Sliven

Sliven; Сливен
	Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 42°41′N 26°20′E / 42.683°N 26.333°E
Država	Bugarska
Slivenska oblast
	Vlast
- Gradonačelnik	Jordan Lečkov
Visina	243
	Stanovništvo (2006.)
- Grad	115 758
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	8800
Pozivni broj	044
	Službena stranica [1]
Karta
	Sliven

Sliven (bugarski: Сливен) je grad na jugoistoku Bugarske i upravno sjedište Slivenske oblasti. Sliven je osmi grad po veličini u Bugarskoj sa svojih 115 000 stanovnika, u Bugarskoj je poznat po svojim hajducima - odmetnicima koji su se borili protiv Otomansko carstvo. U XIX st. Sliven su zvali "Grad 100 vojvoda", vojvode su bili vođe hajdučkih četa. Gradonačelnik Slivena je bivši nogometaš Jordan Lečkov.

Pored Slivena nalazi se nacionalni park - Sinite Kamni (bugarski: Сините камъни, Plave stijene), poznat po čistom zraku i mineralnim izvorima.

Zemljopisne karakteristike

Sliven se nalazi 300 km. istočno od glavnog grada Sofije, 100 km od Burgasa, 130 km od grčke granice i 130 km od granice sa Turske.

Iznad grada nalazi se planina Karandila (bugarski: Карандила) sa vrhom Bulgarka 1181 m s kojeg se pruža lijepi pogled na grad.

Povijest

Najstarije naselje pronađeno je na brdu Hisarlaka, to je bilo tračko naselje iz V - III st. pne. Na istom lokalitetu pronađene su i kovanice i keramika iz helenističkog razdoblja. Sliven je podpao pod rimsku vlast oko 71-72 god. pne.

Prvi pisani izvori o Slivenu su iz 2. st. pne., kada se spominje pod imenom Tuida/Suida/Tsuida. Ime je najvjerojatnije tračkog porijekla.

Nakon podpadanja Trakije i čitave Bugarske pod Otomansko carstvo, Sliven je postao središte sandžaka u ejaletu Rumelija, nakon toga upravno je bio u elajetu Silistra (Elajet Očakov), pa potom u elajetu Edirne (Jedrene) te pred sam kraj Otomanskog carstva u vilajetu Istočna Rumelija, nakon toga ušao je u sastav novostvorene Bugarske 1885. godine.

Sliven je bio značajno središte Bugarskog nacionalnog preporoda, u njemu su rođeni ili djelovali brojni bugarski nacionalni prvaci poput; Hadži Dimitra, Dobrija Čintulova, Evgenija Čapkanova, Ivana Sеliminskog i brojnih drugih. U Slivenu je rođen i Anton Pann skladatelj rumunjske nacionalne himne.

Gospodarstvo

Rast Slivena kao industrijskog središta otpočeo je krajem 18. i početkom 19. st. kada je Sliven počeo rasti kao obrtničko trgovačko središte. 1834 god. Dobri Željazkov osnovao je prvu tekstilnu tvornicu u Bugarskoj. Nakon te u Slivenu su proradile i tvornica stakla, kemijskih proizvoda, strojogradnje, prehrane. Rast industrije nastavljen je i nakon drugog svjetskog rata (za vrijeme vladavina komunista).

Nakon pada socijalizma došlo je do stagnacije i zatvaranja mnogih pogona. U novije vrijeme gospodarstvo Slivena se oporavlja, najznačajnije grane su vinarstvo (Vinprom i Vini Sliven) i pogon internacionalne kompanije 3M (strojevi), proizvodnja odjeće i prehrambenih proizvoda.

Zbratimljeni gradovi

Vanjske poveznice

Gradovi u Bugarskoj