Lastavice

Lastavice
	Lastavica
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Potkoljeno:	Vertebrata;
Razred:	Aves;
Red:	Passeriformes;
Podred:	Passeri;
Porodica:	Hirundinidae; Vigors, 1825.

Lastavice (lat. Hirundinidae) su porodica ptica koja pripada redu vrapčarki (Passeriformes). Dio su podreda pjevica (Passeres). Ova porodica se sastoji od dvije potporodice: Pseudochelidoninae i Hirundininae.

Lastavice su kozmopolitska grupa ptica i nastanjuju sve kontinente osim Antarktike. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima. Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu: kukce hvataju u zraku. Tijelo im je vitko, a krila uska. Kljun je kratak, a grkljan mogu široko otvoriti. Porodica obuhvaća 75 vrsta.

Lastavice su selice. Oblik repa im je vrlo specifičan i po njemu su dobili ime razni predmeti, pa i leptir lastin rep. Nekoliko vrsta je postalo ranjivo zbog ljudskih aktivnosti na njihovim područjima, ali su mnoge druge imale koristi od promjene okoliša i sada žive i blizu ljudi.

Izgled i ponašanje

Sve lastavice imaju sličan oblik tijela, ali se on razlikuje od onog drugih vrapčarki. Prilagodile su se lovljenju insekata u letu razvivši vitko tijelo sa dugim šiljatim krilima, što omogućava lako manevriranje i izdržljivost, kao i česte periode jedrenja. Takav oblik tijela im omogućava vrlo efikasan let, sa 50-75% manjom potrošnjom energije od vrapčarki iste veličine. Obično lete brzinom od 30-40 km na sat, ali mogu dostići brzinu i od 50-65 km na sat.

Kao i nesrodne čiope i legnjevi, koji love na sličan način, imaju kratke kljunove, ali snažnu vilicu i širok grkljan. Tijelo je dugo 10-24 cm, a težina im je 10-60 grama. Na krilima imaju devet primarnih letnih pera. Rep se sastoji od 12 pera i može biti račvast ili četvrtast. Dug rep povećava mogućnost manevrisanja i dužina mu se može razlikovati među spolovima. Ženke obične lastavice biraju mužjake sa dužim repom.

Noge su kratke, a stopala više prilagođena stajanju nego hodanju, jer su prednji prsti djelomično spojeni pri bazi. Nožni mišići ptica roda Pseudochelidon su snažnije ali robustnije od onih ostalih lastavica.

Najčešća boja perja je tamnoplava ili tamnozelena odozgo i bijela ili prugasta odozdo, često sa crvenim šarama. Vrste koje kopaju ili žive na suhim ili planinskim područjima često su smeđe boje. Postoji malen ili nikakav spolni dimorfizam. Monogamne su. Polažu oko 5 jaja u umjerenim predjelima, a dva ili tri u tropima. Bijele su boje, kod nekih bregunica sa pjegama. Ptići se izležu goli i zatvorenih očiju.

Rasprostranjenost

Lastavice nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Jedna se vrsta pojavljuje na tihooceanskim otocima, a druga na Mauricijusu u Indijskom oceanu. Mnoge imaju nevjerojatnu rasprostranjenost poput obične lastavice, koja se razmnožava na većini Sjeverne hemisfere i zimuje na većini Južne.

Prilagodile su se mnogim staništima. Često ih se viđa oko vode, ali mogu se naći i na travnjacima, savanama, močvarama, magrovim šumama i šikarama, od nivoa mora do alpskih područja. Mnoge žive na farmama, pa čak i u gradovima. Vrste koje nastanjuju umjerene regije migriraju za zime kada populacije insekata jako opadnu. Tropske vrste uglavnom ne migriraju, ali ima nekih koje prave kraće selidbe. Aristotel je smatrao da laste, rode pa čak i lunje hiberniraju tokom zime.