Srebrenik
Srebrenik | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Srebrenik | |
 | |
 Grb | |
 Grad Srebrenik u Bosni i Hercegovini | |
  Srebrenik | |
| Koordinate: 44°42′26.7″N 18°29′31.2″E / 44.707417°N 18.492000°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Adnan Bjelić (NiP) |
| Površina | |
| • Grad | 247,94 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3,83 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 39.678 |
| • Grad (gustoća) | 160,03 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6.694 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.747,78 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75 350 |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 149110[1] |
| Matični broj grada | 10987 |
| Veb-sajt | www |
Srebrenik je grad i naseljeno mjesto koje se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko–Tuzla–Sarajevo.
Historija
[uredi | uredi izvor]
Srebrenik se u historiji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II. Kotromanića od 15. 2. 1333, kojom on, kao bosanski Ban, Dubrovačkoj republici ustupa Ston i Rat, otvarajući trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanići, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku. Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464. prodire sa vojskom u sjeveroistočnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebreničku banovinu, koju uređuje po strogim vojničkim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Iločkog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija postoje dvije historijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512. godine, zajedno s Teočakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandžak-beg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Osmanlija. Kako je osmanlijska vojska bila brojčano nadmoćna, branitelji Srebrenika su u toku noći napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prikrili tragove svog povlačenja. Zbog tragova kopita Osmanlije su mislili da je gradu stigla pomoć i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagrađena srebrenička tvrđava, ali je posve sigurno da su je sagradili Mađari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dograđivali su je Osmanlije, o čemu svjedoči dograđena džamija koja je služila za potrebe posade, turskih askera.
U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj historijskoj zaleđini, tako da nema puno svjedočenja o gradu u periodu austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno historijsko buđenje Srebrenik doživljava u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Gradnja pruge Brčko-Banovići i putne dionice Županja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i oživljavanja.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Srebrenik se nalazi u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko–Tuzla–Sarajevo (Tuzlanski bazen). Prosječna nadmorska visina je 199 metara, površina grada je 248 km2. Na tom području je 1991. godine živjelo 40.896 stanovnika.[2] Grad Srebrenik okružena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protiče rijeka Tinja. Stanovništvo Srebrenika i okolnih naselja bavi se, uglavnom, ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom. Zadnjih decenija perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razvija se i industrija namještaja, građevinskih materijala, tekstila. Najznačajniji historijski spomenik je srednjovjekovni grad Srebrenik. Unutar njegovih zidina je od 1977. godine održavana redovna godišnja manifestacija "Srebrenik-otvoreni grad umjetnosti".
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalni sastav stanovništva - grad Srebrenik
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – grad Srebrenik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 39 678 (100,0%) | 40 896 (100,0%) | 38 070 (100,0%) | 33 620 (100,0%) | 28 178 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 35 951 (90,61%) | 30 528 (74,65%)1 | 28 070 (73,73%)1 | 24 628 (73,25%)1 | 3 268 (11,60%)1 | ||
| Hrvati | 1 968 (4,960%) | 2 752 (6,729%) | 3 167 (8,319%) | 3 256 (9,685%) | 2 770 (9,830%) | ||
| Bosanci | 485 (1,222%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 394 (0,993%) | 5 308 (12,98%) | 5 545 (14,57%) | 5 489 (16,33%) | 5 322 (18,89%) | ||
| Muslimani | 347 (0,875%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 184 (0,464%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 111 (0,280%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 89 (0,224%) | 1 105 (2,702%) | 286 (0,751%) | 174 (0,518%) | 37 (0,131%) | ||
| Romi | 53 (0,134%) | – | 11 (0,029%) | – | 3 (0,011%) | ||
| Nepoznato | 34 (0,086%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 32 (0,081%) | – | 37 (0,097%) | 5 (0,015%) | 11 (0,039%) | ||
| Turci | 16 (0,040%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 6 (0,015%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,008%) | 1 203 (2,942%) | 903 (2,372%) | 34 (0,101%) | 16 739 (59,40%) | ||
| Makedonci | 3 (0,008%) | – | 7 (0,018%) | 2 (0,006%) | 3 (0,011%) | ||
| Crnogorci | 1 (0,003%) | – | 42 (0,110%) | 30 (0,089%) | 19 (0,067%) | ||
| Slovenci | 1 (0,003%) | – | – | 1 (0,003%) | 3 (0,011%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 1 (0,003%) | 3 (0,011%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Srebrenik
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Srebrenik | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 6 694 (100,0%) | 5 304 (100,0%) | 4 149 (100,0%) | 2 172 (100,0%) | 1 427 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 6 228 (93,04%) | 4 532 (85,44%)1 | 3 625 (87,37%)1 | 2 023 (93,14%)1 | 58 (4,064%)1 | ||
| Bosanci | 139 (2,076%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 90 (1,344%) | 87 (1,640%) | 69 (1,663%) | 31 (1,427%) | 16 (1,121%) | ||
| Nisu se izjasnili | 57 (0,852%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 45 (0,672%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 42 (0,627%) | 172 (3,243%) | 147 (3,543%) | 80 (3,683%) | 137 (9,601%) | ||
| Muslimani | 31 (0,463%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 22 (0,329%) | – | 15 (0,362%) | – | 1 (0,070%) | ||
| Ostali | 22 (0,329%) | 162 (3,054%) | 16 (0,386%) | 17 (0,783%) | – | ||
| Turci | 7 (0,105%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 6 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 2 (0,030%) | – | – | – | 3 (0,210%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,015%) | 351 (6,618%) | 257 (6,194%) | 15 (0,691%) | 1 208 (84,65%) | ||
| Makedonci | 1 (0,015%) | – | 2 (0,048%) | – | 1 (0,070%) | ||
| Pravoslavci | 1 (0,015%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 18 (0,434%) | 6 (0,276%) | 3 (0,210%) | ||
Kultura
[uredi | uredi izvor]Nacionalni spomenici
[uredi | uredi izvor]Privreda
[uredi | uredi izvor] | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Lokalna strategija zakonodavno-izvršne vlasti grada Srebrenika usmjerena je ka stvaranju ekonomskog ambijenta i promovisanju što većeg broja razvojnih projekata. Grad Srebrenik donijela je čitav niz značajnih odluka i planskih dokumenata koji stimulišu ulaganja i otvaranje novih preduzetničkih firmi na njenom području, a nivo usluga, po zahtjevima preduzetnika, podignut je na visok stepen ekspeditivnosti i minimalne rokove u rješavanju svih zahtjeva iz domena gradske uprave. Uspostavom "Šalter sale" i "Centra za informisanje", informatizacijom rada gradskih službi te uspostavljanjem standarda rada i procedura standarda ISO 9001:2000. Razvijena je infrastruktura (putevi, PTT-mreža, vodoopskrbni objekti, sistemi odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, željeznička pruga), kao i blizina granice, nekoliko ispostava banaka i mikrofinansijskiorganizacija. Privredni objekti koji karakterišu općinu Srebrenik, razmješteni su uglavnom duž kotline rijeke Tinje, pruge i magistralnog puta koji u velikoj mjeri naginju centralnom dijelu općine, gdje se formirao administrativni, kulturni, sportski i ekonomski centar općine. Na jugoistoku općine, koje obuhvata mjesno područje Tinja, smještena je savremena asfaltna baza preduzeća "Jata" Srebrenik te neposredno uz nju na lokalitetu «Orlove klisure» i kamenolom sa potrebnim kvalitetom za rad iste. Južno od centra općine, koje obuhvata mjesno područje D.Potok, smješten je rudnik kamenog krečnjaka koji čini novu eksploatacionu zonu preduzeća za proizvodnju kamena, betonskih elemenata i kreča "Ingram" a u samom centru naselja egzistira tvornica obuće «Aida» d.o.o., koja zbog teškoća na tržištu radi u otežanim uslovima. Preduzeće «Ingram» d.d. Srebrenik, upošljava najveći broj radnika na općini. U neposrednoj blizini preduzeća «Ingram» egzistiraju «Ekoherc» d.d. i «Herceg» d.d. Srebrenik, preduzeća za proizvodnju aluminijske i plastične stolarije, izvozne orjentacije, sa značajnim kapacitetima infrastrukturnih objekata. U samom centru grada, smještena su dva preduzeća koja obuhvataju značajnu zemljišnu površinu i zavidne infrastrukturne objekte a to su tvornica trikotaže i tvornica furnirnog namještaja.
U zapadnom dijelu periferije grada, na samoj lijevoj obali rijeke Tinje, rade: pekara «Klas» d.d. , «Corn flips» d.d. i fabrika zdrave hrane «Fana» d.o.o. Tu egzistira i nekoliko privatnih fabrika za proizvodnju namještaja i stolarije kao što su «Merceza» d.o.o. i «Hilana» d.o.o. U dijelu općine sa nižom nadmorskom visinom, na teritoriju mjesnog područja Špionica, nalazi se «Voćni rasadnik» d.o.o.[8] koji se bavi proizvodnjom i uzgojem sadnog materijala, sa težištem na sadnice šljive, jabuke, kruške, višnje, trešnje i dunje, jagodičastog voća te matičnjaka za podloge voćnih vrsta, a u saradnji sa firmama iz Holandije počelo je sa radom i preduzeće «Plantarium» za proizvodnju cvijeća, bilja, šumskih sadnica i podloga za sadnice voća. Tu je također i firma za obradu i ugradnju mermera i granita «Sanit Granit» d.o.o, kao i «Jafa-Jase» d.o.o. Općina ima veoma razvijenu trgovačku djelatnost u okviru koje su stasale firme, koje su ekskluzivni zastupnici značajnih evropskih proizvođača i koje svojom ponudom nadmašuju srebreničku tražnju, tako da se većina roba prodaje u drugim centrima BiH (kao što su "MUREX", "VEDA", "ORIJENT", "BOSLAM", „GREAT“ itd. Srebreničke prevozničko-špediterske firme su među najizraslijim u TK-u, a u sferi prevoza tečnih tereta među najboljim u BiH. Brojne benzinske pumpe su obilježje Srebrenika, a jedna od najpoznatijih firmi koja je dala prepoznatljiv imidž općini je i firma «Kopex-Sarajlić». Brojna je i građevinska operativa, a među najizraslijim firmama u ovoj oblasti, koje su podigle brojne stambeno-poslovne objekte u Srebreniku i BiH, su «Gromeks» d.o.o. Srebrenik i «Sekvoja» d.o.o. Srebrenik.
Sport
[uredi | uredi izvor]Na području grada Srebrenika postoji nekoliko sportskih udruženja. 1953. godine osnovan je "OFK Gradina" koji danas igra u Prvoj Ligi Federacije Bosne i Hercegovine. Osim "OFK Gradine" u Srebreniku postoji i košarkaški klub "KK Gradina" i odbojkaški klub "OK Gradina" te rukometni klub "Srebrenik 04". Gradina je prije rata bila među najboljim timovima u Bosni i Hercegovini.
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Franjo Bosanac, renesansni kompozitor.
- Izudin Kešetović, stručnjak za finansije i monetarno-kreditnu politiku
- Mehmed Nurkanović, predsjednik Udruženja matematičara TK
- Haris Vikalo, profesor na University of Texas, dobitnik NSF CAREER nagrade
- Fadmar Osmić, CERN naučnik
- Tomo Babić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona od 2001 do 2003 godine.
- Hašim Muharemović, epidemiolog, sazlija, tekstopisac i umjetnik
- Ešref Berbić, pisac za djecu
- Vedin Musić, nogometaš
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Federalni Zavod za statistiku". Arhivirano s originala, 17. 5. 2006. Pristupljeno 17. 5. 2006.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 5. 2016.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 19. 10. 2012. Pristupljeno 22. 1. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
.svg){kind=small}
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|