Prijeđi na sadržaj

Irkutsk

Izvor: Wikipedija


Koordinate: 52° 18' SGŠ, 104° 17' IGD

Irkutsk
Иркутск

Kuća sovjeta u Irkutsku
Kuća sovjeta u Irkutsku

Grb

Zastava
Osnovni podaci
Država  Rusija
Oblast Irkutska oblast
Osnovan 1661
Status grada 1661.[1]
Stanovništvo
Stanovništvo 593,604
Gustina stanovništva 1788 st./km²
Položaj
Koordinate 52°10′N 104°11′E / 52.17°N 104.18°E / 52.17; 104.18
Vremenska zona UTC+8, ljeti UTC+9
Nadmorska visina 444 m
Površina 324 km²
Irkutsk na mapi Rusije
Irkutsk
Irkutsk
Irkutsk (Rusije)
Ostali podaci
Gradonačelnik Viktor Kondrašov
Poštanski kod 6640xx
Pozivni broj (+7)3952
Registarska oznaka 38, 85
OKATO kod 25 401
Veb-strana www1.irkutsk.ru
Oktobarska ulica u Irkutsku

Irkutsk (ruski: Иркутск) je glavni grad Irkutske oblasti u Ruskoj Federaciji. Najveći privredni centar istočnog Sibira i važna stanica na Transibirskoj željeznici udaljen 5.185 km od Moskve.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]
Gradsko kazalište

Irkutsk je smješten u južnom dijelu Sibira, nedaleko od Bajkalskog jezera, on je najveći grad bajkalske regije. Grad leži na desnoj obali rijeke Angare, pritoke Jeniseja, 45 m ispod razine njenog istjecanja iz Bajkalskog jezera. Rijeka je na ovom mjestu široka 579 m. Na suprotnoj obali je predgrađe Glaskovsk. Na rijeci je kod grada sagrađena brana iza koje se nalazi Irkutsko umjetno jezero koje se proteže sve do Bajkalskog jezera. Rječica Irkut, po kojoj je grad dobio svoje ime utječe u Angaru nasuprot gradu. Kroz grad teče i rječica Ida odnosno Ušakovka. Reljef je brdovit (obronci gorja Sajan).

Klima je oštra kontinentalna, prema polarnoj (kao i u najvećem dijelu Sibira). Ljeti je prosječna temperatura 18 °C, a zimi -19 °C. Bajkalsko jezero utječe na smanjenje temperaturnih amplituda, tako da godišnje razlike temperature nisu izražene kao drugdje u Sibiru. Količina padalina nije velika jer je srednji Sibir vrlo udaljen od mora. Najviše padalina padne ljeti. U prostoru oko grada raste gusta crnogorična šuma tajga.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
Saborna crkva Kazanki

Najveća gradska znamenitost je Saborna crkva Kazanki s karakterističnim plavim kupolama. Irkutsk imasinagogu sagrađenu 1881. koja je nedavno pretrpjela požar. Među znamenitostima se ističu Spomen kuća dekabrista, Manstir Znamenski, spomenik caru Aleksandru III., te u novije vrijeme (2004.) podignut spomenik bjelogardijskom admiralu Aleksandru Kolčaku koji je strijeljan u Irkutsku 1920. Značajan je Muzej Taljci, muzej sibirske tradicionalne kulture na otvorenom. Tamo su preseljene mnoge tradicionalne sibirske drvene kuće koje su morale biti poplavljene zbog izgradnje brana na sibirskim rijekama.

Historija

[uredi | uredi kod]

Irkutsk je izrastao iz zimske utvrde Ivana Pohabova izgrađene 1652. za prikupljanje poreza od Burjata. 1686 je dobio službeni status grada. Najznačajnija osoba u vjerskom životu Irkutska je pravoslavni misionar i episkop Inocent Irkutski. 1760. je sagrađena cesta od Irkutska do Moskve (Sibirska cesta). Grad postaje glavna trgovačka stanica za trgovinu Rusije i Kine.

U 19. vijeku Irkutsk je postao utočište mnogih intelektualaca, oficira i umjetnika koje je car protjerao u Sibir, a koji su se poslije skrasili u Irkutsku. Zbog toga se Irkutsk razvio kao značajan intelektualni i umjetnički centar pa su ga zvali "Pariz Sibira". 1879. je požar poharao guvernerovu palaču i mnoge druge građevine. Transibirska željeznica dospjela je do Irkutska 1898.

U Irkutsku je došlo do brojnih sukoba tokom građanskog rata kojim su komunisti došli na vlast. 1920. su komunisti u Irkutsku strijeljali Aleksandra Kolčaka, jednog od bjelogardejskih vođa. Tokom sovjetske vladavine izgrađeno je puno objekata teške industrije, 1958. dovršena je velika kaskadna brana na Angari, koja se počela graditi 1950 [2] za hidroelektranu Irkutsk snage 662.4 MW.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Broj stanovnika kroz historiju:

Privreda

[uredi | uredi kod]

U Irkutsku je najznačajnija grana industrije - avionska industrija Irkut [3] koja proizvodi dijelove za ruske avione, ruska vlada ju planira spojiti s Tupoljevom, Suhojem, Iljušinom, Mikojanom i ostalim ruskim proizvođačima aviona u Udruženu avionsku industriju.[4]

U Irkutsku radi veliki Aluminijski kombinat koji pripada kompaniji Rusal.[1] Arhivirano 2012-02-22 na Wayback Machine-u

Značajna je proizvodnja električne energije iz velikih hidroelektrana na Angari

Školstvo

[uredi | uredi kod]

Irkutsk je važni univerzitetski grad u Sibiru, u njemu djeluju; Istočno sibirska pedagoška akademija od 1909 . 1918 osnovani su Državni univerzitet Irkutsk i Državni medicinski univerzitet Irkutsk. Od 1932 djeluje Bajkalski državni univerzitet prava i ekonomije, a od 1939 Državni tehnički univerzitet. Od 1948 rade Državna akademija za agrikulturu i Državni lingvistički univerzitet, od 1975 djeluje Državni prometni univerzitet, a od 1990e i brojni privatni fakulteti i više škole Sibirski institut za pravo, ekonomiju i menedžment (1993), Institut za ekonomiju ISTU (1996), uz brojne druge.

Sport

[uredi | uredi kod]

Bendi preteča hokeja je najpopularniji sport u Irkutsku, ima nekoliko klubova od kojih je najbolji - Bajkal-Energija[5] koji igra u Ruskoj bendi ligi, na njihovim utakmicama okupi se do 30 000 gledalaca.[2] Bendi je popularan i među djevojkama, i one imaju svoj klub - Rekord.[3] Arhivirano 2010-02-20 na Wayback Machine-u

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]

Irkutsk ima potpisane ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;[6]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Lantzeff, George V., and Richard A. Pierce (1973). Eastward to Empire: Exploration and Conquest on the Russian Open Frontier, to 1750. Montreal eduacadtion: McGill-Queen's U.P.. 
  2. „Irkutsk Hydroelectric Power Station History”. Irkutskenergo. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-25. Pristupljeno 7. 9. 2010. 
  3. Home page Arhivirano 2013-12-29 na Wayback Machine-u(en)
  4. "Russian Aircraft Industry Seeks Revival Through Merger." The New York Times 22. februar 2006.
  5. http://www.baikal-energy.ru/
  6. „Irkutsk sister cities”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-23. Pristupljeno 2011-02-25. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]