Prijeđi na sadržaj

Iridij

Izvor: Wikipedija
Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.
iridij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

iridij
Ir
77
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 9, 6, d
Izgled sjajni, srebrni metal
Gustoća1 22560 kg/m3
Tvrdoća 6,5
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

25,10 J mol–1 K–1

Talište 2466 °C
Vrelište3 4428 °C
Toplina taljenja 41,12 kJ mol-1
Toplina isparavanja 563 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 192,217(3)
Elektronska konfiguracija [Xe] 4f145d76s2[1]

Iridij je kemijski element atomskog (rednog) broja 77 i atomske mase 192,217(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ir.

Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori. To je srebrnobijel, tvrd ali krhak metal. Na zraku se nezaštićen može zagrijati do 2300 °C. Slitinama povećava tvrdoću. Zajedno s osmijem i platinom čini skupinu teških platinskih metala.

Iridij je 1803. godine otkrio Smithson Tennant (Engleska). Ime je dobio po latinskoj riječi iris što znači "duga" jer su mu spojevi jako obojeni.

Ni jedna vodena otopina ga ne napada. Razara ga tek rastaljena lužina. Kemijski je vrlo inertan (ne otapa se ni u zlatotopci) i od svih metala najotporniji prema koroziji. Zbog njegove otpornosti na koroziju, od njegove slitine je izrađen prametar (90% Pt i 10% Ir). Rabi se i za izradu laboratorijskog pribora.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Iridij

Izvori

  1. Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
Nedovršeni članak Iridij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.