Prijeđi na sadržaj

Hohenzollern: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (robot Mijenja: nl:Huis Hohenzollern
More used, one reference definition.
 
(Nisu prikazane 22 međuinačice 18 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
{{Infookvir dinastija
[[Slika:Greater_Coat_of_Arms_of_the_German_Emperor.svg|200px|desno|mini|Njemački carski grb]]
|ime =Hohenzollern
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po ''dvorcu Hohenzollern'' blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
|grb =Wappen Hohenzollern.svg
|veličina_slike =180px
|opis_slike =Njemački carski grb
|država =[[Njemačka]]<[[Rumunjska]]
|podrijetlo =[[Nijemci]]
|kuća =[[Burkhardovci]]
|linije =[[Hohenzollern-Hechingen]]<br>[[Hohenzollern-Sigmaringen]]
|naslovi =Njemački car<br>pruski kralj<br>rumunjski kralj
|osnutak =[[11. stoljeće]]
|osnivač =[[Burkhard I., grof Zollerna|Burkhard I.]]
|svrgnuće =[[1918.]] (Njemačka)<br>[[1947.]] (Rumunjska)
|izumrli =
|zadnji vladar =[[Vilim II., njemački car|Vilim II.]] (Njemačka)<br>[[Mihael I., rumunjski kralj|Mihael I.]] (Rumunjska)
|rodonačelnik =Juraj Fridrik
|napomena =
}}
[[File:Kaiser_Wilhelm_II_of_Germany_-_1902.jpg|thumb|Wilhelm II.]]
[[File:Burg Hohenzollern ak.jpg|thumb|Dvorac Hohenzollern]]
'''Hohenzollern''', [[Nijemci|njemačka]] vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Pruska|Pruskom]], [[Njemačka|Njemačkom]] i [[Rumunjska|Rumunjskom]]. Ime je dobila po [[dvorac Hohenzollern|dvorcu Hohenzollern]] blizu Hechingena u [[Švapska|Švapskoj]], današnjem [[Baden-Württemberg]]u.<ref name="#1">Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
[[Datoteka:Georg_Friedrich_Prinz_von_Preußen-5835.jpg|mini|Georg Friedrich, Sophie]]


== Podrijetlo ==
== Podrijetlo ==


Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda ''Burhardovaca'' iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]].<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Uspon obitelji počinje za vrijeme [[grof]]a ''Fridrika III. od Zollerna'' († o. 1200.), privrženika kralja [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]] koji je ženidbom stekao burg-grofoviju [[Nürnberg]] kao porkulab (burggrof) Fridrik I.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Za njegovih sinova obitelj se oko [[1227]]. grana u dvije loze: '''franačku (evangeličku) lozu''', koju je osnovao ''Konrad III.'' i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i '''švapsku (katoličku) lozu''', koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin ''Fridrik IV.'' i koja je baštinila posjede u Švapskoj.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda ''Burhardovaca'' iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]].<ref name="#1"/> Uspon obitelji počinje za vrijeme [[grof]]a ''Fridrika III. od Zollerna'' († o. 1200.), privrženika kralja [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]] koji je ženidbom stekao burg-grofoviju [[Nürnberg]] kao porkulab (burggrof) Fridrik I.<ref name="#1"/> Za njegovih sinova obitelj se oko [[1227.]] godine grana u dvije loze: '''franačku (evangeličku) lozu''', koju je osnovao ''Konrad III.'' i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i '''švapsku (katoličku) lozu''', koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin ''Fridrik IV.'' i koja je baštinila posjede u Švapskoj.<ref name="#1"/>


Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi od Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref>
Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.<ref name="#2">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref>


== Franačka loza ==
== Franačka loza ==


Uspon moći porkulaba od Nürnberga započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref> Fridrik VI. dobio je [[1411]]. naslov markgrofa od [[Brandenburg]]a, a [[1415]]. [[izborni knezovi|izbornog kneza]], kao Fridrik I.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.<ref name="#2"/> Fridrik VI. postao je [[1411.]] markgrof [[Brandenburg]]a, a [[1415.]] godine dobio je naslov [[izborni knezovi|izbornog kneza]], kao Fridrik I.<ref name="#1"/>


Izborni knez Fridrik III. postao je [[1701]]. pruski kralj pod imenom ''Fridrik I.'', no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada [[Sveto Rimsko Carstvo|Carstva]] [[1806]]. godine.
Izborni knez Fridrik III. postao je [[1701.]] godine pruskim kraljem pod imenom ''Fridrik I.'', no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada [[Sveto Rimsko Carstvo|Carstva]] [[1806.]] godine.


Godine [[1871]]. pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno [[Njemačko Carstvo|Drugo Njemačko Carstvo]]. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je [[1918]]., po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], abdicirao posljednji njemački car [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref>
Godine [[1871.]] pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno [[Njemačko Carstvo|Drugo Njemačko Carstvo]]. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je [[1918.]], po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] abdicirao posljednji njemački car [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]<ref name="#1"/>


== Švapska loza ==
== Švapska loza ==


Švapska loza, koja je [[1534]]. stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se na dvije linije, a obje su [[1623]]. dobile naslov državnih knezova.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Linija ''Hohenzollern-Hechingen'' držala je grofoviju Hechingen, a linija ''Hohenzollern-Sigmaringen'' grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch.
Švapska loza, koja je [[1534.]] godine stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su [[1623.]] godine dobile naslov državnih kneževa.<ref name="#1"/> Linija ''Hohenzollern-Hechingen'' držala je grofoviju Hechingen, a linija ''Hohenzollern-Sigmaringen'' grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch.


Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869]]., a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695]]. i [[1849]]. godine pripali pruskoj kući Hohenzollerna.<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj, potpisao je i ''Karlo Anton'' od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin [[Karlo I., rumunjski kralj|Karlo]] izabran je [[1866]]. za rumunjskog kneza, a [[1881]]. za [[kralj]]a. njegovi potomci vladali su Rumunjskom do [[1947]]. godine kada je proglašena narodna [[republika]].<ref>Opća enciklopedija, str. 448.</ref> <ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty</ref>
Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je [[1869.]] godine, a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz [[1695.]] i [[1849.]] godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.<ref name="#1"/> Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i ''Karlo Anton'' od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin [[Karlo I., rumunjski kralj|Karlo]] izabran je [[1866.]] godine za rumunjskog kneza, a [[1881.]] godine proglašen je [[kralj]]em. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do [[1947.]] godine kada je proglašena narodna [[republika]].<ref name="#1"/><ref name="#2"/>

== Kuća Hohenzollerna ==
[[File:Genealogy of House of Hohenzollern.svg|thumb|center|800px|Obiteljsko stablo. <small>Klik na sliku za uvećanje.</small>]]


== Vidi još ==
== Vidi još ==
Redak 27: Redak 50:
* [[Popis pruskih kraljeva]]
* [[Popis pruskih kraljeva]]


== Bilješke ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}


Redak 36: Redak 59:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


* [http://www.preussen.de/en/heute.html Službene stranice pruske i njemačke dinastije Hohenzollern] {{en icon}}
* [https://web.archive.org/web/20030727133244/http://www.preussen.de/en/heute.html Službene stranice pruske i njemačke dinastije Hohenzollern] {{eng oznaka}}
* [http://www.hohenzollern.de Službene stranice kneževske dinastije Hohenzollern-Sigmaringen] {{de icon}}
* [http://www.hohenzollern.de Službene stranice kneževske dinastije Hohenzollern-Sigmaringen] {{de icon}}
* [http://www.familiaregala.ro/ Službene stranice rumunjske kraljevske obitelji]
* [http://www.familiaregala.ro/ Službene stranice rumunjske kraljevske obitelji]
* [http://www.hohenzollern-home.com Genealogija dinastije Hohenzollern] {{de icon}}
* [http://www.hohenzollern-home.com Genealogija dinastije Hohenzollern] {{de icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty Britannica Online] {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/268949/Hohenzollern-dynasty Britannica Online] {{eng oznaka}}


[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Njemačke dinastije]]
[[Kategorija:Njemačke dinastije]]
[[Kategorija:Hohenzollerni| ]]

[[af:Hohenzollern]]
[[ar:آل هوهنتسولرن]]
[[bg:Хоенцолерн]]
[[br:Tiegezh Hohenzollern]]
[[bs:Hoencolerni]]
[[ca:Dinastia dels Hohenzollern]]
[[cs:Hohenzollernové]]
[[da:Hohenzollern]]
[[de:Hohenzollern]]
[[el:Οίκος των Χοεντσόλερν]]
[[en:House of Hohenzollern]]
[[eo:Hohencolernoj]]
[[es:Dinastía Hohenzollern]]
[[et:Hohenzollernid]]
[[eu:Hohenzollern dinastia]]
[[fi:Hohenzollern]]
[[fr:Maison de Hohenzollern]]
[[he:בית הוהנצולרן]]
[[hu:Hohenzollern-ház]]
[[it:Hohenzollern]]
[[ja:ホーエンツォレルン家]]
[[ka:ჰოენცოლერნები]]
[[ko:호엔촐레른 왕가]]
[[lt:Hohencolernai]]
[[lv:Hohencollernu dinastija]]
[[nl:Huis Hohenzollern]]
[[no:Hohenzollern]]
[[pl:Hohenzollernowie]]
[[pnb:ہوہنزولرن]]
[[pt:Casa de Hohenzollern]]
[[ro:Hohenzollern]]
[[ru:Гогенцоллерны]]
[[simple:Hohenzollern]]
[[sk:Hohenzollernovci]]
[[sr:Хоенцолерн]]
[[sv:Huset Hohenzollern]]
[[th:ราชวงศ์โฮเฮนโซลเลิร์น]]
[[tr:Hohenzollern Hanedanı]]
[[uk:Гогенцоллерни]]
[[zh:霍亨索伦王朝]]
[[zh-yue:荷軒蘇蘭族]]

Posljednja izmjena od 29. ožujka 2022. u 22:01

Ovo je glavno značenje pojma Hohenzollern. Za druga značenja pogledajte Hohenzollern (razdvojba).
Dinastija
Hohenzollern
Njemački carski grb
Njemački carski grb
Država Njemačka<Rumunjska
Etničko podrijetlo Nijemci
Matična kuća Burkhardovci
Mlađe linije Hohenzollern-Hechingen
Hohenzollern-Sigmaringen
Naslovi Njemački car
pruski kralj
rumunjski kralj
Osnutak 11. stoljeće
Osnivač Burkhard I.
Svrgnuće 1918. (Njemačka)
1947. (Rumunjska)
Zadnji vladar Vilim II. (Njemačka)
Mihael I. (Rumunjska)
Sadašnji rodonačelnik Juraj Fridrik
Wilhelm II.
Dvorac Hohenzollern

Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom. Ime je dobila po dvorcu Hohenzollern blizu Hechingena u Švapskoj, današnjem Baden-Württembergu.[1]

Georg Friedrich, Sophie

Podrijetlo

[uredi | uredi kôd]

Hohenzollerni vuku podrijetlo od švapskih vojvoda Burhardovaca iz 10. stoljeća.[1] Uspon obitelji počinje za vrijeme grofa Fridrika III. od Zollerna († o. 1200.), privrženika kralja Fridrika I. Barbarosse koji je ženidbom stekao burg-grofoviju Nürnberg kao porkulab (burggrof) Fridrik I.[1] Za njegovih sinova obitelj se oko 1227. godine grana u dvije loze: franačku (evangeličku) lozu, koju je osnovao Konrad III. i koja je naslijedila burg-grofoviju Nürnberg, i švapsku (katoličku) lozu, koju je utemeljio mlađi Fridrikov sin Fridrik IV. i koja je baštinila posjede u Švapskoj.[1]

Kasnija pruska kraljevska obitelj pripadala je franačkoj lozi, dok su švapskoj lozi pripadali knezovi Hohenzollern-Sigmaringena, kasniji knezovi i kraljevi Rumunjske.[2]

Franačka loza

[uredi | uredi kôd]

Uspon moći nürnberških porkulaba započeo je kada je Fridrik II. († 1297.) stekao Bayreuth, a njegovi nasljednici Ansbach i Kulmbach.[2] Fridrik VI. postao je 1411. markgrof Brandenburga, a 1415. godine dobio je naslov izbornog kneza, kao Fridrik I.[1]

Izborni knez Fridrik III. postao je 1701. godine pruskim kraljem pod imenom Fridrik I., no članovi dinastije i dalje zadržavaju i titulu izbornog kneza Brandenburga do raspada Carstva 1806. godine.

Godine 1871. pruski kralj Vilim I. okrunjen je za njemačkog cara i tim činom je uspostavljeno Drugo Njemačko Carstvo. Dinastija je zbačena s prijestolja kada je 1918., po završetku Prvog svjetskog rata abdicirao posljednji njemački car Vilim II.[1]

Švapska loza

[uredi | uredi kôd]

Švapska loza, koja je 1534. godine stekla još grofovije Sigmaringen i Veringen, podijelila se u dvije linije, a obje su 1623. godine dobile naslov državnih kneževa.[1] Linija Hohenzollern-Hechingen držala je grofoviju Hechingen, a linija Hohenzollern-Sigmaringen grofovije Sigmaringen, Veringen i Haigerloch.

Linija Hohenzollern-Hechingen izumrla je 1869. godine, a njihove su zemlje na osnovi baštinskih ugovora iz 1695. i 1849. godine pripale pruskoj kući Hohenzollerna.[1] Sličan ugovor o ustupanju posjeda Pruskoj potpisao je i Karlo Anton od Hohenzollern-Sigmaringena. Njegov sin Karlo izabran je 1866. godine za rumunjskog kneza, a 1881. godine proglašen je kraljem. Njegovi potomci vladali su Rumunjskom do 1947. godine kada je proglašena narodna republika.[1][2]

Kuća Hohenzollerna

[uredi | uredi kôd]
Obiteljsko stablo. Klik na sliku za uvećanje.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Opća enciklopedija, sv. III, Zagreb, 1977.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]