Osijek

Osijek
Grad
Osijek
Koordinate: 45°33′40″N 18°40′37″E
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Uprava
• Gradonačelnik	Ivan Radić (HDZ)
Površina
• Ukupno	169 km²
Nadmorska visina	90 m
Stanovništvo
• Općina	96.313
• Naselje	75.535
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	31000
Sajt	https://www.osijek.hr/

Osijek je grad u Hrvatskoj u Osječko-baranjskoj županiji. Prema rezultatima popisa iz 2021. u općini je živilo 96.313 stanovnika, a u samom naselju je živilo 75.535 stanovnika. Osijek je smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave 22 km od ušća u Dunav i kao najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske predstavlja industrijsko, upravno, sudsko i financijsko sjedište Slavonije.

Demografija

U gradu Osijeku živi 75.535 stanovnika. Zajedno sa prigradskim naseljima: Tvrđavica, Višnjevac, Podravlje, Josipovac, Sarvaš, Tenja, Briješće, Brijest, Klisa i Nemetin ima 96.313 stanovnika (2022.).

Osijek se sastoji iz starog grada -- Tvrđe, izgrađenu početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, -- zatim Gornjeg, Donjeg i Novog grada sa klasicizmom, historicizmom i secesijom, te Retfale i Višnjevca. Za svoju veličinu grad Osjek ima mnogo zelenila: 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m².

Osijek ima jedanaest katoličkih župa, dvije pravoslavne parohije, jednu evangelističku župu, Evanđeoski teološki fakultet, Židovsku općinu, samostan franjevaca i kapucina te rezidenciju Družbe Isusove.

Geografski položaj

Prosječna temperatura je 11 °C:

• proljeće - 11°
• ljeto - 21 °C
• jesen - 11,8 °C
• zima - 0,2 °C

Zrak je prilično vlažan, dok kroz jeseni i zime ima dosta magle.

Naseljena mjesta

Bikara, Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Sjenjak, Tenja, Tvrđavica, Uske njive, Višnjevac .

Historija

Stari vijek

Naselje i lokalitet na prostoru Osijeka postojalo je od 4. st. prije nove ere i ranije pod ilirsko-keltskim imenom Mursa, a potom se nastavlja pod Rimljanima. Na temelju navoda grčkog historičara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog segmenta obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj verojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra. Ne zna se točno kada su Slaveni osnovali svoje prvo naselje, no arheološki izvori govore da je slavensko naselje postojalo već u 8. st.

Srednji vijek

Osijek je 1996. proslavio 800-tu obljetnicu postojanja mada je kao trgovačko i prometno središte postojao mnogo ranije. Godina 1196 je godina otkada se raspolaže sa prvim pisanim pisanim dokumentom vezanim za grad. Isprava iz tog doba pokazuje da je to doba postojala pravna država je upućuje na sistem zaštite privatnog prava i materijalnih dobara. U dokumentu kralj Emerik potvrđuje cistercitskom cikadorskom samostanu pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.

Ime Osijek su Slaveni dali naselju zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je "oseka" , te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. U jednom dokumentu se ime spominje kao Ösek, kao i Oesek, da bi pod uticajem mađarskog jezika i njegove prilagodbe bio zapisan kao Eszek ili Ezeek. Kasnije su varijante, Essegg (njemačka) ili Essec ( latinska) samo jezične prilagodbe izvornom slavenskom.

Novi vijek

Osvajači Osmanlijskog Carstva u grad su stigli 14.8. 1526. kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga Sulejman Veličanstveni potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih močvara do mjesta Darda u ukupnoj dužini od 8 km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 150 godina i biva zauzet od Austriahanaca 29.9. 1687. da bi uskoro, od 1690. pod turskom opsadom, bio potpuno porušen, no ovoga puta ne i osvojen.

Od 1687. Osijek i Slavonija nalazili su se u okviru Austrijskog Carstva. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali Drave izgradile vojno utvrđenje, koje čini današnju Tvrđu, (1712 - 1721). Unutar bedema nastao je grad građanskih kuća u baroknom stilu. Stanovništvo, prvenstveno germanofono, se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu Gornji grad te nizvodno od Tvrđe Donji grad. Germansko stanovništvo je do 20. stoljeća "konstantno činilo polovinu pa i preko polovine ukupnog broja stanovnika grada. Prema popisu stanovništva iz 1702. godine od 259 zabilježenih prezimena 101 je njemačko, dva stoljeća kasnije, 1905, od ukupno 24.180 stanovnika 12.436 je Nijemaca". Stoga ne iznenađuje da je njemački jezik cijelo to vrijeme dominirao nad svim drugim jezicima u gradu.

Privredni i kulturni razvoj Osijeka doveo je do ujedinjenja triju gradskih općina u jednu 2. prosinca 1786. godine, koja je ubrzo postala grad, u kome su se nalazili brojni obrtnici, trgovci, knjižnice, kazališta, a već 1729. godine otvorena je latinska gimnazija. U 1735. godini osnovana je tiskara, a započeli su i viši studiji filozofije i teologije. Dana 28. kolovoza 1809. godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom u Austrijskom Carstvu, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina 19. stoljeća je doba bržeg razvoj Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu 1874. godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših bolnica u ovom dijelu Evrope. Godine 1846. podignuta je velika županijska palača, a kasnije, 1866, nasuprot županijske palače i zgrada današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta. Pod kraj 19. stoljeća otvoraju se srednje škole - obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

Krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske, Osijek i Slavonija ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. U aprilu 1941, s početkom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, Jugoslavija se raspada te Osijek ulazi u sastav NDH. Od 1941. do 1945. dio Baranje između Drave i Dunava pripaja se Mađarskoj te je Osijek pogranični grad. Nakon sloma fašizma, u aprilu 1945, svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). U Osijeku se osniva više fakulteta i viših škola, a 1975. i sveučilište, koje danas nosi naziv Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Tokom rata u Hrvatskoj, posebno nakon pada Vukovara krajem 1991, srpske paravojne snage i Jugoslavenska narodna armija (JNA) prodiru nadomak grada. Pod njihovim topništvom Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. 9.7. 1991. započeto je granatiranje Osijeka, koji se našao opkoljen sa tri strane. Prva topovska granata razorila je stan na sedmom katu stambene zgrade u naselju Sjenjak. 1.8. od strane JNA i srpskih paravojnih četa okupirani su Dalj, Erdut i Aljmaš, okolna mjesta Osijeka. Grad prima mnogobrojno prognano stanovništvo. Procjenjuje se da je na Osijek ispaljeno 50 tisuća granata i bombi. Od 2.5. 1991. do 26.7. 1994., u tom gradu primljene su u bolnice 5.222 ranjene osobe, od kojih je 954 poginulo. Preko 8,000 stambenih zgrada je uništeno ili oštećeno.

Kultura

Kazališta

• Dječje kazalište u Osijeku
• HNK Osijek
• Vedra Scena

Kina

• Kinematografi Osijek
• Kino Europa
• Kino Urania

Galerije

• Galerije Likovnih Umjetnosti
• Izložbena Dvorana Waldinger
• Galerija L
• Leonardo
• Galerija Umjetnina Sretne Ulice

Muzeji

• Muzej Slavonije

Sport

Nogomet

• NK Osijek

Kuglanje

• Kandit Premijer
• Konikom Osijek
• Ženski kuglacki klub - Osijek '97
• Kuglački savez Osječko-baranjske županije

Veslanje

• Veslački klub IKTUS Osijek

Mediji

Novine

• Glas Slavonije
• Osječki dom

Radio

• Slavonski radio
• Gradski radio
• RADIO PLUS

Televizija

• Televizija Slavonije i Baranje

Obrazovanje

Povijest visokog školstva

Povijest visokoga školstva na ovim prostorima započinje prije gotovo tri stoljeća - 1707. godine, kada je u Osijeku osnovana prva visokoškolska ustanova, i to bogoslovna visoka škola, koja je započela svoj redoviti rad školske 1707./1708. godine kao Studium Philosophicum Essekini, trogodišnji visokoškolski studij odnosno učilište filozofije. Inicijativa za osnivanje Sveučilišta u Osijeku pokrenuta je 1975. godine, te valja istaknuti da je 26. ožujka 1975. godine Hrvatski sabor donio Odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Sveučilišta u Osijeku, a dva mjeseca kasnije, 31. svibnja 1975. godine potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta u Osijeku, čiji potpisnici su bili: Ekonomski fakultet, Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba za Studij strojarstva u Slavonskom Brodu, Pedagoška akademija u Osijeku, Muzička akademija u Zagrebu za Odjel glazbe u Osijeku, Gradska knjižnica i Povijesni arhiv u Osijeku. Stoga 31. svibnja obilježavamo kao dan osnivanja Sveučilišta.

U ovom sažetom prikazu valja istaknuti još nekoliko značajnih godina u povijesti Sveučilišta: 1975. godine osnovan je Pravni fakultet u Osijeku; 1976. godine Prehrambeno-tehnološki fakultet, a 1977. Pedagoški fakultet; 1979. godine i osnovan je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i Studij medicine u Osijeku, koji je 1998. prerastao u Medicinski fakultet u Osijeku.

Godine 1982. osnovan je Fakultet građevinskih znanosti, 1990. Studij elektrotehnike prerastao je u Elektrotehnički fakultet, a iste 1990. godine Sveučilišna skupština na inicijativu rektora Stanislava Marijanovića donosi Odluku o unošenju imena Josipa Jurja Strossmayera u naziv Sveučilišta i tako najmlađe hrvatsko sveučilište nosi ime iznimno važne osobe za hrvatsku i evropsku kulturu.

Ratne godine

Akademsku 1991./1992. godinu, Sveučilište je započelo u ratnim uvjetima. Također valja napomenuti da je Sveučilište u Osijeku jedino hrvatsko sveučilište koje je teško stradalo u ratu, te da su poginula 24 studenta i 5 sveučilišnih nastavnika. Uz velike materijalne štete koje su pretrpjeli osječki fakulteti i ustanove, a koje su procijenjene na 30 milijuna DEM, treba posebno istaknuti da su Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet ostali bez svojih fakultetskih zgrada na Tenjskoj cesti. Prehrambeno-tehnološki fakultet smješten je u Tvrđi na lokaciji Kuhačeva 18, a Poljoprivredni fakultet još uvijek nema svoje fakultetske zgrade i privremeno je smješten u Tvrđi u zgradi rektorata.

U povijesnom prikazu Sveučilišta valja istaknuti da je 1995. godine osnovan Studentski centar u Slavonskom Brodu, a 1998. godine osnovana je, nakon 19 godina postojanja dislociranog Studija medicine u Osijeku, samostalna ustanova Medicinski fakultet u Osijeku.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 1998. godine osnovana je Visoka učiteljska škola u Osijeku, a iste godine izdvojeni su stručni studiji iz fakulteta i ustrojeni su na Veleučilištu u Požegi. Godine 1999. osnovan je Odjel za matematiku kao podružnica Sveučilišta, a iste godine osnovan je dislocirani Učiteljski studij u Slavonskom Brodu i otvoren Studentski dom u Slavonskom Brodu.

Na temelju dopusnice Ministra znanosti i tehnologije u akademskoj 2001./2002. godini stručni studiji iz ekonomije, prava, elektrotehnike, građevinarstva, poljoprivrede i strojarstva izvode se na osječkim fakultetima, dislocirani stručni studij ekonomije izvodi se u Varaždinu, te dislocirani studij elektrotehnike u Požegi i dopunski dislocirani studij knjižničarstva u Zadru.

• Sveučilište J.J. Strossmayera Osijek
• predškolskih ustanova 24
• osnovnih škola 20
• područnih škola 2
• srednjih škola 18 + Gimnazija "Gaudeamus"
• fakulteta 11
• knjižnica 19

Znamenitosti

Osječka tvrđa kandidat je za popis svjetske baštine UNESCO-a od 1999.g.

Slavne ličnosti

Josip Juraj Strossmayer, biskup Jagoda Truhelka, spisateljica za djecu Franjo Šeper, kardinal Davor Šuker, nogometaš Jasna Šekarić, streljačica Petar Krpan, nogometaš Branko Lustig, filmski producent Snježana Kordić, lingvistkinja Adolf Waldinger, slikar Franjo Krežma, violinist Vladimir Prelog, kemičar, nobelovac Lavoslav Ružička, kemičar, nobelovac Branimir Glavaš, političar Saša Kopljar, televizijski voditelj

Josip Frank, hrvatski političar, odvjetnik i zastupnik u Hrvatskom saboru Vladimir Šeks, političar,zastupnik u Saboru i predsjednik HDZ-a Franjo Glaser, nogometaš Damir Lončar, glumac Julije Knifer, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. vijeka Tomislav Rukavina, nogometaš Krešimir Mikić, glumac Petra Cicvarić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica Donna Vekić, teniserka Leteći odred, pop band Zoran Zekić, nogometaš Vesna Škare-Ožbolt, političarka Vlasta Ramljak, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica Domagoj Vida, nogometaš

Transport

• Aerodrom Osijek
• Gradski prijevoz putnika

Povezano

• Počasni građani Osijeka
• Popis gradonačelnika Osijeka

Literatura

• Buovac Marin: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.

Vanjske veze

Osijek na Wikimedijinoj ostavi

Više o današnjem Osijeku možete doznati na portalima:

• Osijek031.com
• Osijek-online.com Arhivirano 2007-09-11 na Wayback Machine-u
• Glas-slavonije.hr
• SiB.hr
• Saponia Osijek d.d.