Tramvajski promet u Zagrebu

; Tramvajski promet u Zagrebu
	slikaTramvaj (linija 11) na Trgu bana J. Jelačića
Opće informacije
Država	Hrvatska
Grad	Zagreb
Otvaranje	1891.
Elektrifikacija	1910.
Operator	ZET
WWW	www.zet.hr
Infrastruktura
Duljina trase	116,35 km
Širina kolosijeka	1000 mm
Depoi	Trešnjevka (linije 1, 2, 3, 5, 9, 11, 12, 17, 32, 34) Dubrava (linije 4, 6, 7, 8, 11, 13, 14, 15, 31, 33)
Operacija
Linije	15 dnevnih i 4 noćne
Vozni park	187+84
Dijagram
	dijagram

Tramvajski promet u Zagrebu glavni je oblik javnog prijevoza u Zagrebu. Uveden je 1891. godine, a tramvajska su kola tada vukli konji. Godine 1910. tramvajska je mreža elektrificirana, a konjski su tramvaji ukinuti. Danas tramvajsku mrežu čini 116.3 km pruga, a promet je organiziran u petnaest dnevnih i četiri noćne linije. Podružnica Zagrebački električni tramvaj (ZET) Zagrebačkog holdinga d.o.o. je javni prijevoznik koji organizira i održava uslugu javnog tramvajskog prijevoza.

Povijesni razvoj

Konjski tramvaj

Naglom urbanizacijom Zagreba potkraj 19. stoljeća javila se potreba za uvođenjem organiziranog javnog gradskog prijevoza. Iako su još 1844. uvedene prve konjske omnibusne linije, one su bile sezonske naravi i služile za prijevoz putnika do gradskih kupališta ili za potrebe prijevoza gostiju od željezničke stanice do ondašnjih zagrebačkih hotela. O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, gradski su oci počeli raspravljati 1885. godine, a ideja je postala aktualna 1887., kad je francuski inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu uvođenje konjskog tramvaja od Zagreba do Samobora. Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge u Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge konačno je dobio 7. ožujka 1891., ali nije započeo njezinu gradnju, već je uz pristanak gradske općine prenio svoja prava i obveze na Društvo zagrebačkih građana. Gradnja jednokolosiječne tramvajske pruge počela je 11. svibnja 1891. godine.

Konjski tramvaj pušten je u promet 5. rujna 1891. godine. Širina kolosijeka iznosila je 760 mm, a ukupna prometna duljina pruga oko 8 km. Pruga je bila izgrađena od Mitnice u Vlaškoj ulici (današnji Kvaternikov trg), Vlaškom, Draškovićevom i Jurišićevom preko Jelačićeva trga, Ilicom do Vodovodne ulice (Pivovara) uz odvojak Kolodvorskom cestom (današnjom Ulicom Republike Austrije) do Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora i uz odvojak Frankopanskom ulicom i Savskom cestom do Savskog mosta. Sljedeće je godine, izgradnjom novog kolodvora Državnih željeznica (današnjeg Glavnog kolodvora), sagrađen odvojak tramvajske pruge od Jelačićeva trga do novog kolodvora. Pruga je imala mimoilaznice na važnijim stajalištima.

Tramvajski je vozni park 1891. obuhvaćao 10 zatvorenih i šest otvorenih (ljetnih), a do 1910. broj kola porastao je na 38. Kola su bila izgrađena u tvornici Weitzer u Grazu, duga 5 m, široka 1,80 m i visoka 2,50 m. Prosječna brzina tramvajskih kola koje je vukao konj bila je 7,5 km/h. Remiza je, s konjskom stajom i upravnom zgradom, bila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.

Električni tramvaj

Promet na prvoj pruzi električnog tramvaja svečano je otvoren 18. kolovoza 1910. godine. Konjski se tramvaj zadržao još godinu dana, do potpunog dovršenja mreže električnog tramvaja.

Tramvajska mreža

Razvoj zagrebačke tramvajske mreže započet je 11. svibnja 1891., kad je započela izgradnja jednokolosiječne tramvajske pruge širine kolosijeka 760 mm. Pruga, kojom je 5. rujna 1891. pušten u promet konjski tramvaj, protezala se od današnjega Kvaternikovog trga (tadašnje Mitnice u Vlaškoj ulici), Vlaškom, Draškovićevom, Jurišićevom ulicom preko Jelačićeva trga te Ilicom do Južnoga (danas Zapadnog) kolodvora. Pruga je imala odvojak do Savskog mosta kroz Frankopansku i Savsku. Od tada do danas mreža se proširila na ukupno 116 346 km po kojoj se tramvajski promet redovno odvija. Od 1910. godine širina kolosijeka je 1000 mm. Mreža se u nekoliko navrata širila (posljednje je širenje bilo 2000. godine puštanjem u promet dionica Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko), a neke su dionice pruga ukinute.

Tramvajski prsten u Novom Zagrebu izgradilo je hrvatsko građevinarsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.^[1]

Puštanje u promet pojedinih dionica pruga (do 1910. pruga za konjski tramvaj)
1891.	Vodovodna / Zapadni kolodvor – Jelačićev Trg – Kvaternikov trg (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1891.	Savski Most – Frankopanska / Ilica (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1892.	Jelačićev Trg – Glavni kolodvor (kod hotela Esplanade) (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1892.	Kvaternikov trg – Maksimir (prvotna širina kolosjeka 760 mm, od 1910. 1000 mm)
1910.	Zapadni kolodvor – Draškovićeva (Klaićevom i Hebrangovom ulicom)
1910.	Vodovodna – Črnomerec
1911.	Jelačićev trg – Kaptol – Nova Ves – Gupčeva zvijezda – Mirogoj
1924.	Draškovićeva – Branimirova
1926.	Kvaternikov trg – Sajmište (Heinzelovom ulicom)
1928.	Branimirova – Draškovićeva – Sigečica (Branimirovom ulicom)
1931.	Vlaška – Draškovićeva – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda
1933.	Gupčeva zvijezda – Jandrićeva
1935.	Draškovićeva – Harambašićeva (Zvonimirovom ulicom)
1935.	Savska cesta – Ljubljanica (današnjom Tratinskom i Ozaljskom ulicom)
1942.	Maksimir – Dubrava
1945.	spojnica Glavni kolodvor – Savska cesta (Mihanovićevom i Vodnikovom ulicom)
1946.	spojnica Draškovićeva – Trga žrtava fašizma (Mislavovom ulicom)
1947.	spojnica Zapadni kolodvor – Savska cesta (Jagićevom i Jukićevom ulicom)
1948.	Jandrićeva – Mihaljevac
1949.	Savska cesta – Heinzelova (Vukovarskom ulicom)
1950.	Mihaljevac – Dolje
1950.	Heinzelova – Žitnjak
1961.	Branimirova (Sigečica) – Kvaternikov Trg (Šubićevom ulicom)
1962.	Branimirova (Sigečica) – Držićeva
1963.	Harambašićeva – Borongaj
1979.	Držićeva – Zapruđe – Sopot
1985.	Savski most – Sopot (završetak tzv. novozagrebačkog prstena)
1987.	Savski most – Jarun (Selskom i Horvaćanskom cestom)
1990.	Žitnjak – Savišće
2000.	Dubrava – Dubec
2000.	Jarun – Prečko
Ukinuće pojedinih pruga
1926.	Zapadni kolodvor – Draškovićeva (promet obustavljen još 1924. zbog nerentabilnosti)
1931.	Jelačićev trg – Kaptol – Nova Ves – Gupčeva zvijezda (nakon izgradnje dionice Vlaška – Ribnjak – Medveščak – Gupčeva zvijezda)
1954.	Kvaternikov trg – Sajmište
1967.	Gupčeva zvijezda – Mirogoj (nakon nesreće 31. listopada 1954. promet obustavljen do 1964., konačno prekinut 15. svibnja 1967.)

Razvojem tramvajske mreže bilo je potrebno urediti tramvajska okretišta na krajnjim odredištima. Danas se tramvajska okretišta nalaze na odredištima tramvajskih linija:

Borongaj
Črnomerec
Dubec
Dubrava
Gračansko dolje
Heinzelova**
Jarun**
Kvaternikov trg
Ljubljanica
Maksimir

Mihaljevac
Prečko
Savišće
Savski gaj**
Savski most
Sopot
Trg žrtava fašizma**
Zapadni kolodvor
Zapruđe
Žitnjak

** pomoćna okretišta koja se ne nalaze na krajnjim postajama linija. Okretišta Heinzelova i Jarun ostatci su nakon produžetka pruge, odnosno širenja tramvajske mreže. Koriste se u iznimnim situacijama (kraćenja zbog zastoja, radova i sl.).

Tramvajska infrastruktura i signalizacija

Širina kolosijeka je 1000 mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 V. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255.

Prometni znakovi

U tramvajskom prometu postoje posebni prometni znakovi.

Ograničenje brzine	Prestanak važećeg ograničenja brzine	Najava skretnice


Skretnički kontakt	Rasklopac	Pružna sklopka

Obavezno kočenje motorom

Semafori

Na raskrižjima s tramvajskim i cestovnim prometom, uz semafore za cestovni promet postavljeni su i posebni semafori za tramvajski promet koji vozaču tramvaja signaliziraju mogućnost prolaza raskrižjem. Tramvajski semafor ima najmanje dva svjetla, no može i više, ovisno o tome koliko je skretnica položeno u raskrižju.

Vozni park

Vozni park ZET-a sastoji se od 277 tramvajskih vozila (od čega 142 niskopodna).Vozni je park raznovrstan i obuhvaća više tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim je danom u prometu 187 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice.

Tipovi tramvaja u Zagrebu
Naziv	Slika	Aktivan?	Pušten u promet	Zanimljivosti
Ganz-Mavag T-50		NE	1910.	Prvi električni tramvaj u Zagrebu. Kasnije su pregrađeni u prikolice tzv. Pagode
Ganz-Mavag T-70		NE	1911.
M-22		NE		Motorna kola proizvedena u ZET-u, a projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur.
M-24		NE		Danas su sačuvana dva tipa kola s prikolicom Pagodom. Kola 11 su eksponat Tehničkog muzeja, a kola 88 služe za turističke vožnje.
TMK 100		NE		Prototip.
TMK 101 nadimak: Stojadin, Đuro		do 2008.	1951.	Dvoosovinskim tramvaji koje je proizvodio "Đuro Đaković", a prva tri prototipa su proizvedena u ZET-ovoj radionici. Uvođenjem u promet niskopodnih tramvaja TMK 2200 postupno se povlače iz prometa.
TMK 200		do 1993.	1966.	Prototip zglobnog šestoosovinskog tramvaja, prvi takve vrste u Zagrebu.
TMK 1Z (tip 201) nadimak: Bik		DA	1973. – 1974.	Četveroosovinski tramvaji koje je proizvodio Đuro Đaković
Tatra T4YU (tip 401) nadimak: Čeh		DA	1976. – 1982.	Proizvedeni u Čehoslovačkoj
Tatra KT4YU (tip 301) nadimak: Katica		DA	1985. – 1986.	Zglobni tramvaji čehoslovačke proizvodnje
Tatra KT4YUt (GB 351) inačica		DA	1986.	Inačica KT4YU tramvaja s tiristorima TV3, postoji samo jedan primjerak u Zagrebu.
*JZT-1 (TMK 900)* nadimak: Tenk		do 2000-ih	1990.	Prototip tramvaja izrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine. Povučen iz službe zbog teško nabavljivih dijelova.
Düwag GT-6 (tip 901) nadimak: Genšer		NE	1995. – 1996.	Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima.
Düwag GT-6 Mannheimer (tip 941): inačica		NE	1996. – 1997.	Rabljeni tramvaji nabavljeni iz Mannheima.
TMK 2100		DA	1994. (prototip 2101) 1997. – 2002.	Ukupno je proizvedeno 16 dvozglobnih osamosovinskih tramvaja. Proizvođači su Končar i TŽV Gredelj. Za izradu su korištene prikolice TP-4 i TP 1-Z i motorna kola TMK 201, od kojih su, između ostaloga, ugrađeni prenosnici snage i vučni motori.
TMK 2200		DA	2005. – 2007. (prva serija) 2008. – 2010. (druga serija)	Niskopodni tramvaj konzorcija Crotram. Isporučeni u dvije serije po 70 vozila. Serije se razlikuju po rasporedu sjedala u putničkom prostoru.
*TMK 2200K (TMK 2300)* nadimak: Shorty		DA	krajem 2009.	Kraća inačica TMK 2200.
Adtranz GT6M (tip 1001)		DA	prosinac 2023. – danas	11 rabljenih tramvaja iz Augsburga. Prvi tramvaj je došao u Zagreb u prosincu 2023., a ostali tramvaji će dolaziti do kraja 2024.
Prikolice
TP 591		do 2008.	1951.	Prikolice za TMK 101 i TMK 201. Više ne voze.
TP 701		DA	1973. – 1974.	Prikolice za TMK 101 i TMK 201
Tatra B4YU (tip 801)		DA	1976. – 1982.	Prikolice za tip tramvaja Tatra T4.

Pomoćni tramvaji su:

tramvaj brusilica Tip B2 (2)
ralice (5)
teretni tramvaj s prikolicama – prerađeni M-24 (2 + 7)

Tramvaji su smješteni u dva tramvajska pogona – Dubrava i Trešnjevka.

Prema planovima razvoja, tramvajski vozni park ZET-a za nekoliko će se godina povući stariji tipovi tramvaja. Vozni park bi trebala obuhvaćati kola tipa: TMK 2100, TMK 2200, TMK 2200-K i osuvremenjeni KT4.

14. rujna 2023. potpisan je ugovor o kupnji 11 rabljenih tramvaja tipa Adtranz GT6M iz Augsburga, uz nabavku novog tipa niskopodnog tramvaja TMK 2400 do 2025.

Tramvajske linije

Tramvajske linije tijekom vremena su se ukidale ili su bile uvođene nove. Današnji sustav tramvajskih linija uveden je početkom 1980-ih godina, uz neke kasnije izmjene (najznačajnija promjena je ukidanje linije broj 16: Črnomerec – Jukićeva – Savska – Velesajam – Zapruđe početkom 1990-ih). Trenutno prometuje petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, koje prometuju od 00:00 do 04:00 sata. Povremeno tramvajske linije mjenjaju trasu zbog radova na pruzi ili njezinoj rekonstrukciji (obično ljeti). Također su moguće i dnevne privremene i povremene promjene trasa linija, koje se događaju zbog nekog izvanrednog događaja (npr. prometna nesreća, veći kvar, nestanak električne struje, i dr.) i tada tramvaji voze zaobilazno. Noćne linije tramvajskog prometa često se zamjenjuju autobusima zbog održavanja mreže.

Povremeno se u promet uvode izvanredne linije (npr. linija 18, 19 i sl.), iako rijetko i privremeno, obično prilikom rekonstrukcije pruga.

Tramvajske linije su označene brojkom na ploči ili displeju na prednjem i stražnjem dijelu tramvaja, te s desne bočne strane tramvaja. Na jednoj tramvajskoj liniji prometuje više tramvaja, a svaki tramvaj ima svoj vozni red (broj voznog reda tramvaja označen je na displeju ili metalnoj pločici s vozačeve lijeve strane). Vremenski slijed između pojedinih tramvaja na istoj liniji u pravilu iznosi nekoliko minuta, a ovisi o tome radi li se o dnevnoj ili noćnoj liniji, danu u tjednu (radni dan ili subota i nedjelja), kao i o dobu dana, te prosječnom broju putnika na liniji.

Dnevne linije

Linija broj	Od	Preko	Do	Napomene
1	Zapadni kolodvor	Trg bana Josipa Jelačića	Borongaj	Ne prometuje vikendom, praznicima i ljeti
2	Črnomerec	Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor	Savišće	Neki polasci voze do Žitnjaka.
3	Ljubljanica	Ulica grada Vukovara	Savišće	Ne prometuje vikendom i praznicima.
4	Savski most	Glavni kolodvor	Dubec
5	Prečko	Ulica grada Vukovara, Autobusni kolodvor	Park Maksimir
6	Črnomerec	Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor, Autobusni kolodvor	Sopot
7	Savski most	Velesajam, Autobusni kolodvor	Dubrava	Vozi skraćeno do Arene Zagreb
8	Mihaljevac	Autobusni kolodvor	Zapruđe	Ne prometuje vikendom i praznicima. Preusmjereno na Kvaternikov trg
9	Ljubljanica	Glavni kolodvor	Borongaj
11	Črnomerec	Trg bana Josipa Jelačića	Dubec
12	Ljubljanica	Trg bana Josipa Jelačića	Dubrava
13	Žitnjak	Ulica grada Vukovara, Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor	Kvaternikov trg
14	Mihaljevac	Trg bana Josipa Jelačića, Velesajam	Zapruđe	Vozi skraćeno do Savskog Mosta. Preusmjereno na Trg Žrtava Fašizma
15	Mihaljevac	Gračani	Gračansko Dolje	Ukinuto zbog radova na Mihaljevcu.
17	Prečko	Trg bana Josipa Jelačića	Borongaj

Noćne linije

Linija broj	Od	Preko	Do
31	Črnomerec	Zrinjevac, Velesajam	Savski most
32	Prečko	Trg bana Josipa Jelačića	Borongaj
33	Mihaljevec	Glavni kolodvor, Ulica grada Vukovara	Savišće
34	Ljubljanica	Trg bana Josipa Jelačića, Glavni kolodvor	Dubec

Sustav naplate prijevoza

Vrste karata prilagođene su putnicima koji se prijevozom koriste svakodnevno, ali i onima koji tek povremeno putuju tramvajima i autobusima ZET-a.

U ZET-ovom tarifnom sustavu koriste se sljedeće vrste putnih karata:

Pretplatna karta – Zamjenjuje nekadašnji mjesečni ili godišnji pokaz, a namijenjena je ponajprije putnicima koji svakodnevno koriste javni prijevoz.
Vrijednosna i višednevna karta – Izbor za putnike koji povremeno koriste javni prijevoz u Zagrebu.
Papirnata karta – Za razliku od vrijednosne karte, pojedinačna, odnosno papirnata karta, vrijedi isključivo za vožnju u jednom smjeru i treba se poništiti prilikom ulaska u vozilo. Valjanost na području prve tarifne zone ovisi o vrsti karte (30, 60 ili 90 minuta). U svakoj sljedećoj zoni papirnata karta vrijedi 30 minuta.
Početkom 2017. godine uvedena je i pojedinačna karta koja vrijedi na području prve zone u trajanju od 30 minuta, a 2019. godine uvedena je i pojedinačna karta koja vrijedi na području prve zone u trajanju od 60 minuta.

Cijela tramvajska mreža nalazi se u 1. tarifnoj zoni.

Bilješke

↑ Časopis Građevinar 54 (2002.) 4 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)

Izvori

Zagrebački električni tramvaj: 1891. – 2001., ZET, Zagreb., 2001.

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tramvaji u Zagrebu

Vanjske poveznice

Službene stranice ZET-a

[1] Časopis Građevinar 54 (2002.) 4 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)

[1]