Prijeđi na sadržaj

Magdalena (rijeka)

Koordinate: 11°06′09″N 74°51′05″W / 11.10261°N 74.851398°W / 11.10261; -74.851398
?
Izvor: Wikipedija
Magdalena
Río Magdalena
rijeka
Zemljovid porječja Magdalene
Položaj
Države
NaseljaBarranquilla, Honda, Neiva
Fizikalne osobine
Duljina1 497[1] km
Površina porječja257 438 km2
Istjek 
 • Prosječni7 200 m3
Plovna od – dood ušća do Neive (oko 1 000 km)
Tok rijeke
Izvorbifurkacija u Kordiljerima
 • Nad. vis.3 685 m
 • Koord.2°11′00″N 76°25′46″W / 2.183333°N 76.429444°W / 2.183333; -76.429444
UšćeKaripsko more (delta)
 • Koord.11°06′09″N 74°51′05″W / 11.10261°N 74.851398°W / 11.10261; -74.851398
Ulijeva se uKaripsko more
PritociPáez, Saldaña, La Miel, Nare, Caucu, San Jorge, Cabrera, Bogotá, Negro, Carare, Sogamoso, Cesar
Magdalena na zemljovidu Kolumbije
izvor
izvor
ušće
ušće
Magdalena na zemljovidu Kolumbije
Zemljovid

Magdalena (španjolski: Río Magdalena) ili Rio Grande de la Magdalena je najveća rijeka koja čitavim svojim tijekom teče u Kolumbiji duga 1 497 km.[1]

Zemljopisne karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Magdalena izvire na bifurkaciji između Centralnih i Istočnih Kordiljera u Andama. Od izvora teče pravolinijski u smjeru sjevera, sve do svog ušća u Karipsko more kod grada Barranquilla.
Svoje najveće pritoke rijeke San Jorge, Cesar i Caucu prima u močvarnom poplavnom području sjevernih nizina.[1]

Ušće Magdalene mora se stalno jaružati da se omogući plovidba oceanskim brodovima do luke Barranquilla, koja leži samo desetak kilometara od delte. Inače je Magdalena plovna za brodove plićeg gaza sve do grada Neiva, uz prekid kod mjesta Honda, gdje su brzaci.[1]

Magdalena ima slijev velik oko 257 438 km² i prosječni istjek od 7 200 m3/s na svom ušću u Karipsko more. Vode Magdalene bogate su ribom, pa je ona najvažnija zona slatkovodnog ribarstva u Kolumbiji.[1]

Magdalena je bila glavna transportna arterija od vremena španjolske kolonizacije zemlje. Od kolonijalnih vremena do sredine 19. st., roba su provozila jedrenjacima plitkog gaza. Parobrodi su se pojavili od 1822., ali su počeli raditi s profitom tek nakon 1850., od vremena duhanskog buma koji im je osigurao dovoljno rasutog tereta da bi vožnja bila isplativa. Od 20. st. brodski promet po rijeci polako gubi na značenju u borbi s konkurencijom, automobilskim, željezničkim i zrakoplovnim prijevozom.[1]

Povezane stranice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f Magdalena River (engleski). Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 15. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Magdalena (rijeka)
Nedovršeni članak Magdalena (rijeka) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.