Prijeđi na sadržaj

Rhodri Veliki

Izvor: Wikipedija
Karta osvajanja Rhodrija Velikog
  Gwynedd, kneževina Rhodrija Velikog
  Zajedno sa državom Morgannwg

Rhodri Veliki (velški: Rhodri Mawr; engleski: Rhodri the Great ili Roderick the Great); cca. 820 – 878) bio je kralj Gwynedda od 844. do svoje smrti. Bio je prvi velški vladar koji je nazvan 'Velikim' i prvi koji je vladao najvećim dijelom današnjeg Walesa. Spominje se kao "kralj Brita" u tekstu Annals of Ulster. Kasnije historije mu daju titulu "kralj Waleas", iako ga nisu koristili njegovi suvremenici.

Rhodri je do svojih teritorija došao mirnim putem. Bio je sin gwyneddskog kralja Merfyn Frycha i Nest ferch Cadell, kćeri Cadella ap Brochfaela, kralja Powysa. Oca je naslijedio nakon smrti 844. Kada je 855. Cyngen ap Cadell, njegov stric i kralj Powysa, umro na hodočašću u Rim, Rhodri je naslijedio i Powys. Teritorije je zaokružio kada se 872. utopio Gwgon, kralj Seisyllwga u današnjem Južnom Walesu, otac njegove supruge Angharad.

Rhodri se za vrijeme vladavine uspješno branio od Danaca, ali je 878. zajedno sa sinom Gwriadom poginuo u borbi protiv anglosaksonkog vladara Alfreda Velikog. Na prijestolju Gwynneda ga je naslijedio sin Anawrad ap Rhodri; drugi sin Cadell ap Rhodri je naslijedio Seisyllwg; treći sin Merfyn ap Rhodri je naslijedio Powys. Cadellov sin i Rhodrijev unuk Hywel Dda će ponovno ujediniti Wales.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]
Kraljevske titule
Prethodi:
Merfyn Frych ap Gwriad
kralj Gwynedda
844–878
Slijedi:
Anarawd ap Rhodri
Prethodi:
Cyngen ap Cadell
Kralj Powysa
855–878
Slijedi:
Merfyn ap Rhodri
Prethodi:
Gwgon
Princ od Seisyllwga
prema Jure uxoris

872–878
Slijedi:
Cadell ap Rhodri