Kurov – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Mijenja: cu:Коуровъ |
m r2.7.2) (robot Mijenja: got:𐌺𐌿𐍂𐍉𐍅/Kurów |
||
Red 88: | Red 88: | ||
[[glk:کوروۆ]] |
[[glk:کوروۆ]] |
||
[[gn:Kurów]] |
[[gn:Kurów]] |
||
[[got:𐌺𐌿𐍂𐍉𐍅]] |
[[got:𐌺𐌿𐍂𐍉𐍅/Kurów]] |
||
[[gu:કુરોવ]] |
[[gu:કુરોવ]] |
||
[[gv:Kurów]] |
[[gv:Kurów]] |
Verzija od 29. juna 2011. u 21:57
Kurov je naselje u jugoistočnoj Poljskoj, koje se nalazi između Pulavija i Lublina, na rijeci Kurovka. Predstavlja administrativne središte posebne gmine (općine) unutar Lublinskog vojvodstva i ima oko 2800 stanovnika (prema podacima iz 2006).
Između 1431 i 1442 naselje je dobilo gradska prava temeljena na Magdeburškom pravu. Kao vlastiti grad, služio je kao središte trgovine prehrambenim proizvodima za okolna naselja. Tamo su se također nalazile manufakture krzna i kože. U 16. vijeku je bio središte kalvinizma, i tamo su se smjestila Poljska braća. Postepeno je do 1660. godine veći broj stanovnika njima pristupio.
Godine 1670. grad je pogodila kuga te je izgubio prava temeljena na gradskoj povelji, ali ih je ubrzo povratio. Otada je dijelio povijest svoje regije. Nakon podjele Poljske, godine 1795. bio je anektiran od Austrije. Godine 1809. postao je dijelom Velikog varšavskog vojvodstva, da bi godine 1815. postao dijelom Kraljevine Poljske. Za vrijeme Novembarskog ustanka, u februaru 1831. godine se tamo dogodila manja bitka kod Kurówa prilikom koje su poljske snage na čelu s Jozefom Dwernickim porazili ruske snage. Nakon januarskog ustanka, godine 1870. grad je konačno izgubio svoju gradsku povelju i nikad je više nije vratio. Od godine 1918. je ponovno dio Poljske.
Za vrijeme njemačke invazije na početku drugog svjetskog rata, naselje su 9.9. 1939. teško bombardirali avioni Luftwaffe. Među uništenim metama bila je i lokalna bolnica (vidno obilježena s crvenim križevima), gdje je stradao veliki broj ljudi. Za vrijeme okupacije Nijemci su u gradu uspostavili dva koncentraciona logora za prisilne radnike . Godine 1942. je uspostavljen i omanji geto, ali je većina zarobljenika uspjela pobjeći i priključiti se jedinicama poljske Domovinske armije u obližnjim šumama.
Među turističkim atrakcijama se ističe renesansna crkva (obnovljena godine 1692) u kojoj se nalazi grobnica porodice Zbąski i kipovi Santija Guccija (1587). Naselje je isto poznato i kao rodno mjesto generala Wojciecha Jaruzelskog.