Hohenzollern: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
{{dz}} |
||
[[Slika:Wappen Hohenzollern.svg|200px|desno|mini|Njemački carski grb]] |
[[Slika:Wappen Hohenzollern.svg|200px|desno|mini|Njemački carski grb]] |
||
[[File:Kaiser Wilhelm Ii and Germany 1890 - 1914 HU68367.jpg|thumb|Wilhelm II]] |
[[File:Kaiser Wilhelm Ii and Germany 1890 - 1914 HU68367.jpg|thumb|Wilhelm II.]] |
||
[[File:Burg Hohenzollern ak.jpg|thumb| |
[[File:Burg Hohenzollern ak.jpg|thumb|Dvorac Hohenzollern]] |
||
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po ''dvorcu Hohenzollern'' blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> |
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po ''dvorcu Hohenzollern'' blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869]]., a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695]]. i [[1849]]. godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i ''Karlo Anton'' od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin [[Karlo I., rumunjski kralj|Karlo]] izabran je [[1866]]. za rumunjskog kneza, a [[1881]]. proglašen je [[kralj]]em. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do [[1947]]. godine kada je proglašena narodna [[republika]].<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> <ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref> |
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869]]., a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695]]. i [[1849]]. godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i ''Karlo Anton'' od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin [[Karlo I., rumunjski kralj|Karlo]] izabran je [[1866]]. za rumunjskog kneza, a [[1881]]. proglašen je [[kralj]]em. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do [[1947]]. godine kada je proglašena narodna [[republika]].<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> <ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref> |
||
== |
== Kuća Hohenzollerna == |
||
[[File:Genealogy of Hohenzollern.jpg|thumb|center| |
[[File:Genealogy of Hohenzollern.jpg|thumb|center|400px|Obiteljsko stablo. <small>Klik na sliku za uvećanje.</small>]] |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 14. studenoga 2014. u 04:22
Ovo je glavno značenje pojma Hohenzollern. Za druga značenja pogledajte Hohenzollern (razdvojba).
Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom. Ime je dobila po dvorcu Hohenzollern blizu Hechingena u Švapskoj, današnjem Baden-Württembergu.[1]
Podrijetlo
Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda Burhardovaca iz 10. stoljeća.[2] Uspon obitelji počinje za vrijeme grofa Fridrika III. od Zollerna († o. 1200.), privrženika kralja Fridrika I. Barbarosse koji je ženidbom stekao burg-grofoviju Nürnberg kao porkulab (burggrof) Fridrik I.[3] Za njegovih sinova obitelj se oko 1227. grana u dvije loze: franačku (evangeličku) lozu, koju je osnovao Konrad III. i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i švapsku (katoličku) lozu, koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin Fridrik IV. i koja je baštinila posjede u Švapskoj.[4]
Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.[5]
Franačka loza
Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.[6] Fridrik VI. postao je 1411. markgrof Brandenburga, a 1415. dobio je naslov izbornog kneza, kao Fridrik I.[7]
Izborni knez Fridrik III. postao je 1701. pruskim kraljem pod imenom Fridrik I., no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada Carstva 1806. godine.
Godine 1871. pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno Drugo Njemačko Carstvo. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je 1918., po završetku Prvog svjetskog rata abdicirao posljednji njemački car Vilim II.[8]
Švapska loza
Švapska loza, koja je 1534. stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su 1623. dobile naslov državnih kneževa.[9] Linija Hohenzollern-Hechingen držala je grofoviju Hechingen, a linija Hohenzollern-Sigmaringen grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch.
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je 1869., a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz 1695. i 1849. godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.[10] Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i Karlo Anton od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin Karlo izabran je 1866. za rumunjskog kneza, a 1881. proglašen je kraljem. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do 1947. godine kada je proglašena narodna republika.[11] [12]
Kuća Hohenzollerna
Vidi još
Bilješke
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty
- ↑ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ Opća enciklopedija, str. 448.
- ↑ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty
Literatura
- Opća enciklopedija, sv. III, Zagreb, 1977.