Karlovy Vary
Karlovy Vary
| |
|---|---|
 | |
| Zastava | Grb |
_-_flag.gif) |
 |
| Koordinate: 50°13.50′N 12°52.21′E / 50.22500°N 12.87017°E | |
| Država |  Češka
|
| Pokrajina | Karlovarski kraj |
| Povijesna pokrajina | Češka |
| Gradonačelnik | Andrea Pfeffer Ferklová (ANO) |
| Površina | 59,08 km2 |
| Nadmorska visina | 447 m |
| Stanovništvo | 48.319 (2021.[1]) |
| Poštanski broj | 360 01 |
| Registarska oznaka | K |
| Službena stranica www.karlovyvary.cz | |
| Karta | |
  Karlovy Vary Položaj grada na karti Češke
| |
Karlovy Vary (njem. Karlsbad) je lječilišni grad na zapadu Češke, središte istoimenog okresa i češke pokrajine Karlovarski kraj. To su jedne od najpoznatijih europskih toplica, najveće u Europi[2]. i najposjećenije toplice u Češkoj[3]. Na gradskom području površine od 59.08 km² je 2022. godine živjelo oko 45.500 stanovnika stanovnika[4]. God. 2021. UNESCO je prepoznao važnost ovih toplica i stavio je grad na popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s još 10 europskih lječilišnih gradova pod nazivom: Veliki lječilišni gradovi Europe[5].
Grad je nazvan po svom osnivaču, caru Svetog Rimskog Carstva i češkom kralju, Karlu IV., koji je osnovao grad 1370. godine. Toplice su privlačile europsku aristokraciju sve do Prvog svjetskog rata. U gradu se održava i poznati filmski festival, a od njegovih proizvoda slavni su liker Karlovarská Becherovka i djela tvornice stakla Moser Glass.
Karlovy Vary se nalaze oko 106 kilometara zapadno od Praga. Nalazi na ušću rijeke Teple u rijeku Ohře. Teplá izvire u termalnom izvoru, te je u njoj voda topla. U gradskom području se nalazi 13 velikih termalnih izvora i preko 300 manjih. Kao glavni grad na „Zapadnočeškom lječilišnom trokutu” (Karlovy Vary, Frantiskovy Lazne i Mariánské Lázně) i najveći lječilišni kompleks u Europi, Karlovy Vary ima preko 80 izvora. Oni su dio Eger Grabena, tektonski aktivne regije u zapadnoj Češkoj. Iako je područje infiltracije nekoliko stotina četvornih kilometara, svaki izvor ima isto hidrološko podrijetlo, te stoga dijeli iste otopljene minerale i kemijsku formulu. Najtopliji izvori mogu se približiti 74 °C, dok najhladniji imaju temperaturu ispod 40 stupnjeva. Svi izvori zajedno daju otprilike 2.000 litara vode svake minute[2].
Sjeverni dio općinskog teritorija s najvećim dijelom izgrađenog područja leži u relativno ravnom krajoliku Sokolovske kotline (Sokolovská pánev). Južni dio, uključujući dolinu rijeke Teplá, leži u brežuljkastom krajoliku Slavkovske šume (Slavkovský les) i u istoimenom zaštićenom krajobraznom području. Najviša točka je brdo Vitkov vrh (Vítkův vrch) sa 642 metra nadmorske visine.
.jpg)
U Drahovicama je pronađeno antičko kasnobrončanodobno utvrđeno naselje. Slavensko naselje na lokalitetu Karlovy Vary dokumentirano je nalazima u Tašovicama i Sedlecu. Od kraja 12. stoljeća do početka 13. stoljeća njemački doseljenici iz obližnjih područja njemačkog govornog područja dolazili su kao doseljenici, obrtnici i rudari kako bi razvili gospodarstvo regije. Naposljetku, ovo selo je postao naselje s njemačkim govornim stanovništvom, poznat kao Obora[6].
Dana 14. kolovoza 1350. godine, car Karlo IV. dao je tom mjestu gradske privilegije, jer je poznavao legendu o toplim izvorima i njihovim navodnim zdravstvenim blagodatima.
Karlsbadski dekreti, donešeni ovdje na poticaj austrijskog premijera Klemensa von Metternicha 1819. god., povezivali su grad s protuliberalnom cenzurom unutar Njemačke konfederacije (1815. – 1848.).
Zahvaljujući publikacijama liječnika poput Davida Bechera i Josefa von Löschnera, grad je postao poznato lječilište i posjećivali su ga mnogi pripadnici europske aristokracije. Postao je popularan nakon što su 1870. izgrađene željezničke linije Cheb – Prag.
Broj posjetitelja narastao je sa 134 obitelji 1756. god. na 26.000 gostiju godišnje krajem 19. stoljeća. Godine 1911. dosegao je 71.000 posjetitelja, ali Prvi svjetski rat okončao je turizam i Austro-Ugarsku Monarhiju 1918. godine.
Većina stanovništva, njemačkog govornog područja, prosvjedovala je protiv inkorporacije regije u Čehoslovačku Saint-germainskim ugovorom. Mirna povorka održana je 4. ožujka 1919., ali su tog istog mjeseca češke trupe ubile šestoricu učesnika marša koji se oteo kontroli[7]
Godine 1938., Münchenskim sporazumom područje Sudeta, uključujući Karlovy Vary, pripojeno je Nacističkoj Njemačkoj. Nakon Drugog svjetskog rata većina njemačkog govornog gradskog stanovništva je protjerana, a njihova imovina je prema unaprijed donesenima Benešovim dekretima konfiscirana[8].
Međunarodni filmski festival Karlovy Vary (Mezinárodní filmový festival Karlovy Vary) filmski je festival koji se od 1946. god. održava svake godine u srpnju u gradu. Jedan je od najstarijih festivala na svijetu i vodeći filmski festival u srednjoistočnoj Europi.[9]
Sve do kraja komunističke vladavine u Čehoslovačkoj 1989. i raspada Sovjetskog Saveza 1991. god., prisutnost ruskih poduzeća u Karlovym Varyma stalno se povećavala.
| Veliki lječilišni gradovi Europe | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Austrija  Belgija Češka Francuska  Italija Njemačka  Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Godina uvrštenja | 2021. (44. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturna baština |
| Mjerilo | ii, iii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1613 |
U središnjem lječilišnom području dokumentirano je ukupno 89 mineraliziranih termalnih izvora, od čega je 19 prirodnih ljekovitih voda odobrenih Zakonom o toplicama. To je hipotonična, jako mineralizirana izvorska voda lužnatog tipa koja sadrži Glauberovu sol. Primjena karlovačkih ljekovitih izvora je raznolika: poremećaji probavnog sustava, metabolički poremećaji, šećerna bolest, giht, pretilost , parodontalna bolest, bolesti mišićno-koštanog sustava, jetre, žuči, žučnih puteva i gušterače te onkološke boli. Laksativno djelovanje ljekovite vode je zahvaljujući glauberovoj soli.
Pored triju velikih zgrada toplica, Elizabetine kupke i Becher kupke (Alžbětiny Lázně i Lázně 5), Dvorske kupke (Zámecké Lazně) i Lazne III, u gradu se nalaze dobro očuvani povijesni lječilišni objekti: Bijela kolonada, Tržna kolonada (1883., Biro Fellner & Helmer), Mlinska kolonada (1871.–1881., Josef Zítek), Kolonada u parku („Vrtna kolonada”), Kolonada gejzira (1969.–1975., prof. Votruba) i Kolonada dvorca (1911.– 1913., Friedrich Ohmann). U svim spomenutim kolonadama nalaze se ljekoviti izvori (pramen) čija temperatura ponekad prelazi 60°C.
Ostale znamenite građevine su:
- Crkva sv. Marije Magdalene iznad Sprudela, sagrađena 1736. prema nacrtima Kiliana Ignaza Dientzenhofera, važno je djelo barokne arhitekture.
- Gradsko kazalište iz 1886.
- Primjer orijentalne arhitekture je ruska pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla u ulici Krále Jiřího sa svojim pozlaćenim kupolastim krovovima.
- Grand Hotel Pupp, koji je osnovan 1770. godine na obali rijeke Teplá, a hotelijer Julius Pupp (1870.–1936.) proširio ga je u vrhunski internacionalni hotel s uglavnom secesijskim interijerom. * Hotel Imperial, koji je projektirao arhitekt Ernest Hébrard, otvoren je 1912. godine.
- Kompleks nalik dvorcu, Mali Versaj (Malé Versailles) nalazi se zapadno od grada.
- Znamenitosti Karlovy Vary
-
Kolonada s toplim izvorom (bivša kolonada Jurija Gagarina), izgrađena 1984. god. -
Grand Hotel Pupp -
Crkva Marije Magdalene -
Dvorac s tržišnom kolonadom -
Vrući izvor (Vřídlo) -
Sjedište Becherovke -
Ruska pravoslavna crkva Svetog Petra i Pavla -
Rijeka Teplá u urbanom području
_2009-08-08.jpg)
_-_Schloss_mit_Marktkolonade.JPG)
.JPG)
- ↑ Populacija po općinama 1. siječnja 2021., Statistički zavod Češke (češ.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ a b Nomination of the Great Spas of Europe for inclusion on the World Heritage List, United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization (engl.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ Vývoj návštěvnosti lázní v letech 2000–2011 Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine) (češ.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ Populacija po općinama 1. siječnja 2022., Statistički zavod Češke (češ.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ The Great Spa Towns of Europe UNESCO (engl.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ Walter Koschmal, Marek Nekula, Joachim Rogall, Deutsche und Tschechen: Geschichte, Kultur, Politik. C.H. Beck, 2001., str. 338.–339.
- ↑ Zdeněk Vališ: 4. březen 1919 v Kadani, Virtually.cz (češ.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ Benešovy dekrety slaví pětašedesát let, Deník.cz (češ.) Pristupljeno 30. lipnja 2022.
- ↑ (engl.) Variety Media, Richard Gere to Receive Crystal Globe at Karlovy Vary Film Festival
| ||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||