Hohenzollern: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
More used, one reference definition. |
||
(Nisu prikazane 4 međuinačice 4 suradnika) | |||
Redak 20: | Redak 20: | ||
[[File:Kaiser_Wilhelm_II_of_Germany_-_1902.jpg|thumb|Wilhelm II.]] |
[[File:Kaiser_Wilhelm_II_of_Germany_-_1902.jpg|thumb|Wilhelm II.]] |
||
[[File:Burg Hohenzollern ak.jpg|thumb|Dvorac Hohenzollern]] |
[[File:Burg Hohenzollern ak.jpg|thumb|Dvorac Hohenzollern]] |
||
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po [[dvorac Hohenzollern|dvorcu Hohenzollern]] blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> |
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po [[dvorac Hohenzollern|dvorcu Hohenzollern]] blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref name="#1">Opća enciklopedija, str. 448.</ref> |
||
[[Datoteka:Georg_Friedrich_Prinz_von_Preußen-5835.jpg|mini|Georg Friedrich, Sophie]] |
|||
== Podrijetlo == |
== Podrijetlo == |
||
Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda ''Burhardovaca'' iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]].<ref |
Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda ''Burhardovaca'' iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]].<ref name="#1"/> Uspon obitelji počinje za vrijeme [[grof]]a ''Fridrika III. od Zollerna'' († o. 1200.), privrženika kralja [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]] koji je ženidbom stekao burg-grofoviju [[Nürnberg]] kao porkulab (burggrof) Fridrik I.<ref name="#1"/> Za njegovih sinova obitelj se oko [[1227.]] godine grana u dvije loze: '''franačku (evangeličku) lozu''', koju je osnovao ''Konrad III.'' i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i '''švapsku (katoličku) lozu''', koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin ''Fridrik IV.'' i koja je baštinila posjede u Švapskoj.<ref name="#1"/> |
||
Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref> |
Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.<ref name="#2">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref> |
||
== Franačka loza == |
== Franačka loza == |
||
Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.<ref |
Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.<ref name="#2"/> Fridrik VI. postao je [[1411.]] markgrof [[Brandenburg]]a, a [[1415.]] godine dobio je naslov [[izborni knezovi|izbornog kneza]], kao Fridrik I.<ref name="#1"/> |
||
Izborni knez Fridrik III. postao je [[1701.]] godine pruskim kraljem pod imenom ''Fridrik I.'', no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada [[Sveto Rimsko Carstvo|Carstva]] [[1806]] |
Izborni knez Fridrik III. postao je [[1701.]] godine pruskim kraljem pod imenom ''Fridrik I.'', no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada [[Sveto Rimsko Carstvo|Carstva]] [[1806.]] godine. |
||
Godine [[1871.]] pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno [[Njemačko Carstvo|Drugo Njemačko Carstvo]]. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je [[1918.]], po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] abdicirao posljednji njemački car [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]<ref |
Godine [[1871.]] pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno [[Njemačko Carstvo|Drugo Njemačko Carstvo]]. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je [[1918.]], po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] abdicirao posljednji njemački car [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]<ref name="#1"/> |
||
== Švapska loza == |
== Švapska loza == |
||
Švapska loza, koja je [[1534.]] godine stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su [[1623.]] godine dobile naslov državnih kneževa.<ref |
Švapska loza, koja je [[1534.]] godine stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su [[1623.]] godine dobile naslov državnih kneževa.<ref name="#1"/> Linija ''Hohenzollern-Hechingen'' držala je grofoviju Hechingen, a linija ''Hohenzollern-Sigmaringen'' grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch. |
||
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869.]] godine, a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695.]] i [[1849.]] godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.<ref |
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869.]] godine, a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695.]] i [[1849.]] godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.<ref name="#1"/> Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i ''Karlo Anton'' od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin [[Karlo I., rumunjski kralj|Karlo]] izabran je [[1866.]] godine za rumunjskog kneza, a [[1881.]] godine proglašen je [[kralj]]em. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do [[1947.]] godine kada je proglašena narodna [[republika]].<ref name="#1"/><ref name="#2"/> |
||
== Kuća Hohenzollerna == |
== Kuća Hohenzollerna == |
||
Redak 58: | Redak 59: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://www.preussen.de/en/heute.html Službene stranice pruske i njemačke dinastije Hohenzollern] {{eng oznaka}} |
* [https://web.archive.org/web/20030727133244/http://www.preussen.de/en/heute.html Službene stranice pruske i njemačke dinastije Hohenzollern] {{eng oznaka}} |
||
* [http://www.hohenzollern.de Službene stranice kneževske dinastije Hohenzollern-Sigmaringen] {{de icon}} |
* [http://www.hohenzollern.de Službene stranice kneževske dinastije Hohenzollern-Sigmaringen] {{de icon}} |
||
* [http://www.familiaregala.ro/ Službene stranice rumunjske kraljevske obitelji] |
* [http://www.familiaregala.ro/ Službene stranice rumunjske kraljevske obitelji] |
Posljednja izmjena od 29. ožujka 2022. u 22:01
Dinastija Hohenzollern | |
---|---|
Njemački carski grb | |
Država | Njemačka<Rumunjska |
Etničko podrijetlo | Nijemci |
Matična kuća | Burkhardovci |
Mlađe linije | Hohenzollern-Hechingen Hohenzollern-Sigmaringen |
Naslovi | Njemački car pruski kralj rumunjski kralj |
Osnutak | 11. stoljeće |
Osnivač | Burkhard I. |
Svrgnuće | 1918. (Njemačka) 1947. (Rumunjska) |
Zadnji vladar | Vilim II. (Njemačka) Mihael I. (Rumunjska) |
Sadašnji rodonačelnik | Juraj Fridrik |
Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom. Ime je dobila po dvorcu Hohenzollern blizu Hechingena u Švapskoj, današnjem Baden-Württembergu.[1]
Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda Burhardovaca iz 10. stoljeća.[1] Uspon obitelji počinje za vrijeme grofa Fridrika III. od Zollerna († o. 1200.), privrženika kralja Fridrika I. Barbarosse koji je ženidbom stekao burg-grofoviju Nürnberg kao porkulab (burggrof) Fridrik I.[1] Za njegovih sinova obitelj se oko 1227. godine grana u dvije loze: franačku (evangeličku) lozu, koju je osnovao Konrad III. i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i švapsku (katoličku) lozu, koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin Fridrik IV. i koja je baštinila posjede u Švapskoj.[1]
Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.[2]
Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.[2] Fridrik VI. postao je 1411. markgrof Brandenburga, a 1415. godine dobio je naslov izbornog kneza, kao Fridrik I.[1]
Izborni knez Fridrik III. postao je 1701. godine pruskim kraljem pod imenom Fridrik I., no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada Carstva 1806. godine.
Godine 1871. pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno Drugo Njemačko Carstvo. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je 1918., po završetku Prvog svjetskog rata abdicirao posljednji njemački car Vilim II.[1]
Švapska loza, koja je 1534. godine stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su 1623. godine dobile naslov državnih kneževa.[1] Linija Hohenzollern-Hechingen držala je grofoviju Hechingen, a linija Hohenzollern-Sigmaringen grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch.
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je 1869. godine, a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz 1695. i 1849. godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.[1] Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i Karlo Anton od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin Karlo izabran je 1866. godine za rumunjskog kneza, a 1881. godine proglašen je kraljem. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do 1947. godine kada je proglašena narodna republika.[1][2]
- Opća enciklopedija, sv. III, Zagreb, 1977.