Prijeđi na sadržaj

Krastavac

Izvor: Wikipedija
Krastavac
Krastavci
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Rosopsida
Red: Cucurbitales
Porodica: Cucurbitaceae
Rod: Cucumis
Vrsta: C. sativus
Dvojni naziv
Cucumis sativus
L.

Krastavac (lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvi (lat. Cucurbitaceae).

Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Važan je dio prehrane svjež ili konzerviran. Sjeme se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i cvijetu pripada u voće (kao i rajčica), ali se u svakodnevnom životu smatra povrćem.

Potječe iz Indije. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3000 godina. Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. vijeku, u Engleskoj u 14. v., a u Sjevernoj Americi u 16. v.

Najveći svjetski proizvođač krastavaca je Kina s oko 60% svjetske proizvodnje. Ostali veći proizvođači, ali puno manji od Kine su Turska, Rusija, Iran i SAD.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Krastavac
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Krastavac
Wikivrste imaju podatke o: Krastavac