Dodatak:Popis poznatih atentata

Ovdje možete naći popis najpoznatijih atentata i pokušaja atentata u povijesti, te žrtve atentata, atentatore i ishode atentata.

Atentator	Godina	Meta	Ishod
Jing Ke (mural prikazuje atentat, Jing Ke je desno)	210. pr. Kr.	Čin Ši Huangdi	preživio
Brut (na slici) Gaj Kasije Longin i drugi...	44. pr. Kr.	Gaj Julije Cezar	ubijen
Kasije Hereja i drugi...	41.	Kaligula	ubijen
Balthasar Gérard	1584.	Vilim I. Tihi	ubijen
Guy Fawkes	1605.	Jakov I., kralj Engleske	preživio
François Ravaillac	1610.	Henrik IV., kralj Francuske	ubijen
Charlotte Corday	1793.	Jean-Paul Marat	ubijen
John Bellingham	1812.	Spencer Perceval	ubijen
Konstantinos Mavromihalis Georgios Mavromihalis	1831.	Ioannis Kapodistrias	ubijen
János Libényi	1853.	Franjo Josip I.	preživio
John Wilkes Booth	1865.	Abraham Lincoln	ubijen
nepoznati	1868.	Venancio Flores	ubijen
Kosta Radovanović, Đorđe Radovanović, Lazar Marić i Stanoje Rogić	1868.	Mihailo Obrenović	ubijen
nepoznati	1871.	Milan Obrenović	preživio
Ignacy Hryniewiecki	1881.	Aleksandar II., ruski car	ubijen
Charles J. Guiteau	1881.	James Abram Garfield	ubijen
Jelena-Ilka Marković	1882.	Milan Obrenović	preživio
Tsuda Sanzō	1891.	Nikola II., ruski car	preživio
Sante Geronimo Caserio	1894.	Marie François Sadi Carnot	ubijen
Frederick Russell Burnham	1896.	Mlimo	ubijen
Mirza Reza Kermani	1896.	Nasrudin-šah, šah Irana	ubijen
Luigi Lucheni	1898.	Elizabeta Austrijska	ubijena
Đura Knežević	1899.	Milan Obrenović	preživio
Gaetano Bresci	1900.	Umberto I., kralj Italije	ubijen
Leon Czolgosz	1901.	William McKinley	ubijen
Crna ruka i skupina drugih vojnih časnika	1903.	Aleksandar Obrenović Draga Mašin	ubijeni
Alfredo Luís da Costa Manuel Buíça	1908.	Karlo I., portugalski kralj	ubijen
Alfredo Luís da Costa Manuel Buíça	1908.	Luís Filipe, portugalski princ prijestolonasljednik	ubijen
An Jung-geun	1909.	Itō Hirobumi	ubijen
Bogdan Žerajić	1910.	Marijan Varešanin	preživio
Pero Golić	1910.	Franjo Ferdinand	preživio
Dimitri Bogrov	1911.	Pjotr Stolipin	ubijen
Gyula Kovács	1912.	István Tisza	preživio
Luka Jukić	1912.	Slavko Cuvaj	preživio
Luka Jukić	1912.	Ivo Hervoić	ubijen
John Schrank	1912.	Theodore Roosevelt	preživio
Stjepan Dojčić	1913.	Ivan Skerlecz	preživio
Alexandros Shinas	1913.	Đuro I., kralj Grčke	ubijen
Nedeljko Čabrinović	1914.	Franjo Ferdinand	preživio
Gavrilo Princip	1914.	Franjo Ferdinand	ubijen
Gavrilo Princip	1914.	Sofija Chotek	ubijena
Raoul Villain	1914.	Jean Jaurès	ubijen
Feliks Jusupov (lijevo na slici)	1916.	Grigorij Raspućin	ubijen
Fritz Joubert Duquesne	1916.	Lord Kitchener	ubijen
Fanni Kaplan	1918.	Vladimir Lenjin	preživio
János Lékai	1918.	István Tisza	preživio
Pál Kéri, József Pogány, István Dobó, Tivadar Horváth Sanovics, Sándor Hüttner i Tibor Sztanykovszky	1918.	István Tisza	ubijen
Avni Rustemi	1920.	Esad Paša Toptani	ubijen
Petar Teslić	1920.	Stjepan Radić	preživio
Georges Kyriolis i Apostel Tserapis^[1]	1920.	Elefterios Venizelos	preživio
Spasoje Stejić	1921.	Aleksandar Karađorđević	preživio
Nikola Petrović (na fotografiji drugi s lijeva)	1921.	Milorad Drašković	preživio
Alija Alijagić	1921.	Milorad Drašković	ubijen
Stepan Fedak	1921.	Józef Piłsudski	preživio
nepoznat	1922.	Michael Collins	ubijen
Eligiusz Niewiadomski	1922.	Gabriel Narutowicz	ubijen
Milutin Rajić	1923.	Nikola Pašić	preživio
Jovo Gnjatović^[2]	1924.	August Košutić^[3]	preživio
Puniša Račić	1928.	Stjepan Radić	ubijen
		Pavle Radić	ubijen
		Đuro Basariček	ubijen
		Ivan Pernar	preživio
		Ivan Granđa	preživio
Ivan Momčilov	1928.	Živojin Lazić	preživio
Branko Zwerger	1931.	Milan Šufflay	ubijen
Petar Gruber	1931.	Ante Pavelić	preživio
Šaban Šaćirović, Adem Saranija i Vojo Karakanović	1932.	Mile Budak	preživio
Paul Gorguloff	1932.	Paul Doumer	ubijen
nepoznati	1933.	Elefterios Venizelos	preživio
Tomo Koščec	1933.	Josip Predavec	ubijen
Vlado Černozemski	1934.	Aleksandar I. Karađorđević	ubijen
Vlado Černozemski	1934.	Louis Barthou^↓1	ubijen
Stevo Pejnović^[4]	9. travnja 1936.^[4]	Karlo Brkljačić^[4]	ubijen^[4]
Hivzija i Benko^[5]	1937.	Andrija Hebrang^[6]	preživio
Ramón Mercader	1940.	Lav Trocki	ubijen
Jan Kubiš Jozef Gabčík	1942.	Reinhard Heydrich	ubijen
Rex T. Barber Thomas George Lanphier, Jr.	1943.	Isoroku Jamamoto	ubijen
Claus von Stauffenberg	1944.	Adolf Hitler	preživio
nepoznati	4. studenoga 1945.^[7]	Kardinal Alojzije Stepinac	preživio
Nathuram Godse	1948.	Mahatma Gandhi	ubijen
Griselio Torresola Oscar Collazo	1950.	Harry S. Truman	preživio
nepoznat	1954.	Gamal Abdel Naser	preživio
nepoznat (navodno Blagoje Jovović)^[8]	1957.	Ante Pavelić	preživio
Bohdan Stashynsky	1957.	Lev Rebet (fotografija iz 1941.)	ubijen
Bohdan Stashynsky	1959.	Stepan Bandera	ubijen
Talduwe Somarama	1959.	Solomon Bandaranaike	ubijen
David Pratt	1960.	Hendrik Verwoerd	preživio
Otoya Yamaguchi	1960.	Inejiro Asanuma	ubijen
Jean Bastien-Thiry OAS (zastava na slici)	1962.	Charles de Gaulle	preživio
Nguyen Van Cu Phạm Phú Quốc	1962.	Ngo Dinh Diem	preživio
Lee Harvey Oswald	1963.	John F. Kennedy	ubijen
Jack Ruby	1963.	Lee Harvey Oswald	ubijen
Norman 3X Butler Thomas 15X Johnson Talmadge Hayer	1965.	Malcolm X	ubijen
Dimitri Tsafendas	1966.	Hendrik Verwoerd	ubijen
James Earl Ray (na fotografiji) Loyd Jowers	1968.	Martin Luther King	ubijen
Sirhan Sirhan	1968.	Robert F. Kennedy	ubijen
Valerie Solanas	1968.	Andy Warhol	preživio
UDBA	1971.	Ivo Bogdan	ubijen
Faisal bin Musa'id	1975.	Faisal, kralj Saudijske Arabije	ubijen
UDBA	1978.	Bruno Bušić	ubijen
Dan White	1978.	George Moscone	ubijen
Dan White	1978.	Harvey Milk	ubijen
Kim Jae-kju	1979.	Park Chung-hee	ubijen
PIRA	1979.	Louis Mountbatten	ubijen
Mark David Chapman	1980.	John Lennon	ubijen
Samuel Doe	1980.	William R. Tolbert, mlađi	ubijen
John Hinckley, Jr.	1981.	Ronald Reagan	preživio
Halid Islambouli	1981.	Anvar el-Sadat	ubijen
Mehmet Ali Ağca	1981.	Ivan Pavao II.	preživio
vojni časnici	1981.	Ziaur Rahman	ubijen
UDBA	1983.	Stjepan Đureković	ubijen
Satwant Singh Beant Singh	1984.	Indira Gandhi	ubijena
IRA	1984.	Margaret Thatcher	preživjela
nepoznat	1986.	Olof Palme	ubijen
Vijitha Rohana	1987.	Rajiv Gandhi	preživio
Vinko Sindičić	20. listopada 1988.	Nikola Štedul	preživio
Boško Čubrilović^[9]^[10]	18. ožujka 1990.^[9]	Franjo Tuđman	preživio
nepoznat	1990.	Samuel Doe	ubijen
nepoznat	1990.	Enver Hadri	ubijen
Thenmozhi Rajaratnam	1991.	Rajiv Gandhi	ubijen
JNA	1991.	Franjo Tuđman	preživio
		Ante Marković	preživio
		Stjepan Mesić	preživio
Peter Rotar	1992.	Ivan Kramberger	ubijen
Janusz Walus	1993.	Chris Hani	ubijen
OTTE	1993.	Ranasinghe Premadasa	ubijen
nepoznat	1995.	Kiro Gligorov	preživio
Jigal Amir	1995.	Jichak Rabin	ubijen
Dipendra	2001.	Birendra	ubijen
Volkert van der Graaf	2002.	Pim Fortuyn	ubijen
Maxime Brunerie	2002.	Jacques Chirac	preživio
Mijailo Mijailovic	2003.	Anna Lindh	ubijena
Zvezdan Jovanović	2003.	Zoran Đinđić	ubijen
nepoznat	2005.	Rafik Hariri	ubijen
nepoznat	2007.	Benazir Bhutto	ubijena
nepoznat	2008.	Ivo Pukanić	ubijen
Juraj Cintula	2024.	Robert Fico	preživio
Thomas Matthew Crooks	2024.	Donald Trump	preživio

Bilješke

^↑1 Barthou je bio žrtva zalutalog metka što ga je ispalio jedan francuski policajac.^[11]

Izvori

↑ (nizoz.) Nog de aanslag op. M. Venizelos, De Volksstem, 15. kolovoza 1920., str. 2., pristupljeno 8. lpnja 2020.
↑ Boris Gašpar, Korupciju treba istrijebiti do korijena - jer je korupcija smrt socijalnoj pravdi: August Košutić 1893-1964:
»(...) oružnik Jovo Gnjatović u Kaštel Starome za vrijeme jednog javnog govora - na Košutića, udarcem kundaka u glavu, izvršio atentat.«, croatia.ch, 26. siječnja 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 11. rujna 2013.), preuzeto 16. siječnja 2017.
↑ Hrvatska enciklopedija: Košutić, August:
»God. 1924. preživio je atentat u Kaštel Starom.«, preuzeto 3. studenoga 2013.
↑ ^a ^b ^c ^d Novi list Sjećanje na Karla Brkljačića-Kacana, 9. svibnja 2005.
↑ Pavle Kalinić, Andrija Hebrang - svjedoci govore, 3. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0761-4, fusnota 32, str 18.:
»Atentat na Hebranga izveli su Hivzija i Benko po izričitoj zapovjedi Petka Miletića.«
↑ Pavle Kalinić, Andrija Hebrang - svjedoci govore, 3. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0761-4, str 18.:
»Nastavak verbalnih sukoba odlučio je prekinuti Petko Miletić naručivši atentat na Hebranga. Napadu dvojice "Petkovaca" motkama 6. kolovoza 1937. uspješno se odupro džepnim nožićem.«
↑ Rogić, Milena. Blaženi Alojzije Stepinac i grad Senj // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, sv. 28, br. 1, (2001.), str. 183. - 210., (Hrčak), str. 208.
↑ Dnevnik.hr E.F.: Atentatoru na Pavelića ulica u Crnoj Gori?, 12. listopada 2010.
↑ ^a ^b Slobodna Dalmacija Atentat u Benkovcu, 11. prosinca 1999.
↑ TV kalendar HRT-a, 18. ožujka
↑ Večernji list Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua?, 20. svibnja 2012., preuzeto 14. listopada 2012.

[1] (nizoz.) Nog de aanslag op. M. Venizelos, De Volksstem, 15. kolovoza 1920., str. 2., pristupljeno 8. lpnja 2020.

[croatia.ch-2] Boris Gašpar, Korupciju treba istrijebiti do korijena - jer je korupcija smrt socijalnoj pravdi: August Košutić 1893-1964:
»(...) oružnik Jovo Gnjatović u Kaštel Starome za vrijeme jednog javnog govora - na Košutića, udarcem kundaka u glavu, izvršio atentat.«, croatia.ch, 26. siječnja 2008., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 11. rujna 2013.), preuzeto 16. siječnja 2017.

[HE-3] Hrvatska enciklopedija: Košutić, August:
»God. 1924. preživio je atentat u Kaštel Starom.«, preuzeto 3. studenoga 2013.

[sjećanje_na_Brkljačića-4] Novi list Sjećanje na Karla Brkljačića-Kacana, 9. svibnja 2005.

[5] Pavle Kalinić, Andrija Hebrang - svjedoci govore, 3. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0761-4, fusnota 32, str 18.:
»Atentat na Hebranga izveli su Hivzija i Benko po izričitoj zapovjedi Petka Miletića.«

[6] Pavle Kalinić, Andrija Hebrang - svjedoci govore, 3. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0761-4, str 18.:
»Nastavak verbalnih sukoba odlučio je prekinuti Petko Miletić naručivši atentat na Hebranga. Napadu dvojice "Petkovaca" motkama 6. kolovoza 1937. uspješno se odupro džepnim nožićem.«

[7] Rogić, Milena. Blaženi Alojzije Stepinac i grad Senj // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, sv. 28, br. 1, (2001.), str. 183. - 210., (Hrčak), str. 208.

[8] Dnevnik.hr E.F.: Atentatoru na Pavelića ulica u Crnoj Gori?, 12. listopada 2010.

[SD-9] Slobodna Dalmacija Atentat u Benkovcu, 11. prosinca 1999.

[10] TV kalendar HRT-a, 18. ožujka

[11] Večernji list Zvonimir Despot, Tko je u Marseilleu 1934. ubio kralja Aleksandra, a tko Louisa Barthoua?, 20. svibnja 2012., preuzeto 14. listopada 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]