisited: A New Look at German Casualty Counts in World War I”. The Journal of Military History 70 (3): 667–701. DOI:10.1353/jmh.2006.0180. Pristupljeno 2008-07-28. —tablica A2. Službeni podaci iz Sanitätsbericht über das deutsche Heer, (Deutsches Feld- und Besatzungsheer), im Weltkriege 1914-1918, tom 3, odjeljak 1, Berlin 1934. za razdoblje 8./1914.-7./1918. Ovdje nema njemačkih podataka za Zapadno bojište za razdoblje 8./1918.-11./1918. Navedeni njemački podaci za ranjene uključuju i kasnije umrle od ranjavanja. Konačni podaci objavljeni 1934. za ranjene bez kasnije umrlih od ranjavanja na svim bojišnicama tijekom rata bio je 4 215 662. Njemački podatci ne uključuju lakše ranjene i nisu usporedivi s britanskim i francuskim podatcima

Ovaj članak o historiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.

[1] McRandle, James H.; Quirk, James (July 2006). „The Blood Test Revisited: A New Look at German Casualty Counts in World War I”. The Journal of Military History 70 (3): 667–701. DOI:10.1353/jmh.2006.0180. Pristupljeno 2008-07-28. —tablica A2. Službeni podaci iz Sanitätsbericht über das deutsche Heer, (Deutsches Feld- und Besatzungsheer), im Weltkriege 1914-1918, tom 3, odjeljak 1, Berlin 1934. za razdoblje 8./1914.-7./1918. Ovdje nema njemačkih podataka za Zapadno bojište za razdoblje 8./1918.-11./1918. Navedeni njemački podaci za ranjene uključuju i kasnije umrle od ranjavanja. Konačni podaci objavljeni 1934. za ranjene bez kasnije umrlih od ranjavanja na svim bojišnicama tijekom rata bio je 4 215 662. Njemački podatci ne uključuju lakše ranjene i nisu usporedivi s britanskim i francuskim podatcima

[1]