Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Kijev"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5
 
(Nije prikazana 42 međuverzija 24 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje
{{Infokutija naselje
|Grb = Kiew-city-COA.PNG
|Grb = COA of Kyiv Kurovskyi.svg
|Karta =
|Karta =
|Država = {{Ukrajina}}
|Država = {{ZID|Ukrajina}}
|ImeSrednjegNivoaVlasti =
|ImeSrednjegNivoaVlasti =
|SrednjiNivoVlasti =
|SrednjiNivoVlasti =
Red 14: Red 14:
|Poštanski broj = 01xxx-04xxx
|Poštanski broj = 01xxx-04xxx
|VrstaNaselja = Grad
|VrstaNaselja = Grad
|Načelnik = Leonid Černoveckij
|Načelnik = Vitalij Kličko
|Web = kmv.gov.ua
|Web = kmv.gov.ua
|Slika = Kyiv at night.jpg
|Slika = Kyiv at night.jpg
|SlikaInfo = Kijev noću
|SlikaInfo = Kijev noću
}}
}}
{{Infokutija Svjetska baština
'''Kijev''' je glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]]. Kijev, često i Kyiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyjiv, čitaj: kyjiu), ruski: Ки́ев, Kiev, čitaj: kijef); glavni i najveći grad Ukrajine smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna.
| SB = Katedrala svete Sofije i pripadajući objekti
| zvanični_naziv =
| slika = File:80-391-9014 Софія Київська.jpg
| veličina_slike =
| opis = Katedrala svete Sofije
| dio =
| sadrži =
| lokacija = {{flag|Ukrajina}}
| kriterij = i, ii, iii, iv
| ID = 527
| koordinate =
| godina = 1990.
| proširenja =
| ugroženost =
| površina = 28,52 ha
| tampon-zona = 476,08 ha
| veb-sajt =
| locmapin =
| opis_karte =
| širina_karte =
| reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna -->
| dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge -->
| ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove -->
}}
'''Kijev''' ({{jez-uk|Київ}}) jest [[Glavni grad|glavni]] i [[Spisak gradova u Ukrajini|najveći grad]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu države. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2.660.401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 miliona.


Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.
Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

== Historija ==
== Historija ==
Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. vijeku kao glavno mjesto na kojem su [[Istočni Slaveni]] trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.
Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na [[Dnjepar|Dnjepru]] i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u 5. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su [[Istočni Slaveni]] trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.


Od X. do XII. vijeka, prijestonica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti uništen ([[1240.]]). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine [[1792.]] na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem [[Rusija|Rusije]].
Od 10. do 12. stoljeća, prijestonica je [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]], velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde [[Mongoli|Mongola]] predvođene [[Batu Kan]]om, grad je u potpunosti uništen (1240). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]], potom [[Poljsko-litvanska unija|Poljsko-litvanske unije]], a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem [[Rusija|Rusije]].


Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza [[Februarska revolucija|Februarske]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske]] revolucija [[1917.]](vidi [[Ruski građanski rat]]), [[1921.]] godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od [[1934.]] preuzima od [[Harkov]]a status glavnog grada druge po veličini [[SSSR|sovjetske]] republike.
Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem 19. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza [[Februarska revolucija|Februarske]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske]] revolucije 1917 (pogledajte [[Ruski građanski rat]]), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane [[Ukrajinska SSR|Sovjetske Ukrajine]], a od 1934. preuzima od [[Harkov]]a status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.


Ponovno je jako stradao tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Petrograd|Lenjingrada]]).
Ponovno je jako stradao tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] (iza [[Moskva|Moskve]] i [[Petrograd|Lenjingrada]]).


U maju [[1982.]] godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada.
U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svog grada.


Kijev i nakon raspada [[SSSR]]-a, ostaje glavnim grad nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]].
Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavni grad nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]].
== Svjetska baština ==

Katedrala Svete Sofije ([[ukrajinski]]: ''Собор Святої Софії'' ili'' Софійський собор'') je izvanredan arhitektonski spomenik i najveća znamenitost grada Kijeva. To je i prvi spomenik iz Ukrajine koji je upisan na [[UNESCO]]-v [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|spisak mjesta svjetske baštine u Europi]], zajedno s obližnjim zasebnim [[manastir]]skim kompleksom . Podignuta je u 11. vijeku, nakon hristijanizacije [[Rusija|Kijevske Rusije]], u vrijeme kijevskog kneza [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira Velikog]]. Katedrala je završena nakon 1037. godine, za vrijeme vladavine kijevskog kneza [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]], poznatog kao velikog graditelja crkvi. U unutrašnjosti su sačuvani mozaici i [[Freska|freske]] iz tog perioda.<ref name="unesco">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/527 |title= Katedrala svete Sofije i pripadajući objekti |work= whc.unesco.org |access-date= 9. 10. 2021}}</ref>

Crkva je petobrodna, dimenzija 37 x 55 m, sa pet [[apsida]] i 13 [[kupola]], što nije bilo standardno u bizantskoj arhitekturi. S tri strane je okružuje galerija na dva sprata. Izvana je izvorno imala ukrasne [[plinta|plinte]]. Iznutra su sačuvani izvorni [[mozaik|mozaici]] i [[freska|freske]] na kojima je, između ostalih, prikazana Jaroslavova obitelj u molitvi.

Kijevsko-pečerska lavra je arhitektonska cjelina manastirskih građevina izgrađenih u 17. i 18. vijeku u ukrajinskom [[barok]]nom stilu na platou koji gleda na desnu obalu rijeke Dnjepar.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Babin Jar]]
* [[Babin Jar]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kiev}}
* [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitski snimak Kijeva]
* [http://www.wikimapia.org/#y=50431486&x=30536842&z=12&l=0&m=s Satelitski snimak Kijeva]
* [http://www.allabout.kiev.ua Interaktivni gradski vodič]
* [https://web.archive.org/web/20110423001045/http://www.allabout.kiev.ua/ Interaktivni gradski vodič]
* [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič
* [http://www.kiev.info Kiev.info], Kijevski gradski vodič
* [http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu])
* [https://web.archive.org/web/20080605200514/http://www.inyourpocket.com/ukraine/kyiv/en/ Kyiv In Your Pocket] Gradski vodič (također i u [http://www.inyourpocket.com/data/download/kyiv.pdf PDF formatu])
* [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu
* [http://www.visitkievukraine.com/ Posjetite Kijev, Ukrajina] Turistički vodič po Kijevu
* [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku]
* [http://www.kyivpost.com Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku]
* [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu]
* [http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051226211337/http://www.kiddofspeed.com/serpents-wall/ |date=26. 12. 2005 }}
* [http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini]
* [https://web.archive.org/web/20071101035232/http://guide.kyiv.ru/en/ Vodič po Kijevu i Ukrajini]
* [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija]
* [http://wek.kiev.ua/ Kijevska enciklopedija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071107095536/http://wek.kiev.ua/ |date=7. 11. 2007 }}
* [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]
* [http://uamap.net/ua/map/kiev/ Karta grada Kijeva]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)]
* [http://www.sensus.ws/eco.htm Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717075605/http://www.sensus.ws/eco.htm |date=17. 7. 2012 }}
* [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)]
* [http://www.interesniy.kiev.ua/ ''Interesting Kiev'', Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)]

{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Stub-grad}}
{{Stub-grad}}


{{Administrativna podjela Ukrajine}}
{{Commonscat|Kiev}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}


[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Kijev| ]]

[[Kategorija:Svjetska baština u Ukrajini]]
{{Link FA|mk}}

Trenutna verzija na dan 7 august 2024 u 04:18

Kijev
Kijev noću
Kijev noću
Službeni grb {{{službeno_ime}}}
Grb
Država Ukrajina
Površina
 • Ukupno839 km2
Nadmorska visina179 m
Stanovništvo (2007)
 • Ukupno2.700.000
Poštanski broj01xxx-04xxx
Pozivni broj+380 44
Veb-sajtkmv.gov.ua
Katedrala svete Sofije i pripadajući objekti
Svjetska baština
Katedrala svete Sofije
Lokacija Ukrajina
Kriteriji, ii, iii, iv
Referenca527
Uvrštenje1990. (14. sjednica)
Površina28,52 ha
Tampon-zona476,08 ha

Kijev (ukrajinski: Київ) jest glavni i najveći grad Ukrajine. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu države. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2.660.401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 miliona.

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u 5. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.

Od 10. do 12. stoljeća, prijestonica je Kijevske Rusi, velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem 19. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucije 1917 (pogledajte Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.

Ponovno je jako stradao tokom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).

U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svog grada.

Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavni grad nezavisne Ukrajine.

Svjetska baština

[uredi | uredi izvor]

Katedrala Svete Sofije (ukrajinski: Собор Святої Софії ili Софійський собор) je izvanredan arhitektonski spomenik i najveća znamenitost grada Kijeva. To je i prvi spomenik iz Ukrajine koji je upisan na UNESCO-v spisak mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s obližnjim zasebnim manastirskim kompleksom . Podignuta je u 11. vijeku, nakon hristijanizacije Kijevske Rusije, u vrijeme kijevskog kneza Vladimira Velikog. Katedrala je završena nakon 1037. godine, za vrijeme vladavine kijevskog kneza Jaroslava Mudrog, poznatog kao velikog graditelja crkvi. U unutrašnjosti su sačuvani mozaici i freske iz tog perioda.[1]

Crkva je petobrodna, dimenzija 37 x 55 m, sa pet apsida i 13 kupola, što nije bilo standardno u bizantskoj arhitekturi. S tri strane je okružuje galerija na dva sprata. Izvana je izvorno imala ukrasne plinte. Iznutra su sačuvani izvorni mozaici i freske na kojima je, između ostalih, prikazana Jaroslavova obitelj u molitvi.

Kijevsko-pečerska lavra je arhitektonska cjelina manastirskih građevina izgrađenih u 17. i 18. vijeku u ukrajinskom baroknom stilu na platou koji gleda na desnu obalu rijeke Dnjepar.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Katedrala svete Sofije i pripadajući objekti". whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Kijev koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.