Izum
Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva. Hijerarhijski, izum spada u industrijsko vlasništvo, kao podvrstu šire kategorije tzv. intelektualnog vlasništva, koje uz tehnološki usmjereno stvaralaštvo obuhvaća i umjetnička djela i izvedbe.
Proces stvaranja izuma počinje s inventivnom idejom, koja može sinuti u trenutku nadahnuća, ali sazrijevanje izuma u pravilu je dugotrajno i složeno. Od nastanka ideje do njene pretvorbe u tržišno prihvatljiv produkt često su potrebna istraživanja, proučavanja, eksperimentalne provjere i korekcije na prototipu, stručne, pa i ekspertne obrade, da bi konačna verzija izuma funkcionalno, ergonomski, estetski i po tehnologičnosti rješenja zadovoljila. Besprijekorna funkcionalnost te dobar dizajn i tehnologičnost nužni su, ali ne i dovoljni uvjeti za uspjeh izuma na tržištu, pa mnogi izumi nikada ne dožive plasman, unatoč svom uloženom trudu izumitelja.
Razvitak ljudske vrste, temelji se na inventivnosti brojnih mislilaca, pa među njima i izumitelja, kao specifčne vrste tehnološki orijentiranih inventivnih pojedinaca, zaslužnih za razvoj tehnike i tehnologije.
Upravo se smišljanju i korištenju oruđa (i oružja) zahvaljuje izdvajanje naše vrste iz ostale faune još od prvobitnih zajednica naših davnih predaka, no institut patentiranog izuma ustanovljen je tek u 17. stoljeću, a sustavnije se organizira s pojavom industrijalizacije tijekom 18.i 19. stoljeća (Detaljnije).
Iako se inovacije, pa i izumi uvijek oslanjaju na postojeće stanje tehnike, epohalni izumi 17 - 20. stoljeća poput parnog stroja, SUS motora (motor s unutarnjim izgaranjem), izmjenične i polifazne struje, asinkronog motora, tranzistora i poluvodičke tehnologije i dr. bili su uzrokom skokovitih uzleta tehnološkog razvoja. S povećanjem opsega proizvodnje od pojedinačne - manufakturne do masovne, morala se mijenjati i organizacija proizvodnje, što je dovelo i do izmjene proizvodnih odnosa, tj. industrijalizacije.
Tehnološki razvoj je prvo teški fizički rad čovjeka zamijenio snagom strojeva pokretanih pogonskim gorivima (parni stroj i SUS motor), zatim (barem u masovnoj proizvodnji) sveo fizički rad na minimum u korist intelektualnog rada (automatizacija i robotizacija tvornica), te konačno danas eliminira dosadne intelektualne rutine oslobađajući čovjeka za kreativno stvaralaštvo pomoću suvremenih računalnih programa.
Ako isključimo epohalne izume, koji su bili preduvjet industrijske, pa i nedavne informatičke revolucije u tehnološkom razvoju, najveći broj tehnoloških inovacija, pa i izuma nudi tek neznatna poboljšanja ili drugorazredne novitete. Pa ipak, i takvi su izumi od velikog značaja u uvjetima današnje konkurencije na svjetskom tržištu, na kome je stalno plasiranje novih modela imperativ i pitanje opstanka. Osim toga, niz sitnijih poboljšanja, korak po korak kroz duže vremensko razdoblje rezultira bitnim unapređenjem (primjer: postupno povećanje kapaciteta optičkih diskova od CD-a do DVD-a s plavom laserskom zrakom (Blu-Ray), polučilo je bitno poboljšani medij za pohranu digitalnih podataka).
Izum se štiti patentom, koga treba ishodovati pri nacionalnom ili međunarodnom patentnom uredu temeljem stručno i korektno sastavljene prijave patenta. Posebno je važna karakteristika patenta, što je to jedini institut koji svom vlasniku daje pravo na monopol kroz vrijeme trajanja patentne zaštite (najviše 10, odnosno 20 godina od dana podnošenja prijave) u državama na koje je protegnuta patentna zaštita.
Da bi izum bio patentibilan, mora:
- rješavati tehnički problem
- biti nov (tj. ne smije biti sadržan u postojećem stanju tehnike, niti na bilo koji način obznanjen prije objave u službenom glasniku patentnog ureda)
- imati inventivnu razinu (tj. ne smije očigledno proizlaziti iz postojećeg stanja tehnike)
- biti industrijski primjenjiv
Patentom, odnosno u njemu sadržanim patentnim zahtjevima štite se samo načela funkcioniranja izuma bez navođenja dimenzija ili bilo kakvih drugih izvedbenih podataka, pri čemu način rješenja i funkcioniranja moraju biti potpuno otkriveni u opisu rješenja.
Postupak ishođenja patenta je strogo propisan, dugotrajan upravni postupak, pri čemu prvenstvo vlasnika patenta kao i rok njegove važnosti počinje s danom upisa prijave u registar prijava, a to je u pravilu dan zaprimanja prijave u patentnom uredu.
Patent važi samo na području države u kojoj je ishođen, međutim objavom prijave u službenom glasniku izum ulazi u poznato stanje tehnike, pa ga eventualni plagijator ne može više štititi na svoje ime ni u državama u kojima stvarni vlasnik nije tražio zaštitu, tj. ne može ostvariti monopol. Propisanom procedurom može se tražiti i zaštita u grupi država koje su potpisnice odgovarajućih međunarodnih konvencija. Takav je primjerice EUROPATENT.
Inozemna zaštita je vrlo skupa, pri čemu značajan dio cijene otpada na usluge inozemnog patentnog zastupnika, kojeg se u postupku ne može zaobići.
Uz uvodno navedena četiri uvjeta patentibilnosti, patentirati se ne mogu:
- znanstvene teorije i otkrića prirodnih tvari ili spojeva, te matematičke metode (tzv. znanstvena otkrića)
- biljne i životinjske vrste i biološki procesi njihovog dobivanja
- pravila i metode za izvođenje mentalnih aktivnosti igranja igara, obavljanja poslova i sl.
- računalni programi (ali su u svim potpisnicama međunarodnih konvencija pravno štićeno intelektualno vlasništvo )
- metode dijagnosticiranja i liječenja izvođene na ljudima i životinjama
- postupci protivni javnom poretku ili moralu, pa u tom sklopu i:
- kloniranja ljudskih bića
- modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića
- uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe
- postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju i životinje koje su rezultat takvih postupaka
U RH ovu materiju detaljno regulira Zakon o patentu te regulativa međunarodnog patentnog prava.
Budući da se izraz "izum" odnosi na zaštićene inovacije, inovacije koje nisu ili ne mogu biti štićene patentom ispravnije je zvati inovacijom ili tehničkim (ili tehnološkim) rješenjem
Bez obzira, temelji li se na nepatentiranoj inovaciji ili izumu, razvoj iole složenijeg proizvoda u pravilu sadrži (ili bi trebao sadržavati) sljedeće faze:
- ideju (za proizvod ili poboljšanje proizvoda ili tehnologije)- može dati i nestručna inventivna osoba (primjer su brojne vizije Jules-a Verne-a)
- prethodne provjere osnovnih postavki, provedivosti i konkurentnosti ideje (razvoj idejnog rješenja)
- detaljna prethodna tehnička i tržišno-ekonomska istraživanja (u kategoriji "razvojnih istaživanja")
- konstrukcija proizvoda (uključivo tehničke proračune i provjere s uključenjem u tipizaciju i standardizaciju ili obavezne norme i tehničke propise, te prateću dokumentaciju poput korisničkih uputa za montažu, uporabu itd.)
- razvoj tehnologije za proizvodnju i Know-How-a (uključivo konstrukciju alata i naprava)
- ekonomske provjere konkurentnosti
- strategija plasmana
(Detaljnije: Razvoj proizvoda)
Prema ekspertima za marketing, sve navedeno uklapa se u generalni marketing-plan s nešto jačim naglaskom na tržišne komponente.
Najvažniji izumi 20. stoljeća su
- 1900. Prijenosni fotoaparat
- 1901. Spajalice za spise
- 1902. Kolači za pse
- 1903. Plišani medvjedić
- 1906. Penkala
- 1907. Prašak za pecivo
- 1908. Automobil Ford T
- 1910. Električna grijalica
- 1910. Automat za pranje rublja
- 1910. Svjetleća reklama
- 1912. Vitamini
- 1913. Patentni zatvarač
- 1915. Grudnjak
- 1920. Papirnata maramica
- 1920. Kruh u obliku tosta
- 1921. Samoljepiva traka
- 1921. Inzulin
- 1926. Maslac od kikirikija
- 1927. Hladnjak
- 1928. Penicilin
- 1928. Gotova hrana za djecu
- 1928. Prvi klima uređaj
- 1929. Televizor
- 1930. Prozirna samoljepiva traka (selotejp)
- 1931. Alka Seltzer (sredstvo protiv bolova)
- 1931. Boja za kosu
- 1931. Električni brijački aparat
- 1931. Pojačivač zvuka
- 1931. Metalni čep
- 1931. Magnetofon
- 1933. Prašak za pranje rublja
- 1935. Film u boji
- 1937. Mesni doručak u konzervi
- 1937. Mikser
- 1939. Mlazni pogon
- 1939. Najlonske čarape (najlonke)
- 1940. Električni grijač vode
- 1941. Tekstil koji se ne glača
- 1946. Električni stroj za pranje rublja
- 1948. Longplay gramofonske ploče
- 1948. Polaroid kamera
- 1948. Električna gitara
- 1949. Fotokopirni aparat
- 1951. Osobno računalo
- 1953. Televizor u boji
- 1953. Folija koja čuva odredenu temperaturu
- 1954. Stroj za pranje suđa
- 1954. Uređaj za duboko zamrzavanje
- 1955. Cjepivo protiv dječje paralize
- 1955. Tranzistorski radio
- 1956. Daljinski upravljač za TV
- 1958. Vegeta
- 1958. Lego kocke
- 1959. Lutka Barbika
- 1960. Čarape hula-hoop
- 1960. Antibaby pilule
- 1961. Jednokratne pelene
- 1963. Mekane kontaktne leće
- 1963. Magnetofon s kasetama
- 1963. Telefon s dugmetima
- 1964. Mini suknja
- 1967. Mikrovalna pećnica
- 1970. Skateboard
- 1972. Džepno računalo
- 1973. Mlin za kavu
- 1973. Mobitel
- 1979. Walkman
- 1980. Pacman, prva video-igra
- 1980. Samoljepiva ceduljica
- 1981. CD - kompaktni disk
- 1981. Nepromočivo platno
- 1984. Macintosh računalo
- 1999. Internet-navigator