Sjeverna Osetija-Alanija
| |||||
 Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Glavni grad | Vladikavkaz | ||||
| Površina - ukupno |
85. po veličini - 8.000 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
68. po veličini - 710.275 (2002.) | ||||
| Politički status | [[{{{pol stat poveznica}}}|republika]] | ||||
| Federalni okrug | [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]] | ||||
| Privredna regija | Sjevernokavkaska | ||||
| Službeni jezici | ruski, osetski | ||||
| predsjednik | Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров) | ||||
| Premijer-ministar (Премьер-министр) |
Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов) | ||||
| Zakonodavno tijelo | (32) | ||||
| Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Larisa Habicova (Лариса Хабицова) | ||||
| Himna | - | ||||
| Automobilska oznaka | 15 | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC+3) | ||||
Sjeverna Osetija (osetinski: Цæгат Ирыстон, ruski: Северная Осетия) ili Alanija (osetinski: Алани, ruski: Alaniя), zvanično Republika Sjeverna Osetija-Alanija (osetinski: Республикӕ Цӕгат Ирыстон-Алани, ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия-Ала́ния), je federalni subjekt u Rusiji.
Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dijel republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% ozemlja ove republike je pod šumama.
- Površina: 8.000 km²
- Granice:
- unutarnje: Kabardino-Balkarska (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Inguška (I/SI)
- međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
- Najviši vrh: Džimara, 4.780 m
- Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
- Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.
Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:
Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).
Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.
Klima je umjereno kontinentalna.
- Prosječna siječanjska temperatura: -5 °C
- Prosječna srpanjska temperatura: +24 °C
- Prosječna godišnja količina padalina: 400–700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju
Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.
U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.
Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.
Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:
- Oseti 53%
- Rusi 30%
- Inguši 5%
- Armenci 2%
- ostali 10%
- Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
- gradsko: 464.875 (65,5%)
- selsko: 245.400 (34,5%)
- muškaraca: 336.035 (47,3%)
- žena: 374.240 (52,7%)
- žena na 1000 muškaraca: 1.114
- Prosječna dob: 33,8 g.
- u gradu: 34,2 g.
- na selu: 32,9 g.
- muška: 30,4 g.
- ženska: 36,9 g.
- Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
- gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
- selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
- Prosječna očekivana životna dob: nema podataka
Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.
- Vladikavkaz 314.500
- Mozdok 41.800
- Beslan 35.600
- Alagir 20.500
- Ardon 17.000
Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.
Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.
Postoji šest profesionalnih kazališta.
Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:
- Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
- Sjevernokavkasko državno sveučilište
- Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
- Gorsko državno poljodjelsko sveučilište
Sve se nalaze u Vladikavkazu.
Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).
Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.
Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.
Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.
Republika je važan objekt i unutar republičkog i Saveznog turizma. Interes za atrakcije Osetije pokazuju i stanovnici regije, od kojih je značajan dio izravno ili neizravno uključen u njezinu turističku industriju. Turizam ima veliki potencijal, zahvaljujući netaknutim kutovima prirode u kombinaciji s povijesnim spomenicima Vladikavkaza i cijele Osetije-Alanije.[1]
- Službene stranice Predsjednika Republike Arhivirano 2009-06-06 na Wayback Machine-u.
- Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije Arhivirano 2006-12-08 na Wayback Machine-u.
- Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
- Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
- Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).
- Sjevernoosetsko državno sveučilište Arhivirano 2006-11-16 na Wayback Machine-u.
- Sjevernoosetska državna medicinska akademija Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u.
- Visoki institut za menedžment Arhivirano 2006-11-07 na Wayback Machine-u.
- Civilizacijski institut.
