Prijeđi na sadržaj

Senusret III

Izvor: Wikipedija
Prethodi:
Senusret II
Faraon Egipta
Dvanaesta dinastija
Slijedi:
Amenemhat III
Senusret III
Sesostris III ili Senwosret III
Fragment statue Senusreta III izložene u Muzeju Metropolitan
Vladavina 18781839. pne.
Praenomen
<
raN28D28 D28
D28
>

Khakhaure (Kralj dvije zemlje,
Ka'ovi Ra su se pojavili)
Zlatni Horus
G8
xpr
Kheper (The golden Horus has been created)
Nebty naziv
G16
nTrmswt
Netcher Mesut (The two ladies, divine of birth)
Horusovo ime
G5
nTrxprw
Netcher Kheperu (Horus, božanski oblikom)
Najvažniji
spomenici
Buhen i Toshka

Khakhaure Senusret III (također Senwosret III ili Sesostris III) bio je faraon Egipta. Vladao je od 1878. pne. do 1839. pne., i bio peti po redu vladar Dvanaeste dinastije u periodu Srednjeg kraljevstva. Smatra se jednim od najvećih faraona Dvanaeste dinastije i najmoćnijim egipatskim vladarom svog vremena. Zbog toga ga mnogi smatraju nadahnućem za legendu o Sesostrisu.

Senusret III je poznat po snažnom prodoru u Nubiju (od 1866. do 1863. pne.) gdje je podigao niz masivnih riječnih tvrđava - Buhen, Semna i Toshka - kod Uronartija. Protiv Nubije je vodio najmanje četiri velika pohoda - u 8, 10, 16 i 19. godini vladavine. Pohod u 8. godini je obilježila stela na kojoj tvrdi "Odveo sam njihove žene, odveo sam njihove robove, otišao sam do njihovih izvora, zaklao sam njihove bikove; požnjeo sam im žito, i potopm ga zapalio."[1] Druga velika stela u Semni spominje njegove vojne pohode protiv Nubije i Palestine.

Pohod u 19. godini, pak, nije bio tako uspješan, jer su kraljevske snage bile uhvaćene u klopku zbog jakih struja Nila te su se morali povući kako ne bi ostali zarobljeni na neprijateljskoj nubijskoj teritoriji.

Senusret je ostavio tako snažan dojam i utjecaj na svoje suvremenike da su ga kasnije generacije u Nubiji slavile kao božanstvo.[2] Jacques Morgan je godine 1894. pronašao kamene natpise kraj Otoka Sehel koje spominju kraljevu izgradnju kanala. Senusret III je isto tako sahradio hram i grad u Abydosu, te još jedan grad u Medamudu [3].

Njegova piramida je sagrađena u Dahshuru. Papirus koji se danas čuva u berlinskom muzeju spominje 20. godinu njegove vladavine kao ekvivalent 1. godine vladavine njegovog sina Amenemhata III. To sugerira kako je imao suvladarstvo sa svojim sinom te godine.

Senusret III je poznat po nizu skulptura na kojima se ističe njegov izrazito ozbiljan izraz lica koje odaje starost i duboku zabrinutost.

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. Senusret III
  2. Clayton, p.86
  3. [1] Senusret (III) Khakhaure

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • W. Grajetzki, The Middle Kingdom of Ancient Egypt: History,Archaeology and Society, Duckworth, London 2006 ISBN 0-7156-3435-6, 51-58
  • Josef Wegner, The Nature and Chronology of the Senwosret III–Amenemhat III Regnal Succession: Some Considerations based on new evidence from the Mortuary Temple of Senwosret III at Abydos, JNES 55, Vol.4, (1996), pp.249-279

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]


Ankh Značajni stari Egipćani Ankh
Vladari starog carstva: Narmer | Menes | Džoser | Sneferu | Khufu | Khafra | Menkaura | Pepi II
Vladari srednjeg carstva: Mentuhotep II | Mentuhotep IV | Senusret III | Amenemhat III | Sobekneferu
Vladari novog carstva: Hatšepsuta | Tutmos III | Amenhotep III | Akhenaton | Tutankamon | Ramzes I | Ramzes II
Ostali vladari: Psametikus I | Šošenk I | Piankhi (Pije) | Taharka | Ptolemi I | Kleopatra VII
Supruzi i supruge vladara: Tetišeri | Ahmos-Nefertari | Ahmos | Tije | Nefertiti | Ankesenpaten | Nefertari | Marko Antonije
Dvorski zvaničnici: Imhotep | Veni | Ahmos, sin Ebane | Ineni | Senemut | Ija | Maja | Juni | Maneto | Potinus