Televizija

Televizija je telekomunikacijski sistem za emitiranje i primanje pokretnih slika i zvuka s velikih daljina. Sama riječ potječe od grčke riječi tele = daleko i latinske riječi visio = gledanje. Taj pojam odnosi se na sve aspekte televizijskog programa i transmisije.

Televizor

U komercijalnoj je upotrebi od kasnih 1930-ih i TV-aparat postao je uobičajeni komunikacijski uređaj u domovima, firmama i institucijama, najviše kao sredstvo zabave i informisanja.

Emitiranje TV-programa obično se vrši posredstvom radiotalasa na frekvencijama od 54 do 890 megaherca. U posljednje vrijeme sve je zastupljenija digitalna televizija.

Televizija je postala dostupna u sirovim eksperimentalnim oblicima kasnih 1920-ih, ali tek nakon nekoliko godina daljeg razvoja nova tehnologija je plasirana na tržište potrošačima. Nakon Drugog svjetskog rata, poboljšani oblik crno-bijelog televizijskog emitiranja postao je popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, a televizori su postali uobičajeni u domovima, preduzećima i institucijama. Tokom 1950-ih, televizija je bila primarni medij za uticanje na javno mnijenje. Sredinom 1960-ih, emitovanje u boji uvedeno je u SAD i većini drugih razvijenih zemalja.

Dostupnost različitih vrsta arhivskih medija za pohranu kao što su Betamax i VHS kasete, laserski diskovi, hard diskovi velikog kapaciteta, CD-ovi, DVD-ovi, fleš diskovi, HD DVD-ovi i Blu-ray diskovi visoke definicije i digitalni video rekorderi u oblaku omogućili su gledaoci da gledaju unapred snimljeni materijal – kao što su filmovi – kod kuće prema svom rasporedu. Iz mnogo razloga, posebno zbog pogodnosti daljinskog preuzimanja, pohranjivanje televizijskog i video programa sada se također odvija u oblaku (kao što je usluga video na zahtjev od strane Netflixa). Krajem prve decenije 2000-ih, digitalni televizijski prijenosi su porasli u popularnosti. Još jedan razvoj bio je prelazak sa televizije standardne definicije (SDTV) (576i, sa 576 isprepletenih linija rezolucije i 480i) na televiziju visoke definicije (HDTV), koja daje rezoluciju koja je znatno veća. HDTV se može prenositi u različitim formatima: 1080p, 1080i i 720p. Od 2010. godine, pronalaskom pametne televizije, Internet televizija je povećala dostupnost televizijskih programa i filmova putem interneta putem streaming video servisa kao što su Netflix, Amazon Prime Video, iPlayer i Hulu.

U 2013. godini, 79% domaćinstava u svijetu posjedovalo je televizor. Zamjena ranijih ekrana s katodnom cijevi (CRT) kompaktnim, energetski učinkovitim alternativnim tehnologijama s ravnim ekranom kao što su LCD (i fluorescentno osvjetljeni i LED), OLED ekrani i plazma ekrani bila je hardverska revolucija koja je započela s kompjuterskim monitorima kasnih 1990-ih. Većina televizora prodatih 2000-ih bili su ravni paneli, uglavnom LED. Glavni proizvođači najavili su ukidanje CRT-a, digitalne obrade svjetla (DLP), plazme, pa čak i LCD-a s fluorescentnim pozadinskim osvjetljenjem do sredine 2010-ih. Očekuje se da će u bliskoj budućnosti LED diode postepeno biti zamijenjene OLED-ima. Također, veliki proizvođači su najavili da će sredinom 2010-ih sve više proizvoditi pametne televizore. Pametni televizori sa integrisanim Internetom i Web 2.0 funkcijama postali su dominantni oblik televizije do kasnih 2010-ih.

Televizijski signali su se u početku distribuirali samo kao zemaljska televizija koristeći moćne radio-frekventne televizijske predajnike za emitovanje signala na individualne televizijske prijemnike. Alternativno, televizijski signali se distribuiraju koaksijalnim kablom ili optičkim vlaknima, satelitskim sistemima i od 2000-ih putem interneta. Do ranih 2000-ih, ovi su se prenosili kao analogni signali, ali se očekivalo da će prijelaz na digitalnu televiziju biti završen širom svijeta do kasnih 2010-ih. Standardni televizor se sastoji od više internih elektronskih kola, uključujući tjuner za prijem i dekodiranje emitovanih signala. Uređaj za vizuelni prikaz kojem nedostaje tjuner se ispravno naziva video monitorom, a ne televizorom.

Televizijske serije

• Televizijske serije

Također pogledajte

• Teletekst
• Spisak TV-stanica po državama

Dodatna literatura

• Abramson, Albert (2003). The History of Television, 1942 to 2000. Jefferson, NC / London: McFarland. ISBN 978-0-7864-1220-4.
• Pierre Bourdieu, On Television, The New Press, 2001.
• Tim Brooks and Earle March, The Complete Guide to Prime Time Network and Cable TV Shows, 8th ed., Ballantine, 2002.
• Jacques Derrida and Bernard Stiegler, Echographies of Television, Polity Press, 2002.
• David E. Fisher and Marshall J. Fisher, Tube: the Invention of Television, Counterpoint, Washington, D.C., 1996, ISBN 1-887178-17-1.
• Steven Johnson, Everything Bad is Good for You: How Today's Popular Culture Is Actually Making Us Smarter, New York, Riverhead (Penguin), 2005, 2006, ISBN 1-59448-194-6.
• Leggett, Julian (april 1941). "Television in Color". Popular Mechanics. Chicago. Pristupljeno 7. 12. 2014.
• Jerry Mander, Four Arguments for the Elimination of Television, Perennial, 1978.
• Jerry Mander, In the Absence of the Sacred, Sierra Club Books, 1992, ISBN 0-87156-509-9.
• Neil Postman, Amusing Ourselves to Death: Public Discourse in the Age of Show Business, New York, Penguin US, 1985, ISBN 0-670-80454-1.
• Evan I. Schwartz, The Last Lone Inventor: A Tale of Genius, Deceit, and the Birth of Television, New York, Harper Paperbacks, 2003, ISBN 0-06-093559-6.
• Beretta E. Smith-Shomade, Shaded Lives: African-American Women and Television, Rutgers University Press, 2002.
• Alan Taylor, We, the Media: Pedagogic Intrusions into US Mainstream Film and Television News Broadcasting Rhetoric, Peter Lang, 2005, ISBN 3-631-51852-8.
• Amanda D. Lotz, The Television Will Be Revolutionized, New York University Press, ISBN 978-0-8147-5220-3

Vanjski linkovi

Prvi javni TV prenos, televizori za 130.000 dinara (Politika, Sandra Gucijan, 08. 07. 2018.)

• Televizija na Wikimedia Commonsu