Idi na sadržaj

Najade (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Najade

Najade (grč. Ναιάδες, Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Grčko ime Najada složenica je dvije riječi: νάειν = teći i νἃμα = tekuća voda.

Najade su poštovane kao božice. Mladi su im posvećivali uvojke svoje kose, životinje su ritualno utapljane u izvorima, a često su kraj izvora prebivale i proročice.

Grci, a poslije njih i Rimljani, štovali su Najade prinoseći im žrtve i gradeći im svetišta, kako u prirodi, tako i u gradovima. Njihov kult se zadržao još i u kršćansko doba. Iz antike je sačuvan velik broj umjetničkih predmeta s njihovim likovima: oslikane vaze, reljefi i mozaici u kupalištima itd. Njihovi kipovi su i danas omiljen ukras fontana, a posebno se ističe Rutelijeva Fontana Najada na rimskome trgu Esedri. Imena Najada mogu se uočiti i na pramcima sredozemnih brodova.

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Porijeklo

[uredi | uredi izvor]

Najade su bile povezivane sa svježom vodom, baš kao što su Okeanide povezivane sa slanom vodom, a Nereide sa Sredozemljem. Kad bi se Najadino vodeno tijelo osušilo, ona bi umrla.

U najširem smislu među njih su se ubrajale Okeanide, kćeri Titana Okeana, kojih je bilo tri hiljade, i Nereide, kćeri morskog boga Nereja, kojih je bilo pedeset ili stotinu. U užem smislu Najade su bile nimfe kopnenih voda. Prema mjestu na kojem su prebivale dijelile su se u riječne, jezerske i izvorske nimfe. Život su većinom provodile u pjesmi i igri. Njihovi najomiljeniji pratioci bili su sileni, satiri i panovi, a od bogova najviše Apolon i Hermes te boginja Artemida.

Podjela

[uredi | uredi izvor]

Najade se dijele na:

  • Krineje (fontane)
  • Limnade ili Limnatide (jezera)
  • Pegeje (izvori)
  • Potamide (rijeke)
  • Elionome (močvare)

Dodiri s ljudima

[uredi | uredi izvor]
John William Waterhouse: Hilas i Najada, 1893.

Najade su bile često sklone ljudima, dajući vlagu njihovim poljima i plodnost oranicama. Neke Najade mineralnih izvora su znale liječiti. Sudbine Najada razlikovale su se - neke su živjele na Olimpu, a neke su živjele sa smrtnim muževima, najčešće nesretno.

  • Hipsej, lapitski kralj oženio je Hlidanopu, Najadu koja mu je rodila kći Kirenu.
  • Kad su se Aristejeve pčele utopile, konsultirao se s Najadama. Njegova ujna Aretusa pozvala ga je ispod vodene površine gdje je opran vodom iz vječnog izvora i gdje su ga savjetovale.
  • Hilas, argonaut, izgubljen je kad su ga otele Najade fascinirane njegovom ljepotom.
  • Teokrit donosi priču da je pastir Dafnis ljubovao s Nomijom, Najadom. Katkad joj je bio nevjeran, a Nomija mu se osvetila oslijepivši ga.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]