Marijan Varešanin
| Marijan Varešanin | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1. veljače 1847. |
| Mjesto rođenja | Gunja, Hrvatska |
| Datum smrti | 22. travnja 1930. |
| Mjesto smrti | Beč, Austrija |
| Nacionalnost | Hrvat[1] |
| Titule | barun |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1866. – 1911. |
| Čin | Feldzeugmeister 
|
| Vojska |  Vojska Austrijskog Carstva Austro-Ugarska vojska
|
| Rod vojske | Kopnena vojska |
| Zapovijedao | 48. pješačka brigada 18. pješačka divizija |
| Odlikovanja | 
|
Marijan Varešanin (Gunja, Hrvatska, 1. veljače 1847. – Beč, Austrija, 22. travnja 1917.), hrvatski barun, Feldzeugmeister (general topništva) Austro-Ugarske vojske i guverner Bosne i Hercegovine od 1909. do 1911.
Barun Marijan Varešanin od Vareša je rođen u Gunji 1. veljače 1847. godine. Otac mu je bio vojni časnik u Vojsci Austrijskog Carstva. Nakon stjecanja diplome na kadetskoj školi u Rijeci i na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Bečkome Novome Mjestu, barunu Varešaninu je 1866. dodijeljen čin Leutnant-a (poručnik). Od 1869. do 1871. pohađao je k.u.k. Kriegsschule (ratna škola) u Beču. 1872. godine bio je promaknut u čin Oberleutnant-a (natporučnik), te je potom službovao u Lavovu, Zagrebu, Zadru, Beču i Pragu. Od 1887. barun Varešanin je služio kao načelnik glavnog stožera u vojnom zapovjedništvu u Zadru. Nakon stjecanja čina Oberst-a (pukovnik), od 1893. godine, bio je zapovjednik "48. pješačke brigade" u Przemyślu u Poljskoj. 1894. je promoviran u čin Generalmajor (general-bojnik). 1897. postavljen je za zapovjednika "18. pješačke divizije" u Mostaru, te je bio promaknut u čin Feldmarschalleutnant (podmaršal). 1903. barun Varešanin je premješten u "15. korpus" u Sarajevo na mjesto zamjenika zapovjednika. Od 1905. bio je vojni zapovjednik Zadra, pa je promaknut u čin Feldzeugmeister-a (general topništva).[2]
7. listopada 1908. godine, Austro–Ugarska Monarhija je proglasila dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine (BiH), a koja je 1878. temeljem odluke Berlinskog kongresa okupirana. Vlada u Beču, posebice vojska, željeli su da na mjesto guvernera (zemaljski poglavar) u BiH dođe barun Varešanin i to kao "energičan i efikasan", dok su određene skupine bosanskih Srba i muslimana držale da je "fanatični klerikalac i hrvatski šovinista". 1909. godine barun Varešanin je postavljen za guvernera BiH. Kao guverner bio je metom tajne srpske terorističke i militarističke organizacije Crna ruka. 15. lipnja 1910. godine, pripadnik Crne ruke Bogdan Žerajić je izvršio neuspjeli atentat na baruna Varešanina. Na baruna Varešanina Žerajić je ispalio pet metaka, te si je potom opalio šesti i posljednji metak u glavu i na mjestu pao mrtav. Nakon atentata, barun Varešanin je ozbiljno počeo razmišljati o mirovini. 10. svibnja 1911. godine predao je zahtjev za razrješenjem na dužnost guvernera BiH. Na toj dužnosti ga je zamijenio feldzeugmeister Oskar Potiorek. Barunu Varešaninu je kralj Franjo Josip I. dodijelio titula baruna, te je 10. srpnja 1911. godine umirovljen. dodijeljen mu je Viteški križ Leopoldova reda. 1912. godine barun Varešanin je posjetio Vareš, te je tamo boravio nekoliko dana. U drugom dolasku sa sobom je donio kosti svoje majke iz Beča i sahranio ih u vareškom selu Oćeviji. Barun Marijan Varešanin preminuo je u Beču, 22. travnja 1917.[2][3][4]
čin Oberleutnant (natporučnik) dodijeljen 1872. godine.
čin Oberst (pukovnik) dodijeljen 1893. godine.
čin Generalmajor (general-bojnik) dodijeljen 1894. godine.
čin Feldmarschalleutnant (podmaršal) dodijeljen 1897. godine.
čin Feldzeugmeister (general topništva) dodijeljen 1905. godine.
- Viteški križ Leopoldova reda (Ritterkreuz des Österreichisch-kaiserlicher Leopold-Orden)
- ↑ Ivan Pederin. 2007. Theresianum, počeci njemačko-hrvatskih književnih i kulturnih odnosa i ilirizam. Matica hrvatska. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2014. Pristupljeno 19. siječnja 2014.
- ↑ a b Varešanin, Marijan. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 19. siječnja 2014.
- ↑ (engl.) World War I. The Northern Echo. Pristupljeno 19. siječnja 2014.
- ↑ Prvi svjetski rat mogao je započeti zbog atentata u Mostaru a ne u Sarajevu. www.moinfo.ba. 18. kolovoza 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2014. Pristupljeno 19. siječnja 2014.