Palača – razlika između verzija
m uklanjam zastarelu oznaku center |
|||
(Nije prikazano 6 međuverzija 2 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
{{dz|[[Palača (Šodolovci)]]|naselje u općini |
{{dz|[[Palača (Šodolovci)]]|naselje u osječko-baranjskoj općini Šodolovci}} |
||
[[Datoteka:Panorama VersaillesPalace.jpg|thumb|500px| |
[[Datoteka:Panorama VersaillesPalace.jpg|thumb|500px|[[Versajska palača]] je najveća palača na svijetu.]] |
||
[[Datoteka:Gugun panorama-2005-1.jpg|thumb|400px| |
[[Datoteka:Gugun panorama-2005-1.jpg|thumb|400px|[[Zabranjeni grad]] u [[Peking]]u bila je palača [[Povijest Kine|kineskih careva]] od 14. do 19. stoljeća.]] |
||
[[Datoteka:Buckingham Palace - May 2006.jpg|thumb|300px| |
[[Datoteka:Buckingham Palace - May 2006.jpg|thumb|300px|Kraljevska [[Buckingham palača]] u [[London]]u iz 1703. godine.]] |
||
'''Palača''' ili '''palata''' ([[latinski]]) je raskošna gradska rezidencija vladara [[Feudalizam|feudalaca]], [[plemić]]a, ili danas [[predsjednik]]a država, koja je dobila ime po [[Stari Rim|rimskoj]] carskoj palači na [[Palatin]]u. Ponekad sinonim za tipološki slični ''dvor'' ili ''[[dvorac]]'' (kao ''[[Buckinghamska palača]]'' u [[London]]u) i velike moderne građevine ([[Palača Ujedinjenih naroda]] u [[New York]]u). |
'''Palača''' ili '''palata''' ([[latinski]]) je raskošna gradska rezidencija vladara [[Feudalizam|feudalaca]], [[plemić]]a, ili danas [[predsjednik]]a država, koja je dobila ime po [[Stari Rim|rimskoj]] carskoj palači na [[Palatin]]u. Ponekad sinonim za tipološki slični ''dvor'' ili ''[[dvorac]]'' (kao ''[[Buckinghamska palača]]'' u [[London]]u) i velike moderne građevine ([[Palača Ujedinjenih naroda]] u [[New York]]u). |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
[[Datoteka:France Loir-et-Cher Chambord Chateau 03.jpg|thumb|200px|<center>[[Dvorac Chambord]] francuskog kralja [[Franjo I.|Franje I.]]<center>]] |
|||
[[Datoteka:Bird eye view of Umaid Bhawan Palace, Jodhpur.JPG|thumb|200px|Palača [[Umaid Bhawan]] u [[Jodhpur]]u ([[Indija]]) je danas jedna od najvećih privatnih rezidencija u svijetu.<ref>http://www.shubhyatra.com/rajasthan/umaid-bhawan.html</ref>]] |
[[Datoteka:Bird eye view of Umaid Bhawan Palace, Jodhpur.JPG|thumb|200px|Palača [[Umaid Bhawan]] u [[Jodhpur]]u ([[Indija]]) je danas jedna od najvećih privatnih rezidencija u svijetu.<ref>http://www.shubhyatra.com/rajasthan/umaid-bhawan.html</ref>]] |
||
[[Datoteka:United Nations headquarters 2006-06-21.jpg|thumb|200px| |
[[Datoteka:United Nations headquarters 2006-06-21.jpg|thumb|200px|[[Palača Ujedinjenih naroda]] u [[New York]]u.]] |
||
Palače su bile poznate još u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], [[Perzija|Perziji]] ([[Perzepolis]]), [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] ([[Neron]]ova [[Zlatna palača]], [[Dioklecijanova palača]] u [[Split]]u i dr.). |
Palače su bile poznate još u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]], [[Perzija|Perziji]] ([[Perzepolis]]), [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]] ([[Neron]]ova [[Zlatna palača]], [[Dioklecijanova palača]] u [[Split]]u i dr.). |
||
Red 16: | Red 14: | ||
[[Islam]]ski vladari su gradili svoje palače na obroncima planina odakle su vladali gradovima u dolini (''[[Alcazar u Segoviji]]''). Raskošne su palače građene tako da u njima ostane ugodno svježe čak i za dugih ljetnih vrućina. Imale su i velika dvorišta s [[vrt]]ovima, [[bazen]]ima i [[fontana]]ma ([[Alhambra]] u [[Granada|Granadi]]). |
[[Islam]]ski vladari su gradili svoje palače na obroncima planina odakle su vladali gradovima u dolini (''[[Alcazar u Segoviji]]''). Raskošne su palače građene tako da u njima ostane ugodno svježe čak i za dugih ljetnih vrućina. Imale su i velika dvorišta s [[vrt]]ovima, [[bazen]]ima i [[fontana]]ma ([[Alhambra]] u [[Granada|Granadi]]). |
||
U [[Italija|Italiji]] od [[Renesansa|renesanse]] se razvija tip gradske palače (''Palazzo'') s krilima, otmjenim dvorištem, često s [[trijem]]ovima i [[park]]om (kao [[Palača Pitti u Firenci]]''. [[Andrea Palladio|Palladijeve]] palače i vile (npr. ''[[Vila Rotonda]]'') su bile praktična, aktivna gospodarstva za bogate [[ |
U [[Italija|Italiji]] od [[Renesansa|renesanse]] se razvija tip gradske palače (''Palazzo'') s krilima, otmjenim dvorištem, često s [[trijem]]ovima i [[park]]om (kao [[Palača Pitti u Firenci]]''. [[Andrea Palladio|Palladijeve]] palače i vile (npr. ''[[Vila Rotonda]]'') su bile praktična, aktivna gospodarstva za bogate [[venecija]]nske obitelji koje su osiguravale osvježavajuća utočišta za ljeto. Upravo su ove paladijske vile poslužile kao uzor za engleske i američke ladanjske dvorce u 18. stoljeću. |
||
Procvat palače je doba [[barok]]a, kada su [[Apsolutizam|apsolutni vladari]] u strahu od gradskih pobuna podizali raskošne palače na selu odakle su okruženi svojim dvorjanima nastavljali sigurno upravljati zemljom (npr. ''[[Versajska palača]]''). Tada su izgrađene mnoge i danas najpoznatije palače u europski [[metropola]]ma. Te su palače imale prekrasne [[salon]]e za dvorska slavlja ukrašene [[tapiserija]]ma, [[Zrcalo|zrcalima]], [[slika]]ma i [[kip]]ovima koji su uzdizali kraljeve pobjede, podsjećali na velika djela rimskih careva (s kojima su se poistovjećivali) ili epizode iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. |
Procvat palače je doba [[barok]]a, kada su [[Apsolutizam|apsolutni vladari]] u strahu od gradskih pobuna podizali raskošne palače na selu odakle su okruženi svojim dvorjanima nastavljali sigurno upravljati zemljom (npr. ''[[Versajska palača]]''). Tada su izgrađene mnoge i danas najpoznatije palače u europski [[metropola]]ma. Te su palače imale prekrasne [[salon]]e za dvorska slavlja ukrašene [[tapiserija]]ma, [[Zrcalo|zrcalima]], [[slika]]ma i [[kip]]ovima koji su uzdizali kraljeve pobjede, podsjećali na velika djela rimskih careva (s kojima su se poistovjećivali) ili epizode iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. |
||
Red 37: | Red 35: | ||
</div> |
</div> |
||
== |
== Povezano == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Bilješke == |
|||
⚫ | |||
== Poveznice == |
|||
⚫ | |||
* [[Vila (građevina)|Vila]] |
* [[Vila (građevina)|Vila]] |
||
* [[Utvrda]] |
* [[Utvrda]] |
||
Red 54: | Red 42: | ||
* [[Arhitektura baroka]] |
* [[Arhitektura baroka]] |
||
* [[Paladijanizam]] |
* [[Paladijanizam]] |
||
* [[Popis hrvatskih dvoraca i utvrda]] |
|||
== |
== Izvori == |
||
⚫ | |||
== Literatura == |
|||
* [[w:List of palaces|Popis palača (engl.)]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Normativna kontrola}} |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Kategorija:Arhitektura renesanse]] |
|||
[[Kategorija:Arhitektura baroka]] |
|||
⚫ | |||
[[hi:राजमहल]] |
|||
⚫ | |||
[[sr:Дворац]] |
Aktualna verzija od 20. augusta 2023. u 18:41
Ovo je glavno značenje pojma Palača. Za naselje u osječko-baranjskoj općini Šodolovci, v. Palača (Šodolovci). |
Palača ili palata (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu. Ponekad sinonim za tipološki slični dvor ili dvorac (kao Buckinghamska palača u Londonu) i velike moderne građevine (Palača Ujedinjenih naroda u New Yorku).
Palače su bile poznate još u drevnom Egiptu, Perziji (Perzepolis), Rimskom Carstvu (Neronova Zlatna palača, Dioklecijanova palača u Splitu i dr.).
U srednjem vijeku obično su utvrde koje su imale prije svega obrambenu ulogu te su građenu u skladu s njom. Gradili su se na uzvišenim humcima i okruženi drvenim ogradama i jarcima, zidovi su im bili i do pet metara debeli, opkopi oko dvoraca punili su se vodom kako neprijatelji ne bi mogli potkopati zidine, a okrugle kule na njihovim kutovima bile su izbočene kako bi strijelci mogli gađati u svim smjerovima. Najsvečanija je bila Velika dvorana u kojoj je vladar primao goste i održavao svečanosti.
Islamski vladari su gradili svoje palače na obroncima planina odakle su vladali gradovima u dolini (Alcazar u Segoviji). Raskošne su palače građene tako da u njima ostane ugodno svježe čak i za dugih ljetnih vrućina. Imale su i velika dvorišta s vrtovima, bazenima i fontanama (Alhambra u Granadi).
U Italiji od renesanse se razvija tip gradske palače (Palazzo) s krilima, otmjenim dvorištem, često s trijemovima i parkom (kao Palača Pitti u Firenci. Palladijeve palače i vile (npr. Vila Rotonda) su bile praktična, aktivna gospodarstva za bogate venecijanske obitelji koje su osiguravale osvježavajuća utočišta za ljeto. Upravo su ove paladijske vile poslužile kao uzor za engleske i američke ladanjske dvorce u 18. stoljeću.
Procvat palače je doba baroka, kada su apsolutni vladari u strahu od gradskih pobuna podizali raskošne palače na selu odakle su okruženi svojim dvorjanima nastavljali sigurno upravljati zemljom (npr. Versajska palača). Tada su izgrađene mnoge i danas najpoznatije palače u europski metropolama. Te su palače imale prekrasne salone za dvorska slavlja ukrašene tapiserijama, zrcalima, slikama i kipovima koji su uzdizali kraljeve pobjede, podsjećali na velika djela rimskih careva (s kojima su se poistovjećivali) ili epizode iz grčke mitologije.
- Dioklecijanova palača u Splitu, (Hrvatska)
- Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, Njemačka
- Zabranjeni grad u Pekingu, Kina
- Alhambra u Granadi, Španjolska
- Palača Pitti u Firenci, Italija
- Palača Uffizi u Firenzi, Italija
- Dvorac Chambord, Francuska
- Dvorac Fontainebleau, Francuska
- Louvre u Parizu, Francuska
- El Escorial kod Madrida, Španjolska
- Versajska palača u Versaillesu, Francuska
- Belvedere (Beč), (Austrija)
- Schönbrunn u Beču, (Austrija)
- Velike arhitekture svijeta, urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, Split, 2005. ISBN 953-214-266-5
- Marilyn Stokstad, Art History (Wolume Two), Pearson Prentice Hill, New Jersey, 2005. ISBN 0-13-145529 Uneseni ISBN nije važeći.
- Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994. ISBN 953-0-20203-2