Pale (Republika Srpska)
Pale | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Pale | |
 Pale | |
 Grb | |
 Općina Pale u Bosni i Hercegovini | |
  Pale | |
| Koordinate: 43°48′42.9″N 18°34′15.9″E / 43.811917°N 18.571083°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Boško Jugović[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 488,89 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 12,53 km2 |
| Nadmorska visina | 820 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 20.909 |
| • Općina (gustoća) | 42,77 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 12.905 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.029,93 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71 420 |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
| Matični broj | 216984[2] |
| Matični broj općine | 20443 |
| Veb-sajt | www |
Pale su naseljeno mjesto i središte istoimene općine otprilike 17 km istočno od grada Sarajeva. Oštra planinska klima osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25 °C.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Pale su bile ratna prijestolnica Republike Srpske. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% Bošnjaka, od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su grad sa četiri fakulteta: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu.
Geografija
Općina Pale se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 492 km2. Smještena je između planinskih masiva Jahorine sa juga i jugoistoka, Gosine sa istoka, Romanije sa sjeveroistoka i Ozrena sa sjevera i sjeverozapada. Najveća nadmorska visina općine je vrh Ogorjelica (1916 m) na Jahorini, a najniža u koritu rijeke Miljacke ispod Dovlića. Najveći dio općine Pale je smješten iznad 800 m nadmorske visine.
U nižim dijelovima općine zastupljena je umjereno topla i vlažna klima. Već od 1.000 m nadmorske visine ova klima prelazi u planinsku klimu.
Na području općine nalazi se nekoliko poznatih pećina: Pećina Orlovača, Pećina Izvor Mokranjske Miljacke, pećina u Bogovićima, Popova pećina i Novakova pećina.
Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti je Pećina Orlovača, koja je uređena za turističke posjete. Orlovača (948 m) se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom dijelu romanijskog svoda, zaselak Donje Sinjevo, naselje Sumbulovac, u slivu mokranjske Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave.
Opsežna istraživanja izvora Miljacke uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Do danas, speleolozi su istražili 7.100 m, čime je pećina Izvor Mokranjske Miljacke postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini.
Stanovništvo
Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Pale ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina Pale (FBiH) (ranije Pale-Prača).
Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (RS)
| Sastav stanovništva – općina Pale (RS) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 20 909 (100,0%) | 16 355 (100,0%) | 15 482 (100,0%) | 16 119 (100,0%) | 16 477 (100,0%) | ||
| Srbi | 20 451 (97,81%) | 11 284 (68,99%) | 10 530 (68,01%) | 11 230 (69,67%) | 11 655 (70,73%) | ||
| Bošnjaci | 186 (0,890%) | 4 364 (26,68%)1 | 3 937 (25,43%)1 | 4 508 (27,97%)1 | 2 809 (17,05%)1 | ||
| Hrvati | 128 (0,612%) | 129 (0,789%) | 100 (0,646%) | 142 (0,881%) | 223 (1,353%) | ||
| Nisu se izjasnili | 55 (0,263%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,120%) | 182 (1,113%) | 56 (0,362%) | 57 (0,354%) | 21 (0,127%) | ||
| Crnogorci | 20 (0,096%) | – | 68 (0,439%) | 68 (0,422%) | 107 (0,649%) | ||
| Jugoslaveni | 14 (0,067%) | 396 (2,421%) | 787 (5,083%) | 80 (0,496%) | 1 595 (9,680%) | ||
| Nepoznato | 14 (0,067%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 5 (0,024%) | – | 1 (0,006%) | 5 (0,031%) | 19 (0,115%) | ||
| Makedonci | 4 (0,019%) | – | – | 1 (0,006%) | 16 (0,097%) | ||
| Ukrajinci | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 1 (0,005%) | – | 3 (0,019%) | 24 (0,149%) | 19 (0,115%) | ||
| Mađari | – | – | – | 4 (0,025%) | 13 (0,079%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS)
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 12 905 (100,0%) | 7 384 (100,0%) | 2 105 (100,0%) | 1 579 (100,0%) | 1 086 (100,0%) | ||
| Srbi | 12 707 (98,47%) | 5 204 (70,48%) | 1 213 (57,62%) | 1 059 (67,07%) | 681 (62,71%) | ||
| Hrvati | 101 (0,783%) | 109 (1,476%) | 36 (1,710%) | 58 (3,673%) | 72 (6,630%) | ||
| Nisu se izjasnili | 34 (0,263%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 18 (0,139%) | 106 (1,436%) | 18 (0,855%) | 7 (0,443%) | 3 (0,276%) | ||
| Crnogorci | 13 (0,101%) | – | 20 (0,950%) | 18 (1,140%) | 25 (2,302%) | ||
| Jugoslaveni | 10 (0,077%) | 335 (4,537%) | 294 (13,97%) | 21 (1,330%) | 157 (14,46%) | ||
| Bošnjaci | 7 (0,054%) | 1 630 (22,07%)1 | 521 (24,75%)1 | 411 (26,03%)1 | 141 (12,98%)1 | ||
| Slovenci | 5 (0,039%) | – | 1 (0,048%) | 1 (0,063%) | 1 (0,092%) | ||
| Nepoznato | 4 (0,031%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 3 (0,023%) | – | – | 1 (0,063%) | 2 (0,184%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,008%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 2 (0,095%) | 3 (0,190%) | 4 (0,368%) | ||
Kultura
Nacionalni spomenici
Na Palama se nalazi veći broj kulturnih institucija kao što su:
- Kulturni centar Pale
- JFP "Srna film" i Kinoteka Republike Srpske
- KUD "Mladost" Pale
- Narodna biblioteka
- SPKD "Prosvjeta" Pale
Na Palama se redovno održavaju kulturne manifestacije:
- Međunarodna likovna manifestacija "Art simpozijum Jahorina"
- Likovna kolonija Pale
- Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove"
- Konferencija Beba "Konferencija Beba"
Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu: ekonomski, filozofski, pravni i fakultet za fizičku kulturu.
Sport
Razvoj sporta u općini Pale je počeo tridesetih godina 20. vijeka, kada se Paljani počinju ozbiljnije baviti sportskim aktivnostima. U početku su to bili skijanje i nogomet, da bi danas imali 25 registrovanih sportskih klubova.
Reference
- ^ "Pale". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 10/1/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 16. 3. 2016.
Vanjski linkovi
.svg){kind=small}
