Nacionalni park Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska
Nacionalni park Sutjeska
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Lokacija	Bosna i Hercegovina
Najbliži grad	Foča
Koordinate	43°35′00″N 18°50′0″E / 43.58333°N 18.83333°E
Površina	172,50 km² (67 mi² )
Osnivanje	1962. god. SFR Jugoslavija, 2012. god. Bosna i Hercegovina
Upravitelj	Javna ustanova Nacionalni park Sutjeska

Koordinate: 43° 20′ SG Š, 18° 41′ IGD

Nacionalni park Sutjeska je najstariji nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na magistralnom putnom pravcu Beograd – Višegrad – Foča – Tjentište – Bileća – Trebinje – Dubrovnik. Najbliži grad je Foča.

Istorija

Godine 1938.godine šumari taksatori su izdvojili područje kao izuzetno i visoko vrijedno.
Nacionalni park Sutjeska, proglašen je 13.januara 1962. godine, odlukom Narodne skupštine Bosne i Hercegovine
Odluka o izdvajanju Perućice iz redovnog šumskog gospodarenja (1.234ha) kao šumskog objekta potrebnog za naučna istraživanja i nastavu donesena je 17.maja 1952.godine na sjednici Vlade NR Bosne i Hercegovine.
Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine,3.juna 1954.godine, područje Perućice je uvećano za 200 ha (1.434ha) i stavljeno pod zaštitu države kao prirodni rezervat.
Godine 1958. Izgrađena je Spomen kosturnica na Tjentištu, posmrtni ostaci 3.301 borca sa Sutjeske iz II Svjetskog rata.
Svečano otkriven monumentalni spomenik 5.septembra 1971. godine.
27.jula 1975.godine otvorena Spomen kuća Bitke na Sutjesci

Prostire se na površini od 160 km2.^[2]

Planine

U nacionalnom parku se takođe nalazi i najviši planinski vrh u Bosni i Hercegovini Maglić 2386 m. Planina Maglić se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore i može joj se prići iz nacionalnog parka, što predstavlja veliki izazov za planinare, alpiniste i njima slične ljubitelje prirode. Veći dio Volujka (sa drugim najvišim vrhom u BiH), nalazi se u parku, zatim Zelengora i Lelija. Ovi Dinaridi protežu se duboko u Balkansko poluostrvo, sve do Prokletija na granici sa Crnom Gorom i Albanijom.

Rijeke i jezera

Najveći vodeni tokovi u parku su Drina i Piva, i čine istočnu granicu. Rijeka Sutjeska protiče najvećim dijelom svog toka kroz park i ulijeva se u Drinu. Njene lijeve pritoke su potoci Klobučarica i Jabučnica i rijeka Hrčavka. Desne pritoke su potoci Suha, Prijevor i Perućica i Suha. Planinski potok Perućica pravi vodopad visine oko 75 metara. Sutjeska je dugi niz godina usijecala svoj put kroz kanjon i pritiče kroz samo srce ovog nacionalnog parka. Planine, jezera, rijeke, šume i sačuvana divljina u parku su među najveličanstvenijim u Evropi.

Planina Zelengora skriva u svojim šumama i širokim platoima 8 prirodnih glacijalnih jezera, poznata kao "Gorske oči": Crno jezero, Bijelo jezero, Orlovačko jezero (poznato i kao Borilovačko jezero), Gornje Bare, Donje Bare, Štirinsko jezero, Kotlaničko jezero, Kladopoljsko jezero, i vještačko Jugovo jezero.

N.P. Sutjeska

N.P. Sutjeska na karti РС

Flora i Fauna

U parku je više od 66% površine pokriveno šumama, ostatak čine livade, pašnjaci i goleti.^[3] Na relativno malom prostoru, skoncentrisano je ogromno blago biljnog i životinjskog svijeta. Zbog toga je ovo područje bilo i još uvijek je veoma privlačno za mnogobrojne naučnike, botaničare, geologe, zoologe te šumarske stručnjake. Bogati biljni svijet sadrži preko stotinu vrsta jestivih gljiva, kao i veliki broj rijetkih, osjetljivih i ugroženih vrsta.

Prašuma Perućica

Ovdje se nalazi i jedna od dvije poslednje prašume u Evropi - Perućica. U šumi dominira bukva sa primjercima visine oko 60 m. i više, obima oko 150 cm. Bukva u Perućici se nikad ne sječe, pa su neki primjerci stariji od 300 god. Prisutna je i endemska vrsta crnog bora koji raste iz oskudnog zemljišta između stijena.^[4]

Životinjski svijet je takođe izuzetno bogat. U gustim šumama i po planinskim vrletima, žive gotovo sve vrste tipične za balkanski planinski prostor. Zabilježeno je 114 vrsta ptica (2002. godine), mada se smatra da ih ima više. Od zabilježenih 114 vrsta, 61 se gnijezdi u Nacionalnom parku Sutjeska, 32 vrste posjećuju park svakog ljeta, dok 16 vrsta pripada selicama koje prolaze ovuda u jesen i proljeće. Pet vrsta se samo zimi pojavljuje u nacionalnom parku. Spisak ptica uključuje i 9 vrsta djetlića, što predstavlja 90 % ove porodice u Evropi.

Buduća prekogranična zaštita

Trnovačko jezero je glečersko jezero na nadmorskoj visini od oko 1500 m, dužine 700 m. i širine 400 m, u sredini amfiteatra okruženog stijenama Maglića, Volujka i Bioča.^[5] Administrativno je izvan teritorije Bosne i Hercegovine pa samim tim ne pripada ni Nacionalnom parku. Jezeru se najlaše pristupa sa sjeverne strane, dolinom rijeke Suhe, pritoke Sutjeske. Planira se formirati nacionalni park u koji bi štitio dijelove Maglića i Volujka u Crnoj Gori, Bioč i Trnovačko jezero, područje koje se prirodno nadovezuje na Nacionalni park Sutjeska. Ova dva parka predstavlala bi jednu trans-nacionalnu zaštitnu zonu.^[6]

Eventualna gradnja hidroelektrana

Postoji plan Vlade Republike Srpske za izgradnju četiri male hidroelektrane na vodenim tokovima Nacionalnog parka.^[7] Okružni sud u Banjaluci poništio je Rješenje o odobravanju Studije utjecaja na okoliš malih hidroelektrana planiranih u kanjonu rijeke Hrčavke. Glavni razlozi ovakve presude suda stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija utjecaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez postojećeg Prostornog plana NP Sutjeska. Sud je osporio i samu studiju, pozivajući se na stručna mišljenja koja su priložena uz tužbu. Istraživački kamp u kanjonima Sutjeske i Hrčavke, za pet dana 2014. god. zabilježio je 403 biljnih vrsta. One se u osporenim studijama, zajedno sa ogromnim brojem drugih vrsta koje su vezane za ove kanjone i od njih zavise, ni ne spominju.^[8]

Turizam

Ovaj teško prohodan teren pomogao je partizanima u odbrani od Nijemaca u odlučujućoj bici u Drugom svjetskom ratu, poznatoj pod imenom «Peta neprijateljska ofanziva» ili Bitka na Sutjesci. Bitka na Sutjesci je bila 1943. godine i smatra se jednom od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata na prostorima bivše države Jugoslavije. Petnaestog juna obilježava se godišnjica bitke.

U okviru Nacionalnog parka je svjetski poznata Dolina heroja na Tjentištu. To je Memorijalni kompleks sa spomenikom palim borcima, spomen-kuća, Muzej, paviljon u koje su odmarali brigadiri radnih akcija, hotel Mladost... Osim spomenika sve je bilo uništeno i opljačkano u ratu 1992-1995.

Skoro dvije decenije nakon rata, u oživljavanje Tjentišta uključila se i Evropska unija. U okviru projekta vrijednog 413 hiljada eura postavljeno je 200 znakova unutar parka, izgrađeno je 70 kilometara pješačkih staza i 80 kilometara biciklističkih staza. Kupljeni su bickli za turiste, oprema za Gorsku službu spasavanja, sagrađene tri planinarske kuće, pet vidikovaca i šest kuća za seoski turizam. Hotel i bazen su obnovljeni.

Nacionalni park svake godine početkom jula organizuje Festival mladih OK fest, koji je prerastao iz Kampa prijateljstva. Smišljen kao vid promocije omladinskog i eko turizma posjetiocima nudi koncerte poznatih rok grupa, prateće muzičke programe, filmske i pozorišne projekcije, panel diskusije i veoma atraktivnu adrenalin zonu — planinarenje po parku i rafting splavovima rijekom Tarom.