Idi na sadržaj

Poligamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bigamija)
Toba Indijanac sa svojim ženama (1892).
Princ Manga Bell sa ženama – miljenicama
  Poligamija prisutna i dozvoljena
  Pravni status nepoznat ili dvosmislen
  Poligamija ilegalna ali prisutna i ne potpuno kriminalizirana
  Poligamija potpuno nezakonita, a praksa kriminalizirana
.
Poligamija u suvremenom svijetu
U Indiji, Filipinima, Singapuru, Maleziji i Sry Lanci, poligamija je legalna samo za Muslimane
U Eritreji, samo Muslimani mogu sklapati poligamne brakove, ali tek u nekim pokrajinama
Na Mauricijusu je poligamija sasvim legalna, ali Musliman može imati najviše četiri žene, ali u nelegalnom braku.

Poligamija je ustvari mnogopartnerstvo (grč. πολύς - pollys = puno, mnogo + γάμος - gamos = parenje, brak), a obično je tradicijska pojava sklapanja braka jedne osobe sa više partnera. Običajno je ustaljena pa i zakonski regulira u mnogim dijelovima svijeta. Vuče korijene iz nekoliko poligamnih predačkih skupina sa jednim dominantnim mužjakom (patrijarhat) ili ženkom (matrijarhat).[1] [2]

Prema spolu osobe koja ima više (bračnih) partnera poligamija može biti poliandrija (poligamni muškarac) ili poliginija (poligamna žena). Poliandrija je, npr. raširena na Tibetu i kod Eskima (Inuita) gdje jedna žena može imati više muževa. Drugi oblik – poliginija je daleko češći (grč. poly – mnogo + gine= žena) u kojoj muškarac, kao bračne partnere, istovremeno ima više žena.[3]

Povodi poliginije su različiti. Kod kanadskih Eskima nekada je bilo uobičajeno ubijanje ženske djece što je uvjetovalo relativni manjak spolno zrelih žena (udavača), što je posljedično dovelo do prakse da jedna žena ima nekoliko muževa. U veoma teškim životnim uvjetima arktičkog pojasa, arktičkom području više muževa je lakše ostvarivalo relativno pogodnije uvjete za porodični život, u kojima je hrana imala naglašen značaj. Vidno istaknuta obuća ili oružje pred vratima šatora ili eskimskog igloa, bla je znak je oslalim muževima, da je obitavalište zauzeto i da treba/ju pričekati svoj red.[4][5]

Običaj Eskima i nekih indijanskih plemena da se žena ponudi gostu za preko noći, mogao je, bar kod Eskima, biti posljedica manjka žena. Nuđenje žena je uobičajeno i na Tibetu, gdje je poliandrija ionako veoma raširena. Nuđenje žena kod Indijanaca u obje Amerike, predstavljalo je znak osobitog gostoprimstva, a vjerojatno je ostatak davnih običaja grupnog braka. Grupni brak se odnosio na obavezu udovice da se, nakon muževljeve smrti, uda za njegovog brata (levirat), odnosno udovca da oženi sestru umrle žene (sororat). Ako gledamo primjere iz sororalne poliginije kod Indijanaca, nalazimo i drugačiju praksu, kao u prerijskom plemenu Arapaho, gdje je muž imao pravo ženiti sve sestre svoje supruge, po redoslijedu stasanja u punoljetstvo. Arapaho Indijanci nisu jednini primjer, jer je poligamija još uvijek nije veoma raširena, osobito u islamskom svijetu, gdje muškarac, zavisno od veličine imetka, može imati više žena, koje je dužan izdržavati.

Bigamija

[uredi | uredi izvor]

Bigamija (lat. bis = dvaput + grč. Γάμος - gamos = brak) je poznat i raširen termin, koji označava nedozvoljenu ženidbu sa dvije žene unutar iste zajednice, koja to ne dopušta, što se ne može dovoditi u vezu sa poligamijom. Poligamne zajednice su prisutne kao obilježje određene kulture, koja jd osobena za poligamnie zajednice širom svijeta, koje to odobravaju. Recentna poligamna društva u svijetu uopće, a osobito u nekim izoliranim samostalnim (pretežno nekontaktiranim) plemenskim zajednicama ili kod onih u kojima ima historijske korijene, a imala su svoje utvrđene zakone, uglavnom nemaju posebnog ograničenja koliko žena može imati neki muškarac, a nije postojala nijedna zajednica koja je poliginiju ograničavala na bigamiju. Jedini uvjet koji je mogao ograničavati broj žena, bila je mogućnost njihovog izdržavanja, pa bi unutar neke plemenske zajednice većina muškaraca sebi mogla imati tek dvije-tri žene, a najčešće samo jednu. To ukazuje jedino na to da bigamija nije dio poligamije, i tiče se jedino kriminalnog ponašanja, koje se poglavito javlja tek u modernom društvu.[4][6] [7]

Poliandrija

[uredi | uredi izvor]

Poliandrija (grč. πολύς "polýs" = mnogo + -ανδρία – andria derivat od ἀνήρ ἀνδρός - andros = muškarac → πολύανδρος – polýandros = "mnogomužje"), osim nomadskih Tibetanca, poznata je i kod nekih naroda u Nepalu, Ladakhu i Indiji (kod stočarskog naroda Toda i plemena Nishi), nekim regijama Kine (osobito u Yunnanu), kod starih Guanča ali ne na svim otocima jer je na nekima bilo i monogamnih. Kod stočara Toda, u planinama Nilgiri u državi Tamil Nadu, jedna žena se može udati za sve muške članove jedne porodice. Sva braća će biti njeni muževi, suprotno kao kod Arapaha, kod kojih muškarac ženi sve sestre.[3]

Poliginija

[uredi | uredi izvor]

Poliginija, mogoženstvo (grč. polýs - polýs = mnogo + gyné - giné = žena) se do danas održalo po islamskim zemljama i nekim ne-kontaktiranim ili gotovo potpuno izoliranim plemenima, kao i u afričkim plemenskim zajednicama. U islamskom svijetu, muškarac smije imati do 4 žene. Kod kanadskih Creeja je ustaljena pomenuta praksa Arapaho Indijanaca. Prisutna je i u je plemenima Adi u Arunachal Pradeshu (Indija), kod kojih ima i poliandrije. Poliginija je bila široko rasprostranjena u cijeloj Africi, gdje su porodicu činili jedan muž, njegove žene i djeca. U matrijarhatu Chiricahua prisutni su levirat i sororalna poliginija.

Poliamorija

[uredi | uredi izvor]

Poliamorija, doslovno znači višeljublje, čime se označava praksa održavanja intimnih odnosa u istom periodu, sa više partnea / partnerica, uz međusobnu suglasnost svih ukljčenih osoba. Ovaj oblik odvijanjaspolnih odnosa treba razlikovati od tzv. svingiranja (swinging), koje je fokusirano na snošaj kao "sport" i uživanje. Može ali i ne mora uključivati i poliseksualnost (naklonost prema ostalim spolovima).

Priležnice

[uredi | uredi izvor]
Madam Pompadour, mistresa Luja XV.

Priležnice (lat. concubina = konkubine, suložnice, priložnice ili bludnice) su partnerke u „divljem braku“, izvanbračne spolne partnerice, ljubavnice koje žive u konkubinatu sa već oženjenim muškarcem. Konkubinat je bio uobičajen već u starom Rimu i drevnoj Kini. Konkubine su obično imali j ljudi višeg društvenog položaja, kao i kod Izraelaca iz biblijskih vremena, gdje je inoča u kući imala ista prava kao i legitimna supruga. Hebreji za ženu kažu ‘iššâ, a za konkubinu pilegeš (פילגש‎), što je srodno je grčkoj riječi pallax (pallakis) = "mistresa" ili "ljubavnica".

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ πολυγαμία. Liddell, Henry George; Scott, Robert; A Greek–English Lexicon at thePerseus Project.
  2. ^ Weisbrod C. (2002): Emblems of pluralism: cultural differences and the state, Cultural lives of law, Princeton paperbacks, Princeton University Press, ISBN 0-691-08925-6.
  3. ^ a b Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  4. ^ a b Smith. D. (1994). Nauvoo Roots of Mormon Polygamy, 1841-46: A Preliminary Demographic Report". Dialogue: A Journal of Mormon Thought 27 (1).
  5. ^ Embry J. L. (1994), Polygamy", In Powell A. K.: Utah History Encyclopedia, Salt Lake City, Utah: University of Utah Press,ISBN 0874804256, OCLC 30473917.
  6. ^ Weisbrod C. (2002): Emblems of pluralism: cultural differences and the state, Cultural lives of law, Princeton paperbacks, Princeton University Press, ISBN 0-691-08925-6.
  7. ^ Embry J. L. (1994), Polygamy, In Powell A. K. , Utah History Encyclopedia, Salt Lake City, Utah: University of Utah Press,ISBN 0874804256, OCLC 30473917.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]