Prijeđi na sadržaj

Brom

Izvor: Wikipedija
brom
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

brom
Br
35
Kemijska skupina halogeni elementi
Grupa, perioda, Blok 17, 4, p
Izgled plin ili tekućina: tamnocrvene boje
krutina: crne metalik boje
Gustoća1 (Br2) 3102,8 kg/m3
Tvrdoća -
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) (Br2) 75,69 J mol–1 K–1

Talište -7,2 °C
Vrelište3 58,8 °C
Toplina taljenja (Br2) 10,571 kJ mol-1
Toplina isparavanja (Br2) 29,96 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 79,904(1)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d10 4s2 4p5[1]

Brom je kemijski element atomskog (rednog) broja 35 i atomske mase 79,904(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Br. Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad. Jezikoslovac Bogoslav Šulek skovao je stoga hrvatski naziv za ovaj element: smrdik. Brom su otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka. Industrijski se vadi iz morske vode.

Brom je u prirodi tamnocrvene boje i uz živu je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Dok je živa po svojstvima metal, brom je nemetal. Brom proizvodi otrovne pare koje imaju prodoran miris.

U prirodi ne javlja u elementarnom stanju već u obliku spojeva od kojih su najčešći bromidi. Spojevi broma nalaze se obično tamo gdje se nalaze i spojevi klora, samo bromovih spojeva ima mnogo manje. Ponekad dolazi do raspadanja bromida djelovanjem topline i sunčeve svjetlosti.

Brom ne gori u zraku, ali je oksidans i može lako izazvati požar u doticaju s nekim metalima.

Kemijska klasifikacija

[uredi | uredi kôd]
  • halogeni element

Brom je vrlo sličan kloru, ali je manje reaktivan. Već pri sobnoj temperaturi spaja se s mnogim organskim i anorganskim tvarima. Gori s vodikom dajući bromovodik, plin koji se lako otapa u vodi i daje jaku, bromovodičnu kiselinu. Tekući brom eksplozivno reagira s alkalijskim metalima.

Fizički oblik

[uredi | uredi kôd]
  • Pri sobnoj temperaturi gusta tamnocrveno smeđa tekućina, vrije u pare pri 58,8 °C. Prilikom hlađenja zgusne se na -7,3 °C u metalno sjajne, tamnocrvene kristale.

Spojevi s bromom

[uredi | uredi kôd]

S metalima daje bromide. Najvažniji među njima su kalijev bromid (KBr), bijeli kristali koji služe u fotografiji za dobivanje srebrovog bromida. Srebrov bromid, AgBr, žućkasta tvar koja svojim raspadanjem na svjetlu omogućuje proces nastanka fotografije. Kalijev bromat, KBrO3, je kalijska sol bromne kiseline HBrO3; dobiva se iz kalijevog bromida oksidacijom.

Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

Bromovodik (bromovodična kiselina) - HBr, slična je klorovodičnoj. To je jaka kiselina vrlo korozivnih para.

Opasnosti

[uredi | uredi kôd]
  • nadražljivac - oči, grlo, nos
  • udisanje - teško disanje, gubitak svijesti, trajne posljedice u obliku oštećenja pluća
  • tekući brom - opekline na koži

Oznake

[uredi | uredi kôd]
  • T+, N, C, K

Primjena

[uredi | uredi kôd]
  • u organskoj kemijskoj i farmaceutskoj industriji
  • izbjeljivanje u tekstilnoj industriji
  • fotografska i vojna industrija
  • Upotrebljava se za stvaranje etilenbromida koji se dodaje antidetonatorskoj smjesi za pogonsko gorivo
  • Kao insekticidno sredstvo
  • Za izradu vatrostalnih materijala
  • Za umjetne materijale
  • U industriji boja
  • Kao sredstvo za gašenje požara
  • spojevi kao sedativ

U nizu država postoji urbani mit o tajnom trovanju ročnika spojevima broma.

Zaštita

[uredi | uredi kôd]
  • gumeni proizvodi + zaštita dišnih organa
  • voda + sapun + soda bikarbona

Ostalo

[uredi | uredi kôd]
  • reagira s vodom i stvara kiselinu
  • jako je oksidirajuće sredstvo i reagira s reducirajućim tvarima
Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Brom

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1


Nedovršeni članak Brom koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.