Tetrijebi

Tetrijebi
	Gušati tetrijeb Centrocercus urophasianus
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Podrazred:	Neornithes;
Infrarazred:	Galloanserae;
Red:	Galliformes;
Porodica:	Phasianidae;
Potporodica:	Tetraoninae; Vigors, 1825.

Tetrijebi (lat. Tetraoninae) su potporodica u porodici fazanki i karakteristični su za sjever. Pretpostavlja se da vode porijeklo iz sjevernih geografskih širina, a većina današnjih tetrijeba živi u šumama na sjeveru i u arktičkim tundrama u kojima čine veći dio organske mase kralježnjaka ekosustava. Nijhova brojnost i veličina čine ih važnim izvorom hrane za mesojede poput riseva, kuna, lisica i ptica grabljivica.

Ova potporodica ptica porodice fazanki (Phasianidae), reda kokoški (Galliformes) sastoji se od deset rodova ^[1]:

Bonasa

Centrocercus

Dendragapus

Lagopus

Lyrurus

Tetrao

Tympanuchus

Građa

Po obliku tijela, tetrijebi su tipičan primjer reda Galliformes. Oni podsjećaju na koke i jarebice. Najmanja je bjelorepa sniježnica teška oko 300 g, a najveći je mužjak velikog tetrijeba, težak i do 6,5 kg. Imaju perje na stopalima i na pisku, ali nemaju mamuze.^[2] Hrane se niskoenergičnom ali obilnom zimskom hranom, te zato imaju velike voljke i želudce u kojima mogu držati velike količine hrane. Uzimaju krupan pijesak da bi olakšali varenje hrane. Tanko crijevo je dugačko sa dobro razvijenim slijepim crijevima. Polovi se veoma razlikuju po izgledu. Mužjaci imaju izraženije perje i ponekada su i dvaput veći od ženki koje imaju boju prilagođenu okolini. Sezonsko perje se vidi samo kod sniježnica koje su zimi bijele. Izuzetak je crvena sniježnica, britanska podvrsta sjeverne sniježnice, koja nema sezonsko perje.

Rasprostranjenost

Tetrijebi žive u umjerenim, sjevernim i arktičkim biogeografskim zonama sjeverne hemisfere i koriste širok opseg prirodnih staništa sjevernog Poluarktika. Neke vrste iz ove porodice su prilagođene alpskoj i arktičkoj tundri (rod Lagopus), otvorenim travnjacima sjevernoameričkih prerija (Centrocercus, Tympanuchus), i raznim vrstama i starosnim stadijumima šuma, od mladih, novorastućih, do gustih listopadnih i otvorenih, starih zimzelenih šuma (Tetrao, Bonasa, Dendragapus). Hibridi su česti, ali obično su neplodni. Sve vrste pokazuju neka pomjeranja između ljetnih i zimskih staništa.

Tetrijebi i ljudi

Ljudi su dugo cijenili tetrijebe zbog njihovog mesa. Svake godine se ubije na milijune ptica zbog hrane ili sporta. U mnogim sjevernim kulturama, lov na tetrijeba igra važnu ulogu u opstanku lokalnih zajednica, a tetrijebi su postali simbol regionalnog folklora. Repno perje malog tetrijeba krasi škotsku kapicu i šešire alpskih seljaka. Razmetanje crnih tetrijba oponaša se u tradicionalnim igrama u Alpima, dok neka plemena američkih urođenika imitiraju razmetanje prerijskog tetrijeba.

Vrste

Rod Dendragapus

Rod Lagopus

Lagopus lagopus
Lagopus (lagopus) scoticus
Lagopus mutus
Lagopus leucura

Rod Tetrao

Rod Bonasa

Rod Centrocercus

Rod Tympanuchus

Tympanuchus phasianellus
T. phasianellus columbianus
Tympanuchus cupido
Tympanuchus (cupido) cupido (izumrla 1932-e)
Tympanuchus pallidicinctus

Rod Lyrurus

Izvori

↑ Subfamily Tetraoninae
↑ Storch, Ilse; Bendell, J. F. (2003). „Grouse”. u: Perrins, Christopher. The Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. str. 184–187. ISBN 1-55297-777-3.

Vanjske veze

Ostali projekti

	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: tetrijebi
	Wikivrste imaju podatke o: tetrijebima

[1] Subfamily Tetraoninae

[Firefly-2] Storch, Ilse; Bendell, J. F. (2003). „Grouse”. u: Perrins, Christopher. The Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. str. 184–187. ISBN 1-55297-777-3.

[1]

[2]