Bordeaux – razlika između verzija
m . |
→Vidi još: - |
||
(Nije prikazana jedna međuverzija 14 korisnika) | |||
Red 2: | Red 2: | ||
| naziv = Bordo |
| naziv = Bordo |
||
| izvorni_naziv = {{jez-fra|Bordeaux}} |
| izvorni_naziv = {{jez-fra|Bordeaux}} |
||
| slika = |
| slika = Montage Bordeaux 1.jpg |
||
| opis_slike = |
| opis_slike = Kolaž atrakcija grada |
||
| gradska_zastava = |
| gradska_zastava = |
||
| grb = Blason ville fr Bordeaux. |
| grb = Blason ville fr Bordeaux (Gironde).svg |
||
| region = [[Akvitanija]] |
| region = [[Akvitanija]] |
||
| departman = [[Žironda]] |
| departman = [[Žironda]] |
||
Red 13: | Red 13: | ||
| grad_od = |
| grad_od = |
||
| površina = 49,36 |
| površina = 49,36 |
||
| stanovništvo = 232.260<ref>{{Insee}}</ref> |
| stanovništvo = 232.260<ref name="Insee">{{Insee}}</ref> |
||
| godina_stanovništvo = |
| godina_stanovništvo = 2011-01-01 |
||
| gustina = |
| gustina = 4850,06 |
||
| aglomeracija = |
| aglomeracija = |
||
| godina_aglomeracija = |
| godina_aglomeracija = |
||
Red 24: | Red 24: | ||
| pozivni_broj = |
| pozivni_broj = |
||
| registarska_oznaka = |
| registarska_oznaka = |
||
| gradonačelnik = [[ |
| gradonačelnik = [[Alain Juppé]] |
||
| veb-strana = [http://www.bordeaux.fr/ www.bordeaux.fr] |
| veb-strana = [http://www.bordeaux.fr/ www.bordeaux.fr] |
||
| predsednik = |
| predsednik = |
||
Red 31: | Red 31: | ||
| poštanski kod = 33000, 33100, 33200, 33300, 33800 |
| poštanski kod = 33000, 33100, 33200, 33300, 33800 |
||
}} |
}} |
||
⚫ | '''Bordeaux''' ([[Oksitanski jezik|oksitanski]] [[gaskonjski|gaskonski]]: ''Bordèu'' [burˈðɛw]) je [[grad]] na [[jugozapad]]u [[Francuska|Francuske]], i [[glavni grad]] [[Regioni Francuske|Regija]] [[Akvitanija|Akvitanije]] i [[departmani Francuske|departmana]] [[Gironde]]. Sama općina ima oko 235 000 stanovnika, dok utjecajna zona grada broji gotovo milijun stanovnika. Gradom prolazi rijeka [[Garonne]]. |
||
[[Datoteka:Montage Bordeaux 1.jpg|thumb|levo|300px|<center>Kolaž fotografija iz Bordeauxa]] |
|||
⚫ | '''Bordeaux''' ( |
||
Grad je u svijetu najpoznatiji po svojim [[vinogradarstvo|vinogradima]], pogotovo od [[18. vijek|18. stoljeća]], koje se smatra zlatnim dobom grada. |
Grad je u svijetu najpoznatiji po svojim [[vinogradarstvo|vinogradima]], pogotovo od [[18. vijek|18. stoljeća]], koje se smatra zlatnim dobom grada. |
||
Red 38: | Red 37: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
=== Antičko doba === |
=== Antičko doba === |
||
[[Datoteka:Palais Galien-panoramique.jpg|thumb|200px| |
[[Datoteka:Palais Galien-panoramique.jpg|thumb|200px|Antički Glaski amfiteatar (''Palais Gallien'')]] |
||
Bordeaux su u [[3. vijek pne.|3. stoljeću pne.]] osnovali pripadnici jednog [[Kelti|keltskog]] naroda, pod nazivom ''Burdigala''. To je bilo jedno [[Gali|galsko]] pleme u okolici [[Bourges]]a. |
Bordeaux su u [[3. vijek pne.|3. stoljeću pne.]] osnovali pripadnici jednog [[Kelti|keltskog]] naroda, pod nazivom ''Burdigala''. To je bilo jedno [[Gali|galsko]] pleme u okolici [[Bourges]]a. |
||
Prvo je naselje osnovano na ušću [[Devèze]], pritoke Garonne, blizu Gironde. |
Prvo je naselje osnovano na ušću [[Devèze]], pritoke Garonne, blizu Gironde. |
||
Red 51: | Red 50: | ||
Godine [[1453]]., nakon [[Kastiljonska bitka|Kastiljonske bitke]], grad ponovno pada u francuske ruke i [[Stogodišnji rat]] završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj [[Charles VII od Francuske|Karlo VII.]] gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine [[1462]]., kralj [[Luj XI., kralj Francuske|Luj XI.]], vraća gradu slobodu, davši mu parlament. |
Godine [[1453]]., nakon [[Kastiljonska bitka|Kastiljonske bitke]], grad ponovno pada u francuske ruke i [[Stogodišnji rat]] završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj [[Charles VII od Francuske|Karlo VII.]] gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine [[1462]]., kralj [[Luj XI., kralj Francuske|Luj XI.]], vraća gradu slobodu, davši mu parlament. |
||
[[Datoteka:Plan de Bordeaux et de ses environs, par Hippolyte Matis.jpg|thumb|250px| |
[[Datoteka:Plan de Bordeaux et de ses environs, par Hippolyte Matis.jpg|thumb|250px|Plan Bordeauxa iz 18. st.]] |
||
=== Novo doba === |
=== Novo doba === |
||
Godine [[1585]]., [[Michel de Montaigne|Montaigne]] postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom. |
Godine [[1585]]., [[Michel de Montaigne|Montaigne]] postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom. |
||
Red 57: | Red 56: | ||
Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju ''Conjuration de l'Ormée'', stranku protivnika monarhije. |
Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju ''Conjuration de l'Ormée'', stranku protivnika monarhije. |
||
Tek [[1653]]. godine, kada mladi [[Luj XIV |
Tek [[1653]]. godine, kada mladi [[Luj XIV]]. oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskog kraljevstva. |
||
Bordeaux doživljava novi procvat od sredine [[17. vijek|17. stoljeća]] pa do [[Francuska revolucija|Revolucije]]. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i [[šećer]]om i [[ropstvo|robovima]]. Kao i [[Nantes]], grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi [[nadbiskup]]i, [[intendant]]i i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (''Porte d'Aquitaine'', Trg pobjede), Vrata Dijaux (''Porte Dijaux'', Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (''Porte de la Monnaie'', Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (''Porte de Bourgogne'', Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio [[Victor Louis]]. |
Bordeaux doživljava novi procvat od sredine [[17. vijek|17. stoljeća]] pa do [[Francuska revolucija|Revolucije]]. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i [[šećer]]om i [[ropstvo|robovima]]. Kao i [[Nantes]], grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi [[nadbiskup]]i, [[intendant]]i i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (''Porte d'Aquitaine'', Trg pobjede), Vrata Dijaux (''Porte Dijaux'', Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (''Porte de la Monnaie'', Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (''Porte de Bourgogne'', Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio [[Victor Louis]]. |
||
Red 63: | Red 62: | ||
Arhitekt [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]], [[Ange-Jacques Gabriel]], na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (''Jardin Public''), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (''Place de la Bourse''). Grad postaje važno europsko središte [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], čiji je prethodnik bio [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieu]]. |
Arhitekt [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]], [[Ange-Jacques Gabriel]], na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (''Jardin Public''), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (''Place de la Bourse''). Grad postaje važno europsko središte [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], čiji je prethodnik bio [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieu]]. |
||
Bordeaux je puno propatio za vrijeme [[Francuska revolucija|Revolucije]], [[Konzulat (Francuska)|Konzulata]] i [[Prvo francusko Carstvo|Prvog carstva]]. Za vrijeme ta tri perioda, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući [[Žirondinci|žirondince]], ali je [[Jean-Lambert Tallien]] tad uspostavio [[ |
Bordeaux je puno propatio za vrijeme [[Francuska revolucija|Revolucije]], [[Konzulat (Francuska)|Konzulata]] i [[Prvo francusko Carstvo|Prvog carstva]]. Za vrijeme ta tri perioda, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući [[Žirondinci|žirondince]], ali je [[Jean-Lambert Tallien]] tad uspostavio [[Jakobinska diktatura|vladavinu Terora]]. |
||
=== Moderno doba === |
=== Moderno doba === |
||
Padom Prvog carstva, grad je prvi primio [[ |
Padom Prvog carstva, grad je prvi primio [[Bourbon (dinastija)|bourbonske]] prinčeve. Za Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (''Škole pomorskog zdravlja''). |
||
[[Datoteka:Bordeaux 1840.jpg|right|thumb|300px|Plan Bordeauxa iz 1840.]] |
[[Datoteka:Bordeaux 1840.jpg|right|thumb|300px|Plan Bordeauxa iz 1840.]] |
||
Godine [[1840]]., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s [[Afrika|Afrikom]]. Krajem [[19. vijek|stoljeća]], grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme [[ |
Godine [[1840]]., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s [[Afrika|Afrikom]]. Krajem [[19. vijek|stoljeća]], grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme [[filoksera]] napada [[vinograd]]e. |
||
Dana [[7. |
Dana [[7. maj]]a [[1841]]. godine otvorena je prva [[željeznička pruga]] između Bordeauxa i [[La Teste-de-Buch|La Teste]]. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine [[1852]]., otvorena je pruga između Bordeauxa i [[Angoulême]]a, čime je omogućena željeznička veza s [[Pariz]]om. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke. |
||
Godine [[1870]]., [[Léon Gambetta]] osniva vladu u [[Tours]]u, koja je kasnije premještena u Bordeaux. [[Antoine Alfred Eugène Chanzy]] se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora. |
Godine [[1870]]., [[Léon Gambetta]] osniva vladu u [[Tours]]u, koja je kasnije premještena u Bordeaux. [[Antoine Alfred Eugène Chanzy]] se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora. |
||
Red 88: | Red 87: | ||
=== Osnovni podaci === |
=== Osnovni podaci === |
||
Gradom |
Gradom protiče [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Garonne]] koja je plovna do [[ocean]]a. Tu se nalazi posljednji [[most]] preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u kvartu Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera. |
||
=== Geologija === |
=== Geologija === |
||
Lijeva obala Garonne, gdje |
Lijeva [[obala]] [[Garonne]], gdje leži veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih je [[šljunak]]. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgoj [[vinova loza|vinove loze]]. Grad se nalazi između [[Médoc]]a (nizvodno) i [[Graves]]a (uzvodno), koji su geološki vrlo slični. |
||
Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi [[vapno|vapnenački]] plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati |
Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi [[vapno|vapnenački]] plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati [[vinograd]]i, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina. |
||
=== Klima === |
=== Klima === |
||
Red 131: | Red 130: | ||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
[[Datoteka:Bouteilles Bordeaux.jpg|thumb|250px| |
[[Datoteka:Bouteilles Bordeaux.jpg|thumb|250px|Boce [[Bordeaux (vino)|vina Bordeaux]]]] |
||
=== Vinokultura === |
=== Vinokultura === |
||
Bordeaux je svjetska prijestolnica [[vino|vina]]. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14 000 proizvođača vina, 117 514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardi [[euro|eura]]. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina. |
Bordeaux je svjetska prijestolnica [[vino|vina]]. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14 000 proizvođača vina, 117 514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardi [[euro|eura]]. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina. |
||
[[Tlo]] oko Bordeauxa ima dva različita porijekla. Na lijevoj strani [[Garonne]] i uzduž [[Gironde (estuarij)|estuarija]] vinogradi su na više od 150 km. Ovu je zemlju nanijela rijeka s [[Pirineji|Pirineja]] i najpogodnija je za [[Cabernet sauvignon]]. S druge strane rijeke, zemlja je malo drugačija i najpogodnija je za [[Merlot]]. |
|||
U području se prave i crna i bijela vina, s tim da se crna obično nazivaju '''bordeaux'''. Najčešća crna vina koja se proizvode su: [[Cabernet |
U području se prave i crna i bijela vina, s tim da se crna obično nazivaju '''bordeaux'''. Najčešća crna vina koja se proizvode su: [[Cabernet sauvignon]], [[Merlot]], [[Cabernet franc]], [[Petit Verdot]], [[Malbec]] i u zadnje vrijeme sve manje i manje [[Carménère]]. Najčešća bijela vina su: [[Sauvignon blanc]], [[Sémillon]] i [[Muscadelle]]. |
||
Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves i Médoc. Najslavnija su područja [[Saint-Émilion]], [[Pauillac]], [[Saint-Estèphe]], [[Sauternes]] i [[Pomerol]]. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855. |
Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves i [[Médoc]]. Najslavnija su područja [[Saint-Émilion]], [[Pauillac]], [[Saint-Estèphe]], [[Sauternes]] i [[Pomerol]]. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855. |
||
Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva. |
Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva. |
||
Red 164: | Red 163: | ||
=== Poduzeća === |
=== Poduzeća === |
||
Nekoliko poduzeća koja imaju svoje središte u Bordeauxu: |
Nekoliko poduzeća koja imaju svoje središte u Bordeauxu: |
||
{| width="80%" |
{| width="80%" |
||
| |
| |
||
Red 214: | Red 213: | ||
[[1995]]. godine, uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lakalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti. |
[[1995]]. godine, uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lakalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti. |
||
[[Datoteka:Quartiers Bordeaux.png|desno|250px|Četvrti Bordeauxa]] |
[[Datoteka:Quartiers Bordeaux Avant 2008-3.png|desno|250px|Četvrti Bordeauxa]] |
||
Ovih 12 četvrti su : |
Ovih 12 četvrti su : |
||
{| |
{| |
||
Red 234: | Red 233: | ||
=== Kantoni === |
=== Kantoni === |
||
[[Datoteka:Bordeaux cantons.png|desno|220px|Kantoni Bordeauxa]] |
[[Datoteka:Bordeaux cantons 1973-2014.png|desno|220px|Kantoni Bordeauxa]] |
||
[[1965]]. godine, gradu je pripojena općina [[Caudéran]], koja sada čini osmi gradski kanton. |
[[1965]]. godine, gradu je pripojena općina [[Caudéran]], koja sada čini osmi gradski kanton. |
||
Bordeaux je podijeljen na 8 [[Kantoni Gironde|kantona]] : |
Bordeaux je podijeljen na 8 [[Kantoni Gironde|kantona]] : |
||
Red 252: | Red 251: | ||
=== Povijesne četvrti Bordeauxa === |
=== Povijesne četvrti Bordeauxa === |
||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Arrêt de tram Mériadeck, Bordeaux, France.jpg|thumb|200px|Tramvajska stanica u Mériadecku, Bordeaux]] |
||
{| width="80%" |
{| width="80%" |
||
| |
| |
||
Red 282: | Red 281: | ||
|} |
|} |
||
Bordeaux-Lac : Ovdje se oko 169 hektara vode nalazi izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao: međunarodni sajam, [[Vinexpo]], bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene [[1995]]. |
Bordeaux-Lac : Ovdje se oko 169 hektara vode nalazi izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao: međunarodni sajam, [[Vinexpo]], bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene [[1995]]. |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Red 316: | Red 315: | ||
[[Željeznica]] se u Bordeauxu pojavila [[1841]]. godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa i [[La Teste]] (u vlasništvu ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste'') . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac. |
[[Željeznica]] se u Bordeauxu pojavila [[1841]]. godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa i [[La Teste]] (u vlasništvu ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste'') . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac. |
||
[[1852]]. godine, otvorena je pruga između Bordeauxa i [[Angoulême]]a (u vlasništvu ''Compagnie du Paris-Orléans''), čime je grad povezan s Parizom. |
[[1852]]. godine, otvorena je pruga između Bordeauxa i [[Angoulême]]a (u vlasništvu ''Compagnie du Paris-Orléans''), čime je grad povezan s Parizom. |
||
Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine, ''Compagnie des chemins de fer du Midi'' preuzela je ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste''. [[1855]]. godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean. |
Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine, ''Compagnie des chemins de fer du Midi'' preuzela je ''Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste''. [[1855]]. godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean. |
||
Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije. |
Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije. |
||
Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio je [[Gustave Eiffel]]. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminal ''Compagnie du Paris-Orléans'' (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu). [[1898]]. godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (''Paris-Orléans'' i ''Midi'') [[1934]]. i stvaranja [[SNCF]]-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino. |
Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio je [[Gustave Eiffel]]. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminal ''Compagnie du Paris-Orléans'' (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu). [[1898]]. godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (''Paris-Orléans'' i ''Midi'') [[1934]]. i stvaranja [[SNCF]]-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino. |
||
Red 328: | Red 327: | ||
=== [[Vazdušni saobraćaj|Zračni promet]] === |
=== [[Vazdušni saobraćaj|Zračni promet]] === |
||
Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova je [[aerodrom|zračna luka]] 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly, [[Lyon]], [[London]]-Gatwick, [[Marseille]], [[Nice|Nica]] i [[Strasbourg]]. |
Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova je [[aerodrom|zračna luka]] 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly, [[Lyon]], [[London]]-[[Gatwick]], [[Marseille]], [[Nice|Nica]] i [[Strasbourg]]. |
||
=== Javni prijevoz === |
=== Javni prijevoz === |
||
Red 352: | Red 351: | ||
Bordeaux ima u prosjeku oko 70 000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux, [[Talence]], [[Pessac]] et [[Gradignan]]. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela: |
Bordeaux ima u prosjeku oko 70 000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux, [[Talence]], [[Pessac]] et [[Gradignan]]. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela: |
||
* Université Bordeaux 1 (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002. |
* Université Bordeaux 1 (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002. |
||
** IUT Bordeaux 1 na sveučilištu Bordeaux 1. |
** IUT Bordeaux 1 na sveučilištu Bordeaux 1. |
||
* Université Victor Segalen Bordeaux 2 (društvene znanosti), 15 038 studenata, 2002. |
* Université Victor Segalen Bordeaux 2 (društvene znanosti), 15 038 studenata, 2002. |
||
* Université Michel de Montaigne Bordeaux 3 (umjetnost, književnost, jezici i društvene znanosti), 14 785 studenata, 2002. |
* Université Michel de Montaigne Bordeaux 3 (umjetnost, književnost, jezici i društvene znanosti), 14 785 studenata, 2002. |
||
** IUT Michel de Montaigne na sveučilištu Bordeaux III. |
** IUT Michel de Montaigne na sveučilištu Bordeaux III. |
||
* Université Montesquieu Bordeaux 4 (pravo, uprava, ekonomija i menadžment), 12 556 studenata, 2002. |
* Université Montesquieu Bordeaux 4 (pravo, uprava, ekonomija i menadžment), 12 556 studenata, 2002. |
||
** IUT Bordeaux-Montesquieu na sveučilištu Bordeaux IV. |
** IUT Bordeaux-Montesquieu na sveučilištu Bordeaux IV. |
||
Red 377: | Red 376: | ||
|| |
|| |
||
* '''Trgovačke škole''' |
* '''Trgovačke škole''' |
||
: [[ |
: [[Kedge Business School]] (''Bordoška škola za menadžment'') |
||
: EBP International (''Bordoška škola za menadžment'') |
: EBP International (''Bordoška škola za menadžment'') |
||
: Institut des hautes études économiques et commerciales ([[INSEEC]]) (''Institut visokih ekonomskih i komercijalnih studija'') |
: Institut des hautes études économiques et commerciales ([[INSEEC]]) (''Institut visokih ekonomskih i komercijalnih studija'') |
||
Red 395: | Red 394: | ||
== Kultura i baština == |
== Kultura i baština == |
||
{{UNESCO-svjetska baština |
{{UNESCO-svjetska baština |
||
|ime mjesta = Povijesno središte Bordeauxa i Mjesečeva luka |
| ime mjesta = Povijesno središte Bordeauxa i Mjesečeva luka |
||
|slika = Miroir d'eau place de la Bourse.JPG |
| slika = Miroir d'eau place de la Bourse.JPG |
||
|godina = [[2007 |
|godina = [[2007]]. <small>(31. zasjedanje) |
||
|vrst baštine = Kulturno dobro |
| vrst baštine = Kulturno dobro |
||
|mjerilo = ii, iv |
| mjerilo = ii, iv |
||
|ugroženost = ne |
| ugroženost = ne |
||
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1256 |
| poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1256 |
||
|država = {{FRA}} |
|država = {{flagcountry|FRA}} |
||
}} |
}} |
||
Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijeme [[Luj XV.|Luja XV]]. Jedan je dio ove baštine [[UNESCO]] proglasio [[Svetska baština|Svjetskom baštinom]] 2007. god. |
Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijeme [[Luj XV.|Luja XV]]. Jedan je dio ove baštine [[UNESCO]] proglasio [[Svetska baština|Svjetskom baštinom]] 2007. god. |
||
Red 436: | Red 435: | ||
* Trg pobjede |
* Trg pobjede |
||
|} |
|} |
||
[[Datoteka:GrandTheatreBordeaux.jpg|thumb| |
[[Datoteka:GrandTheatreBordeaux.jpg|thumb|''Grand Théâtre'']] |
||
[[Datoteka:Bordeaux Saint Pierre.jpg|thumb| |
[[Datoteka:Bordeaux Saint Pierre.jpg|thumb|Crkva sv. Petra]] |
||
[[Datoteka:Bordeaux Porte Cailhau.jpg|thumb| |
[[Datoteka:Bordeaux Porte Cailhau.jpg|thumb|Vrata Cailhau]] |
||
[[Datoteka:jardinpubdxjulbzh.JPG|thumb| |
[[Datoteka:jardinpubdxjulbzh.JPG|thumb|Pogled na oranžeriju u Javnom vrtu]] |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:Bordeaux colonne aux Girondins 01.jpg|<center>Spomenik žirondincima |
Datoteka:Bordeaux colonne aux Girondins 01.jpg|<center>Spomenik žirondincima |
||
Red 454: | Red 453: | ||
{| |
{| |
||
| width="50%" valign="top" | |
| width="50%" valign="top" | |
||
* Bordoška šuma [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=898] |
* Bordoška šuma [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=898] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117123534/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=898 |date=2006-11-17 }} |
||
* Cvjetni park [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=853] |
* Cvjetni park [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=853] |
||
* Obale Garonne [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=897] |
* Obale Garonne [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheLieu&classofcontent=lieu&id=897] |
||
Red 466: | Red 465: | ||
* Javni vrt Vinet |
* Javni vrt Vinet |
||
* Javni vrt Jean Bureau |
* Javni vrt Jean Bureau |
||
|} |
|} |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Red 472: | Red 471: | ||
Datoteka:Bordeaux_parc_bordelais_01.jpg|<center>Bordoški park |
Datoteka:Bordeaux_parc_bordelais_01.jpg|<center>Bordoški park |
||
Datoteka:Bordeaux_parc_bordelais_02.jpg|<center>Bordoški park |
Datoteka:Bordeaux_parc_bordelais_02.jpg|<center>Bordoški park |
||
Datoteka:Bordeaux_jardin_botanique_02.jpg|<center>Botanički vrt |
Datoteka:Bordeaux_jardin_botanique_02.jpg|<center>Botanički vrt |
||
</gallery> |
</gallery> |
||
=== Muzeji === |
=== Muzeji === |
||
[[Datoteka:Bordeaux Garonne.jpg|thumb|right| |
[[Datoteka:Bordeaux Garonne.jpg|thumb|right|Krstarica Colbert]] |
||
[[Datoteka:William-Adolphe_Bouguereau_(1825-1905)_-_The_Day_of_the_Dead_(1859).jpg|thumb| |
[[Datoteka:William-Adolphe_Bouguereau_(1825-1905)_-_The_Day_of_the_Dead_(1859).jpg|thumb|''Dan mrtvih'' ([[William Bouguereau]]) - Muzej lijepih umjetnosti]] |
||
{| |
{| |
||
| width="50%" valign="top" | |
| width="50%" valign="top" | |
||
* Muzej Bordeauxa |
* Muzej Bordeauxa |
||
* Muzej lijepih umjetnosti [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1172][http://www.culture.gouv.fr/culture/bordeaux] |
* Muzej lijepih umjetnosti [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1172] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117114346/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1172 |date=2006-11-17 }}[http://www.culture.gouv.fr/culture/bordeaux] |
||
* Muzej Akvitanije [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1090] |
* Muzej Akvitanije [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1090] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060827035251/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1090 |date=2006-08-27 }} |
||
* Muzej dekorativnih umjetnosti [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1110] |
* Muzej dekorativnih umjetnosti [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1110] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060829071903/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1110 |date=2006-08-29 }} |
||
* Povijesni i prirodnoslovni muzej [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1313] |
* Povijesni i prirodnoslovni muzej [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1313] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813085435/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1313 |date=2006-08-13 }} |
||
* Muzej moderne umjetnosti (CAPC) [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=2010] |
* Muzej moderne umjetnosti (CAPC) [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017010753/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=2010 |date=2006-10-17 }} |
||
* Muzej Chartrona |
* Muzej Chartrona |
||
* Nacionalni muzej carina [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1570] |
* Nacionalni muzej carina [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1570] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061120075520/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomEvtOrga&classofcontent=sommaire&id=1570 |date=2006-11-20 }} |
||
* [[Krstarica Colbert]], pomorski muzej [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=275][http://www.netmarine.net/bat/croiseur/colbert] |
* [[Krstarica Colbert]], pomorski muzej [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=275] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061012104415/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=275 |date=2006-10-12 }}[http://www.netmarine.net/bat/croiseur/colbert] |
||
* Međunarodni konzervatorij razonode |
* Međunarodni konzervatorij razonode |
||
|| |
|| |
||
* Vinorama [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=272] |
* Vinorama [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=272] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213221201/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=272 |date=2009-02-13 }} |
||
* Muzej Goupil [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=1728][http://www.culture.gouv.fr/GOUPIL/FILES] |
* Muzej Goupil [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=1728] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061030021927/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgFicheOrga&classofcontent=organisme&id=1728 |date=2006-10-30 }}[http://www.culture.gouv.fr/GOUPIL/FILES] |
||
* Casa de Goya ([[Francisco Goya]]) |
* Casa de Goya ([[Francisco Goya]]) |
||
* Cap-Sciences [http://www.cap-sciences.net] |
* Cap-Sciences [http://www.cap-sciences.net] |
||
* Centar Jean-Moulin : Muzej i centar za dokumentaciju o Drugom svjetskom ratu[http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomCentreJeanMoulin&classofcontent=sommaire&id=1312] |
* Centar Jean-Moulin : Muzej i centar za dokumentaciju o Drugom svjetskom ratu [http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomCentreJeanMoulin&classofcontent=sommaire&id=1312] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927234735/http://www.bordeaux.fr/ebx/portals/ebx.portal?_nfpb=true&_pageLabel=pgSomCentreJeanMoulin&classofcontent=sommaire&id=1312 |date=2007-09-27 }} |
||
* Musée d'Art cru [http://www.art-cru.com] |
* Musée d'Art cru [http://www.art-cru.com] |
||
* Etnografski muzej Bordeauxa 2 (MEB) [http://www.meb.u-bordeaux2.fr] |
* Etnografski muzej Bordeauxa 2 (MEB) [http://www.meb.u-bordeaux2.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721022559/http://www.meb.u-bordeaux2.fr/ |date=2011-07-21 }} |
||
* Conservatoire de l'air et de l'espace d'Aquitaine (CAEA) [http://caea.free.fr] |
* Conservatoire de l'air et de l'espace d'Aquitaine (CAEA) [http://caea.free.fr] |
||
* Kuća tiskanih djela [http://perso.wanadoo.fr/musee.imprim.aquitaine] |
* Kuća tiskanih djela [http://perso.wanadoo.fr/musee.imprim.aquitaine] |
||
Red 512: | Red 511: | ||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
=== Rođeni u Bordeauxu === |
=== Rođeni u Bordeauxu === |
||
[[Datoteka:Michel de Montaigne 1.jpg|thumb|right| |
[[Datoteka:Michel de Montaigne 1.jpg|thumb|right|[[Michel de Montaigne]]]] |
||
[[Datoteka:Vicente López Portaña - el pintor Francisco de Goya.jpg|thumb| |
[[Datoteka:Vicente López Portaña - el pintor Francisco de Goya.jpg|thumb|[[Francisco Goya]]]] |
||
{| |
{| |
||
| width="50%" valign="top" | |
| width="50%" valign="top" | |
||
* [[Nepoznati iz Bordeauxa]], hodočasnik, koji je otišao u [[Jeruzalem]] u 4. stoljeću |
* [[Nepoznati iz Bordeauxa]], hodočasnik, koji je otišao u [[Jeruzalem]] u 4. stoljeću |
||
* [[ |
* [[Richard II od Engleske]], rođen [[6. 1.|6. siječnja]] [[1367]]. |
||
* [[Michel de Montaigne]], političar, filozof, rođen [[28. 2.|28. veljače]] [[1533]]. |
* [[Michel de Montaigne]], političar, filozof, rođen [[28. 2.|28. veljače]] [[1533]]. |
||
* [[Jean Chevillard]], arhivar, rođen [[1618]]. |
* [[Jean Chevillard]], arhivar, rođen [[1618]]. |
||
Red 585: | Red 584: | ||
|} |
|} |
||
== Mediji == |
== Mediji == |
||
* [[TV7 Bordeaux]] lokalna je televizija u Bordeauxu. Nalazi se u aveniji Thiers i dio je grupe Sud Ouest. |
* [[TV7 Bordeaux]] lokalna je televizija u Bordeauxu. Nalazi se u aveniji Thiers i dio je grupe Sud Ouest. |
||
* [[Sud Ouest]] lokalne su dnevne novine. |
* [[Sud Ouest]] lokalne su dnevne novine. |
||
Red 592: | Red 591: | ||
* ''Histoire de Bordeaux'', [[Camille Jullian]], 1895. |
* ''Histoire de Bordeaux'', [[Camille Jullian]], 1895. |
||
* ''Histoire de Bordeaux'', C. Higounet, Privat, 2001. |
* ''Histoire de Bordeaux'', C. Higounet, Privat, 2001. |
||
== Demografija == |
|||
{{DemografijaFR| |
|||
1962=249688| |
|||
1968=266662| |
|||
1975=223131| |
|||
1982=208159| |
|||
1990=210336| |
|||
1999=215363| |
|||
2006=232.260<ref name="Insee">{{Insee}}</ref>| |
|||
2011=239399| |
|||
sansdoublescomptes= 1962}} |
|||
== Reference == |
== Reference == |
||
Red 606: | Red 617: | ||
{{refend}} |
{{refend}} |
||
== |
== Vanjske veze == |
||
* [[Departmani Francuske]] |
|||
* [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] |
|||
== Spoljašnje veze == |
|||
{{Commonscat|Bordeaux|Bordeaux}} |
{{Commonscat|Bordeaux|Bordeaux}} |
||
* {{fr icon}} [http://www.bordeaux.fr/ Službena stranica grada] |
* {{fr icon}} [http://www.bordeaux.fr/ Službena stranica grada] |
||
* {{fr icon}} [http://bordeaux.fr.eu.org/ Zajednička stranica grada] |
* {{fr icon}} [http://bordeaux.fr.eu.org/ Zajednička stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060827145549/http://bordeaux.fr.eu.org/ |date=2006-08-27 }} |
||
* {{fr icon}} [http://www.lacub.com/ Stranica urbane zajednice] |
* {{fr icon}} [http://www.lacub.com/ Stranica urbane zajednice] |
||
Red 620: | Red 627: | ||
{{Svjetska baština u Francuskoj}} |
{{Svjetska baština u Francuskoj}} |
||
{{Departman Žironda u Francuskoj}} |
{{Departman Žironda u Francuskoj}} |
||
{{ |
{{Departmani Francuske}} |
||
[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] |
[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] |
||
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] |
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] |
||
[[Kategorija:Departman |
[[Kategorija:Departman Gironde u Francuskoj]] |
||
{{Link FA|de}} |
|||
{{Link FA|hr}} |
Aktualna verzija od 15. augusta 2024. u 11:09
Bordo fr. Bordeaux | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Francuska |
Gradonačelnik | Alain Juppé |
Region | Akvitanija |
Departman | Žironda |
Okrug | Bordeaux |
Kanton | Glavno mjesto 8 kantona |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2011-01-01) | 232,260[1] |
Gustina stanovništva | 4850,06 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 44°50′19″N 0°34′42″W / 44.838611°N 0.578333°W |
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
Nadmorska visina | 1—42 m |
Površina | 49,36 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 33000, 33100, 33200, 33300, 33800 |
INSEE kod | 33063 |
Web-stranica | www.bordeaux.fr |
Bordeaux (oksitanski gaskonski: Bordèu [burˈðɛw]) je grad na jugozapadu Francuske, i glavni grad Regija Akvitanije i departmana Gironde. Sama općina ima oko 235 000 stanovnika, dok utjecajna zona grada broji gotovo milijun stanovnika. Gradom prolazi rijeka Garonne.
Grad je u svijetu najpoznatiji po svojim vinogradima, pogotovo od 18. stoljeća, koje se smatra zlatnim dobom grada.
Bordeaux su u 3. stoljeću pne. osnovali pripadnici jednog keltskog naroda, pod nazivom Burdigala. To je bilo jedno galsko pleme u okolici Bourgesa. Prvo je naselje osnovano na ušću Devèze, pritoke Garonne, blizu Gironde.
Grad se nalazio na trgovačkom putu između galskih luka na Loiri i Rimske Republike. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. Burdigala u 3. stoljeću preuzima od grada Mediolanum Santonum (Saintes) naslov administrativnog središta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193.-235.). Godine 276. Vandali napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).
Period napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali 409. godine, Vizigoti 414. godine i Franci 498. godine. U 10. stoljeću grad napadaju i Normani, čime grad tone u dugo mračno razdoblje. Jedini ostatak atičkog doba, Galski amfiteatar.
Tek se u 12. stoljeću Bordeauxu vraća sjaj. Nakon braka Eleonore Akvitanske, bivše žene Luja VII., s Henrikom II., 1154. godine, grad prelazi u englesko vlasništvo. U njihovu vlasništvu ostaje iduća tri stoljeća, zajedno s cijelom Akvitanijom, koja pod Englezima postaje Guyenne. Bordeaux povisuje postojeće i dobiva nove zidine. Tijekom 13. stoljeća, grad opet postaje imućan zahvaljujući trgovini vinom s Engleskom. U to je vrijeme izgrađena katedrala Svetog Andrije. Njezin nadbiskup, Bertrand de Got postao je papa Klement V., 1305. godine. Od 1362. do 1372. godine, za vrijeme vladavine Crnog Princa, Bordeaux je postao glavni grad suverene države, ali je kasnije Crni Princ odustao od svoje namjere suverenosti Guyenne.
Godine 1453., nakon Kastiljonske bitke, grad ponovno pada u francuske ruke i Stogodišnji rat završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj Karlo VII. gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine 1462., kralj Luj XI., vraća gradu slobodu, davši mu parlament.
Godine 1585., Montaigne postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom.
Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju Conjuration de l'Ormée, stranku protivnika monarhije.
Tek 1653. godine, kada mladi Luj XIV. oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskog kraljevstva.
Bordeaux doživljava novi procvat od sredine 17. stoljeća pa do Revolucije. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i šećerom i robovima. Kao i Nantes, grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi nadbiskupi, intendanti i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (Porte d'Aquitaine, Trg pobjede), Vrata Dijaux (Porte Dijaux, Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (Porte de la Monnaie, Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (Porte de Bourgogne, Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio Victor Louis.
Arhitekt Luja XV., Ange-Jacques Gabriel, na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (Jardin Public), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (Place de la Bourse). Grad postaje važno europsko središte prosvjetiteljstva, čiji je prethodnik bio Montesquieu.
Bordeaux je puno propatio za vrijeme Revolucije, Konzulata i Prvog carstva. Za vrijeme ta tri perioda, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući žirondince, ali je Jean-Lambert Tallien tad uspostavio vladavinu Terora.
Padom Prvog carstva, grad je prvi primio bourbonske prinčeve. Za Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (Škole pomorskog zdravlja).
Godine 1840., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s Afrikom. Krajem stoljeća, grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme filoksera napada vinograde.
Dana 7. maja 1841. godine otvorena je prva željeznička pruga između Bordeauxa i La Teste. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine 1852., otvorena je pruga između Bordeauxa i Angoulêmea, čime je omogućena željeznička veza s Parizom. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke.
Godine 1870., Léon Gambetta osniva vladu u Toursu, koja je kasnije premještena u Bordeaux. Antoine Alfred Eugène Chanzy se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora.
U godinama nakon Francusko-pruskog rata, tri škole pomorskog zdravlja doživljavaju intelektualni pad. Tek 1890. godine škole oživljavaju, osnivanjem École du Service de Santé pour la Marine. U gradu je 5. studenog 1890. godine osnovana École Principale du Service de Santé de la Marine et des Colonies u starom azilu za strance. Škola je imala namjenu obrazovanja budućih liječnika i farmaceuta.
Tijekom Prvog svjetskog rata, Parizu je prijetio prodor njemačke vojske te se vlada privremeno preselila u Bordeaux. U to vrijeme, grad duguje svoj razvoj tvornicama oružja. Godine 1917. godine, ulakom SAD-a u rat, grad postaje dolazna točka njihovim vojnicima. U to vrijeme u gradu djeluje Action Française i druge važne političke skupine.
Drugi svjetski rat gradu donosi nove nevolje. Bordeaux 1940. godine, po treći put u svojoj povijesti postaje sjedište vlade. U lipnju 1940. godine, u trenutku kada francuska vlada potpisuje kapitulaciju, portugalski konzul, Aristides de Sousa Mendes, daje 30 000 viza izbjeglicama pred njemačkom vojskom. Grad tada okupiraju nacisti, uz pomoć domaćih deklariranih kolaboratora, kao što su bili gradonačelnik Adrien Marquet ili prefekt Maurice Papon. Bordoška luka od tada ima veliku ulogu u gospodarstvu Trećeg Reicha, a izgrađena je i podmornička luka. Gradom su tada vladali kvislinzi Adrien Marquet i Marcel Déat iz neosocijalističke partije, koja je propagirala fašističke ideje. Nakon što su napustili Périgueux i Agen, 19. kolovoza 1944. i Pau, 20. kolovoza, Nijemci odlaze iz Bordeauxa, 28. kolovoza 1944.
Godine 1947., Jacques Chaban-Delmas, general iz Pokreta otpora, postaje gradonačelnik i počinje industrijalizacija grada. On ostaje na mjestu gradonačelnika do 1995. godine, kad ga zamjenjuje Alain Juppé. Za vrijeme njegovog mandata, počinje obnova grada, uređenje četvrti, kao i konstrukcija tramvaja. Godine 2004., na njegovo mjesto dolazi Hugues Martin.
Bordeaux se nalazi blizu obale Atlantika, na jugozapadu Francuske.
Gradom protiče rijeka Garonne koja je plovna do oceana. Tu se nalazi posljednji most preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u kvartu Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera.
Lijeva obala Garonne, gdje leži veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih je šljunak. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgoj vinove loze. Grad se nalazi između Médoca (nizvodno) i Gravesa (uzvodno), koji su geološki vrlo slični.
Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi vapnenački plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati vinogradi, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina.
Gradom vlada oceanska klima, čija je karakteristika slaba razlika između ljetnih i zimskih temperatura. Zime su blage, a ljeta topla. Padaline su česte tijekom cijele godine, s 820 mm kiše godišnje. Grad ima oko 150 kišnih dana. Ljeti su česte oluje. U srpnju 1883. godine u 30 minuta pao je najveći broj padalina ikad zabilježen u Francuskoj.
Prosječna je temperatura u siječnju 3,5 °C, a u kolovozu 20°C. Prosječna je godišnja temperatura 14,5 °C. Tijekom ljeta u prosjeku 18 dana temperatura prelazi 30 °C. Ponekad temperatura znaju biti i jako visoke, npr. 2003. godine, izmjeren je 41 °C. Te iste godine, 12 dana je temperatura bila viša od 35 °C. Bordeaux ima oko 2000 sunčanih dana godišnje. Najhladnije zime bile su 1985. i 1987., a najsuše gudine 1988. i 1992. Velike suše vladale su od 2002. do 2005. godine, a izuzetno suhe bile su 2003. i 2005.
Bordeaux je podijeljen na 8 okruga. Okruzi od 1 do 6 se nalaze na lijevoj strani rijeke. Sedmi odgovara četvrti Bastide na desnoj strani rijeke. Osmi okrug odgovara četvrti Caudéran. Ova upravna podjela nije povijesna pa se stanovnici radije identificiraju s četvrtima u kojima žive.
Grad se dijeli na tri dijela:
- stari grad Bordeauxa
- stare četvrti
- vanjske četvrti (kao Bordeaux-Lac ili Caudéran)
Tipovi zgrada i aktivnosti vrlo su različiti u ta tri dijela grada.
U gradu živi 235 178 stanovnika (prema popisu iz 2007. godine), a u gradskoj aglomeraciji 803 115 (2006), pa je ovo je sedma po veličini aglomeracija u Francuskoj, poslije Pariza, Lyona, Marseillea, Lillea, Nice i Toulousea. U širem urbanom području (aire urbaine) živi 999 149 stanovnika te je ono također sedmo po veličini u Francuskoj. Nakon razdoblja naglog opadanja stanovništva (280 000 stanovnika 1946., 208 159 stanovnika 1982.) i velikih radova obnove starih četvrti, stanovništvo grada opet je počelo rasti. Bordoška općina, koja je u posljednjih 20 godina dobila 25 000 novih stanovnika, i dalje ima veliku stopu rasta. Trenutačno je u fazi studija o spajanju općina, kao što je slučaj Lille-Lomme ili Cherbourg-Octeville, kako bi broj stanovnika porastao iznad 300 000 te grad tako postao velika europska metropola.
Prema procjenama INSEE-a za 2004. i 2005. godine, Bordeaux broji oko 126 046 domaćinstava i 139 707 stambenih boravišta. Od 229 900 Bordožana, 46% su muškog, a 54% ženskog spola. Bračni je status građana starijih od 15 godina sljedeći: 54% neoženjenih, 32% u braku, 8% razvedenih i 6% udovaca ili udovica. Prosječan je broj ljudi po kućanstvu 1,8.
1350 | 1375 | 1420 | 1660 | 1750 | 1790 | 1801 | 1936 | 1946 | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
30 000 | 10 000 | 20 000 | 40 000 | 60 000 | 111 000 | 91 000 | 258 000 | 280 000 | ||
1954 | 1962 | 1968 | 1975 | 1982 | 1990 | 1999 | 2002 | 2005* | ||
284 494 | 278 000 | 266 000 | 223 000 | 208 159 | 210 336 | 215 363 | 218 948 | 229 900 | ||
Procjene prije 1801. ; popisi poslije 1801.; * Procjena INSEE-a, 1. srpnja 2005. |
Bordeaux je svjetska prijestolnica vina. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14 000 proizvođača vina, 117 514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardi eura. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina.
Tlo oko Bordeauxa ima dva različita porijekla. Na lijevoj strani Garonne i uzduž estuarija vinogradi su na više od 150 km. Ovu je zemlju nanijela rijeka s Pirineja i najpogodnija je za Cabernet sauvignon. S druge strane rijeke, zemlja je malo drugačija i najpogodnija je za Merlot.
U području se prave i crna i bijela vina, s tim da se crna obično nazivaju bordeaux. Najčešća crna vina koja se proizvode su: Cabernet sauvignon, Merlot, Cabernet franc, Petit Verdot, Malbec i u zadnje vrijeme sve manje i manje Carménère. Najčešća bijela vina su: Sauvignon blanc, Sémillon i Muscadelle.
Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves i Médoc. Najslavnija su područja Saint-Émilion, Pauillac, Saint-Estèphe, Sauternes i Pomerol. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855.
Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva.
Bordeaux je također i veliko industrijsko središte. Iako bordoška industrija nije imala prevelikog uspjeha zadnjih desetljeća (na desnoj obali rijeke), grad se nedavno orijentirao na nove tehnologije, posebno na aeronautiku. Aeronautički sektor zapašljava u gradu oko 20 000 osoba. Poduzeća koja se bave ovom industrijom su: Dassault, Safran (stara Snecma) i Thales. Na bordoškoj periferiji izrađuju se zrakoplovi Falcon, kabine za Airbus A380 i potisnici za rakete Ariane. Na periferiji se također gradi i laser Mégajoule, koji je ključan za francuski nukulearni program i u kojeg je Ministarstvo obrane uložilo dvije milijarde eura.
U gradu je još prisutna petrokemijska i farmaceutska industrija.
Tercijalni sektor najdominantniji je u gradu, najviše zahvaljujući trgovačkoj privlačnosti grada i velikog broja poduzeća. Turizam postaje sve važniji i važniji za grad koji sadrži veliku povijesnu baštinu. U okolnom području grada, razvija se seoski turizam.
Gradska luka važan je centar poslovne aktivnosti grada. Luka godišnje prima oko 1 600 plovila i kroz nju godišnje prođe oko 9 milijuna tona dobara. Kroz luku prolaze dijelovi za zrakoplove, na putu do Toulousea.
Podjela radno aktivnog stanovništva po sektorima (1999., INSEE):
- Primarni sektor: 0,3%
- Sekundarni sektor: 10,7%
- Tercijalni sektor: 89%
- Stopa nezaposlenosti: 12% (2004.)
U gradu je oko 20 000 nezaposlenog, radno sposobnog stanovništva.
Nekoliko poduzeća koja imaju svoje središte u Bordeauxu:
Glavni članak: Popis gradonačelnika Bordeauxa
Posljednji gradonačelnici:
- Jacques Chaban-Delmas (RPR) (1947-1995)
- Alain Juppé (UMP) (1995-2004)
- Hugues Martin (UMP) (2004-2006)
- Alain Juppé (2006- )
Najvažniji projekti koji čekaju svoju realizaciju razvoj i poboljšanje jesu tramvajske mreže i povezivanje grada s drugim većim gradovima brzim vlakovima.
1995. godine, uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lakalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti.
Ovih 12 četvrti su :
|
|
1965. godine, gradu je pripojena općina Caudéran, koja sada čini osmi gradski kanton. Bordeaux je podijeljen na 8 kantona :
|
|
Ukupni broj stanovnika je 1999. godine, bio 215 363, po INSEE-u-
|
|
|
|
Bordeaux-Lac : Ovdje se oko 169 hektara vode nalazi izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao: međunarodni sajam, Vinexpo, bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene 1995.
-
Quartier Hôtel de Ville, Bordeaux
-
Quartier Meriadeck, Bordeaux
-
Quartier Meriadeck, Bordeaux
-
Quartier Meriadeck, Bordeaux
Bordeaux je važan cestovni prometni čvor na obali Atlantika. Povezuje Pariz i sjevernu Europu sa Atlantikom i Španjolskom. Grad je povezan s Parizom, autocestom A10, s Périgueuxom i Clermont-Ferrandom autocestom A89, s Toulouseom autocestom A62 i sa Španjolskom autocestom A63. Bordeaux je opremljen obilaznicom (N230 i A630), na kojoj je često gužva za vrijeme velikih odmora. Trenutačno je u fazi proučavanja projekt još veće obilaznice.
04 -> Bordeaux-Centre, Bordeaux-Nord, Bordeaux-Lac, Izložbeni park
04b -> Hotelski centar na jezeru
21 -> Bordeaux-Centre, Kolodvor St Jean, M.I.N. (Marché d'Intérêt National)
24 -> Bordeaux-Centre, Haut-Floirac, Bergerac, Tresses
Željeznica se u Bordeauxu pojavila 1841. godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa i La Teste (u vlasništvu Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste) . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac.
1852. godine, otvorena je pruga između Bordeauxa i Angoulêmea (u vlasništvu Compagnie du Paris-Orléans), čime je grad povezan s Parizom. Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine, Compagnie des chemins de fer du Midi preuzela je Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste. 1855. godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean.
Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije. Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio je Gustave Eiffel. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminal Compagnie du Paris-Orléans (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu). 1898. godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (Paris-Orléans i Midi) 1934. i stvaranja SNCF-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino.
Bordeaux je do danas ostao važno željezničko čvorište između Pariza i Španjolske. Glavni bordoški kolodvor (Saint-Jean) povezan je brojnim TGV vlakovima. Bordeaux je TGV-om povezan sa kolodvorima Pariz-Montparnasse, Toulouse, Irun, Dax, Hendaye, Pau, itd. Bordeaux je također povezan sa običnim vlakovima i sa TER-om sa Nantesom, Périgueuxom, Arcachonom, itd. Bordeaux također ima i dva kolodvora za regionalne vlakove, Bénauge i kolodvor Saint-Louis.
Bordoška željeznička mreža trenutačno je zasićena i priprema se gradnja novog mosta preko Garonne, paralelno s Eiffelovim mostom, da bi se grad pripremio za dolazak nove brze linije TGV-a.
Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova je zračna luka 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly, Lyon, London-Gatwick, Marseille, Nica i Strasbourg.
Bordeaux i njegovu aglomerizaciju (CUB), opslužuje prijevozničko poduzeće TBC (Tram et Bus de la CUB). Ovim poduzećem upravlja Connex Bordeaux iz grupe Connex koja po ugovoru upravlja mrežom. TBC je zamijenio CGFTE, 3. srpnja 2004. godine, nakon reorganizacije mreže i uvođenja linije B Bordoškog tramvaja.
Mreža se sastoji od:
- 3 tramvajske linije (A, B i C)
- 75 dnevnih autobusnih linija, koje su sve povezane sa tramvajom (od 1 do 96)
- 12 noćnih autobusnih linija (od S1 do S12)
- jednog električnog i jednog riječnog shuttlea na Garonni.
Ova mreža opslužuje 27 općina u urbanoj zajednici Bordeauxa, od 5 sati do 1 sat ujutro.
Grad je prvu tramvajsku liniju (A) dobio 21. prosinca 2003. Gradonačelnikov ured i CUB odlučili su se za tramvaj, nakon napuštanja projekta gradske lake željeznice. Projekt gradnje metroa najavljen je 1993. godine, ali je napušten zbog cijene projekta ( 300 milijuna francuskih franaka). Alain Juppé uz potporu oporbenih socijalista najavio je gradnju tramvaja. Linija C otvorena je 24. travnja 2004., a linija B 15. svibnja 2004. Sve tri linije trebale bi biti produžene 2007.
Bordoško sveučilište zahvaljuje svoj nastanak buli pape Eugena IV., 7. lipnja 1441. Zasluga za to osnivanje pripada nadbiskupu Peyu Berlandu.
Bordoško sveučilište ukinuto je u Revoluciji 1793. godine, a 1808. ponovno ga je pokrenuo Napoleon.
Bordeaux ima u prosjeku oko 70 000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux, Talence, Pessac et Gradignan. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela:
- Université Bordeaux 1 (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002.
- IUT Bordeaux 1 na sveučilištu Bordeaux 1.
- Université Victor Segalen Bordeaux 2 (društvene znanosti), 15 038 studenata, 2002.
- Université Michel de Montaigne Bordeaux 3 (umjetnost, književnost, jezici i društvene znanosti), 14 785 studenata, 2002.
- IUT Michel de Montaigne na sveučilištu Bordeaux III.
- Université Montesquieu Bordeaux 4 (pravo, uprava, ekonomija i menadžment), 12 556 studenata, 2002.
- IUT Bordeaux-Montesquieu na sveučilištu Bordeaux IV.
|
|
Povijesno središte Bordeauxa i Mjesečeva luka | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Francuska | |
Registriran: | 2007. (31. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijeme Luja XV. Jedan je dio ove baštine UNESCO proglasio Svjetskom baštinom 2007. god.
|
|
-
Spomenik žirondincima -
Crkva sv. Mihovila -
Petrov most -
La Grosse Cloche
- Jardin Public (Javni vrt) [1]
- Stvoren je 1746. godine, na inicijativu intendanta Tournyja (14 hektara otprilike). Tourny je, povodeći se za humanističkim idejama, htio građanima stvoriti ugodan i zdrav prostor. Planove je izradio Jacques Ange Gabriel. Vrt je okružen željeznom ogradom unutar koje se nalazi mnoštvo spomenika uživateljima vina (Fernand Lafargue, Ulysse Gayon, Alexis Millardet, Carle Vernet). Tournyjeva želja bila je spojiti grad s predgrađima Saint-Seurin i Chartrons.
- Dolaskom Revolucije maknuto je cvijeće, a postavljeni su travnjaci te su sačuvana samo velika stabla. Vrt se koristio za službene ceremonije i za balove. 1856. godine donesena je odluka o renovaciji. Izgrađena su dva pješačka mosta, a Armand i Guibert napravili su engleski park. Postavljeni su i novi kipovi: Diane (Gabies), Jeunesse et Chimère (Granet), Maxime Lalanne (bordoški akvafortist), Rosa Bonheur (slikarica životinja). Ovdje se nalazi i prirodnoslovno-povijesni muzej.
|
-
Fontana u javnom vrtu -
Bordoški park -
Bordoški park -
Botanički vrt
|
|
Što se tiče kina, Bordeaux je jako dobro opremljen. Na trgu Gambetta mogu se naći kina UGC Cinécité i le Français. Le petit Trianon Jean Vigo specijaliziran je za art et essai (umjetnost i pokus), Utopia, kino je sa pet dvorana koje se nalaze u staroj kapelici (četvrt Saint-Pierre). Multipleksi Méga CGR i Mégarama, nalaze se na desnoj obali Garonne, blizu starog kolodvora Orléans (povijesni spomenik).
- Nogomet: momčad FC Girondins de Bordeaux, u Ligue 1.
- Ragbi: Union Stade bordelais-Bègles, u Pro D2 , Prvenstva Francuske u ragbiju
- Hokej na ledu : Bordeaux Gironde Hockey 2000
- Francisco Goya (1748-1826), španjolski slikar i kipar
- Pedro Mariano de Goyeneche (1773-1844), španjolski pravnik
- Antoine Renard (1825-1872), tenor
- Georges Goursat dit SEM (1863-1934), crtač i karikaturist
- Zabratimljeni gradovi
|
- TV7 Bordeaux lokalna je televizija u Bordeauxu. Nalazi se u aveniji Thiers i dio je grupe Sud Ouest.
- Sud Ouest lokalne su dnevne novine.
- Guide touristique, historique et architectural de Bordeaux et de la Gironde, O. Laroza, izdavač Féret Fils, Bordeaux, 1988.
- Histoire de Bordeaux, Camille Jullian, 1895.
- Histoire de Bordeaux, C. Higounet, Privat, 2001.
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 1999. | 2006. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
249.688 | 266.662 | 223.131 | 208.159 | 210.336 | 215.363 | 232,260[1] | 239.399 |
- Alexandra Hughes, Alex Hughes, Keith A Reader, Keith Reader, ur. (2001). Encyclopedia of Contemporary French Culture (Routledge; Routledge World Reference edition izd.). ISBN 0415263549.
- Robb, Graham (2008). The Discovery of France: A Historical Geography. W. W. Norton & Company. ISBN 0393333647.
- Ardagh, John (1991). France (Cultural Atlas of izd.). Facts on File. ISBN 081602619X.
- Jones, Colin (1999). The Cambridge Illustrated History of France (Cambridge Illustrated Histories izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521669928.
- Sowerwine, Charles (2009). France since 1870: Culture, Society and the Making of the Republic (2nd izd.). Palgrave Macmillan. ISBN 0230573398.
- Roberts, William J. (2004). France: A Reference Guide from the Renaissance to the Present (European Nations) (European Nations izd.). Facts on File. ISBN 0816044732.
- (fr) Službena stranica grada
- (fr) Zajednička stranica grada Arhivirano 2006-08-27 na Wayback Machine-u
- (fr) Stranica urbane zajednice