Prijeđi na sadržaj

Anteros

Izvor: Wikipedija
Anteros
osvetnik neuzvraćene ljubavi i zaštitnik istopolne ljubavi
Simbolileptirova krila
RoditeljiAfrodita i Ares

Anteros (grč. Αντερως, Anterôs) Aresov je i Afroditin sin, Erosov brat, bog osvetnik neuzvraćene ljubavi, bez čije pomoći je i sam Eros bio nemoćan. Kažnjavao je one koji su prezirali ljubav i koji ljubav nisu uzvraćali. Prikazivan je s dugom kosom i leptirovim krilima.[1]

Anteros je u Ateni bio poštovan prije svega kao božanstvo koje osvećuje neuzvraćenu i prezrenu ljubav te kao božanstvo koje štiti istopolnu ljubav.[1] Prema Pauzaniji, u gradu Ateni nalazio se Anterosov žrtvenik. Atenjanin Melet, ponižavajući meteka Timagoru, koji je u njega bio zaljubljen, rekao je ovome da se popne na vrh litice i odatle se sunovrati. Timagora, ništa ne strepeći za svoj život i želeći ugoditi momku, doista se popne na liticu i baci se u ponor. Meleta je odmah obuzelo tako silno kajanje i griža savjesti da se i sam popeo na vrh litice i bacio se u ponor ostavši na mjestu mrtav. Otada je kod Atenjana, posebno meteka, nastao običaj da poštuju Anterosa kao Timagorinog osvjetnika.[2]

Kao termin, anteros se koristio da označi osećanje (uzvraćene ljubavi) koje se javlja kod eromenosa prema njegovom erastu u pederastičkoj vezi, nasuprot osećanju ljubavi (erosa) koje erast oseća prema eromenosu.

Anteros je danas predstavljen na memorijalnoj fontani Shaftesbury na Piccadilly Circusu u Londonu, gdje simbolizira nesebičnu filantropsku ljubav grofa od Shaftesburya prema siromašnima. Ovo se spomen obilježje ponekad naziva i "Anđeo kršćanske ljubavi", a u narodu se pogrešno naziva "Eros".[3]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. "Anteros"
  2. Pauzanija, Opis Helade, I, 30.
  3. Lloyd; Mitchinson (2006). The Book of General Ignorance. »Zbog strijele i nagosti ... svi su pretpostavili da se radi o Erosu, grčkom bogu ljubavi (Because of the bow and the nudity... everybody assumed it was Eros, the Greek god of love) 

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Srejović, Dragoslav; Cermanović-Kuzmanović, Aleksandrina (1989). Rečnik grčke i rimske mitologije. Beograd: Srpska književna zadruga. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]