Prijeđi na sadržaj

Salezijanci

Izvor: Wikipedija
Don Boscovo viđenje budućnosti i stradanja katoličke Crkve.

Salezijanci ili Družba sv. Franje Saleškog (lat. Societas Sancti Francisci Salesii, također Salezijanci Don Bosca) su rimokatolički crkveni red papinskog prava koji je 18. prosinca 1859. utemeljio sv. Ivan Bosco. Redovnici se nazivaju salezijancima, a osnovno poslanje (karizma) im je kršćanski odgoj adolescenata i mladih, naročito najsiromašnijih i napuštenih. Njihovo se apostolsko djelovanje s vremenom, a na poseban način u misijama, proširilo na sve slojeve društva.

Ukupan broj salezijanaca u svijetu (2008) je 16234; od toga 15632 redovnika, 118 biskupa, kardinala i crkvenih velikodostojnika, 484 novaka. Salezijanci imaju 2030 kuća, djeluju na svim kontinentima, u 129 zemalja organizirani u 96 provincija, u 8 svjetskih regija.[1].

Salezijanci u Hrvatskoj

[uredi | uredi kod]

1901. godine su došli prvi salezijanci na Rakovnik u Ljubljanu, gdje je osnovana i jugoslavenska provincija 18. novembra 1922. godine za područje tadašnje kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Iste 1922. godine su došli prvi salezijanci u Zagreb, gdje je proradio oratorij na Knežiji. [2]

1972. godine, nekadašnja jugoslavenska provincija Ćirila i Metoda se podijelila, tako da je nastala nova Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca sa sjedištem u Zagrebu, a obuhvaća Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, inozemnu pastvu te misije.

Današnje djelovanje salezijanaca u Hrvatskoj je na župnoj razini.
Danas u RH su djelatne ove župe:

  • u Zagrebu:
    • Marije Pomoćnice, na Knežiji
    • sv. Ivan Bosca, u Podsusedu
    • sv. Ane, u Rudešu
    • Duha Svetog, na Jarunu
  • u Splitu:
    • Pomoćnice kršćana, na Kmanu
  • u Rijeci:
    • Marije Pomoćnice
    • sv. Josipa
    • sv. Ante
  • u Zadru:
    • Gospe Loretske, u Arbanasima

Od manjih naselja, salezijanci imaju djelatne župe na Belom Manastiru, Badljevini, Donjoj Obriježi, Ivanovu selu, Končanici, Novoj Mokošici, Prvić Luci, Siraču i Šepurinama.

Za doba socijalističke vlasti, u RH su djelovali i Katehetski salezijanski centar u Zagrebu (utemeljen 1975.) te Srednja vjerska škola za spremanje svećenika, koja je djelovala u Rijeci te u Križevcima.

Na otoku Prviću, salezijanci su održavali ljetne radove s ministrantima.

Od samostaljenja RH, utemeljeni su:

  • Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci
  • Opća gimnazija za sportaše
  • Katolički školski centar - Don Bosco u Žepču
  • Centar za mladež - "Ivan Pavao II" u Splitu

Poseban je projekt svetište Svete Mati Slobode na Jarunu, kao zahvalno sjećanje na pale za slobodu za vrijeme cijele hrvatske povijesti.

Salezijanci u Hrvatskoj imaju svoje glasilo, Don Bosco danas.

Poznati salezijanci

[uredi | uredi kod]

Svetci, blaženici i sluge Božje

[uredi | uredi kod]

Izvori i reference

[uredi | uredi kod]
  1. [1] Arhivirano 2012-03-13 na Wayback Machine-u O salezijancima - Hrvatska salezijanska provincija
  2. Salezijanski imenik, Ljubljana 2014, str. 13.
  3. Studentski pastoral Grada Zagreba - SPAS Studentski kapelan

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]