Åland – razlika između verzija

Landskapet Åland
Ahvenanmaan maakunta
Ålandski otoci
Landskapet Åland; Ahvenanmaan maakunta; Ålandski otoci
	Zastava Grb
	Himna: "Ålänningens sång"
Glavni grad	Mariehamn
Službeni jezici	švedski
Leaders
Utemeljenje	nema, dio Republike Finske lokalna autonomija od 1920. godine, priznata autonomija 1921. od Lige naroda
Površina
• Vode (%)	89
Stanovništvo
• Popis iz 2005	26.717 (n/a.)
• Gustoća	17,5 /km2
Valuta	euro
Vremenska zona	+2 ; UTC +3 ljeti
Pozivni broj	358 (pozivni broj 18)
ISO 3166 kod	[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod\|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena	.ax
	1) Guvernera imenuje vlada Finske, ali nema nikakva ovlaštenja u vlasti Ålanda

Interaktivna pretraga historije

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Aktualna verzija na datum 12 mart 2023 u 20:29

Åland [ˈoːland] (šved.) ili Olandski otoci (finski Ahvenanmaa [ˈɑhʋenɑmːɑː]), otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Povijest

Åland je dugo bio dio Švedske i njegova je kultura i danas puno sličnija švedskoj. Åland je bio pokrajina Švedske od vikinškog doba ili još ranije.

Åland je jedan od teritorija koje je Rusija prisvojila od Švedske Fredrikshamnskim sporazumom 1809. godine i otoci su postali dio poluautonomnog Velikog Vojvodstva Finske. Kada su otoci pripali Rusiji, Šveđani nisu uspjeli omogućiti dogovorom neprisutnost vojske na otocima. To nije bilo bitno samo Šveđanima, već je i Ujedinjeno Kraljevstvo bilo zabrinuto da će vojno prisustvo na otocima ugroziti njihov trgovački interes u regiji.

1832. godine Rusi su počeli praviti tvrđavu na otoku, Bomarsund. Tvrđava je osvojena i uništena od strane Francuza i Britanaca 1854. godine, kao dio operacije na Baltiku za vrijeme Krimskog rata. Sporazumom u Parizu 1856. godine, Ålandski otoci su postali demilitarizirani.

Za vrijeme građanskog rata u Finskoj 1918. godine, švedske postrojbe su se umiješale u mirovne svrhe, između ruskih postrojbi koje su bile na otocima i postrojbi "bijelih" i "crvenih", koje su dolazile iz Finske. Za nekoliko tjedana, švedske postrojbe su zamijenjene njemačkim postrojbama pod odlukom finske "bijele" vlade. Od 1917. godine, stanovnici otočja su pokušavali pripojiti se svojoj matici, Švedskoj. Anketu za pripojenje Švedskoj, poduprlo je 96,2% stanovnika. Švedski nacionalizam je rastao, kao što je u Finskoj rastao antišvedsko raspoloženje, kao i jako mišljenje protiv rusifikacije i borbe za autonomiju Finske. Zbog toga, nastajali su sukobi između stanovnika koji su govorili finski i švedskog govornog stanovništva u Finskoj, zbog čega su se stanovnici Ålandskih otoka pribojavali budućnosti u takvoj državi.

Usprkos tome, Finska nije bila spremna za okupaciju otočja i ponudili su autonomni status umjesto odvajanja. Ipak, stanovnici nisu prihvatili ponudu i takva neriješena situacija je došla pred Ligu naroda. Ta međunarodna organizacija je odlučila da Finska treba zadržati suverenitet, ali Ålandski otoci trebaju postati autonomni teritorij. Finska je imala obvezu osigurati stanovništvu Ålanda pravo na švedski jezik, kao i pravo na vlastitu kulturu i lokalne običaje. Sporazumom je zajamčen neutralni status otočja, kao i zabranu bilo kakve vojne nazočnosti na otocima.

Zemljopis

Ålandski otoci se nalaze na strateško važnom položaju, na sjevernom ulazu u stockholmsku luku, ulazu u Botnički zaljev, kao i neposrednoj blizini Finskog zaljeva.

Ålandsko otočje se sastoji od oko 300 nenaseljenih otoka i oko 80 naseljenih, kao i oko 6.000 sprudova. Otočje je na istoku spojeno s Turkulandski otočjem (finski: Turunmaan saaristo, švedski: Åbolands skärgård) koje se proteže prema jugoistočnoj obali Finske. Otoci su uglavnom stjenovite građe, s malo zemljane površine i oštrom klimom.

Površina otočja čini oko 1.512 km². 90% stanovništva živi na Glavnom otoku (Fasta Åland), gdje se nalazi i glavni grad, Mariehamn. Glavni otok je i najveći otok s površinom od 1.010 km² (70% teritorija Ålandskih otoka), veliko je oko 50 km u smjeru sjever-jug i oko 45 km istok-zapad.

Za vrijeme političke krize na otocima postojali su razni zemljovidi otoka. Na švedskim zemljovidima veći dio stanovništa je prikazan na glavnom otoku, bez manjih otoka prema Finskoj, kako bi izgledalo da su otoci bliže Švedskoj. Na finskim zemljovidima otočje je nacrtano kako se proteže prema Finskoj, i manji otoci na istoku su prikazani veće, kako bi izgledalo da su otoci bliže Finskoj. Stvarni zemljovid pokazuje da je veća udaljenost od Švedske, nego od Finske.

Politika

Autonomni status otočja je potvrdila Liga naroda 1921. godine, kao i u malo drugačijem kontekstu EU pri ulasku Finske u Europsku uniju. Prema sporazumu, Åland je politički neutralan i potpuno demilitariziran teritorij. Ålandu je dodijeljena velika autonomija u parlamentu Finske 1920. godine, sa zadnjim promjenama 1991.. S finskim pristupom u EU, protokol prema otocima nalaže, pored ostalog, da Europska unija uvaži određena ograničenja za strance oko prava na vlasništvo u određenim područjima.

Ålandski otoci imaju svoju vladu i parlament (Lagting). Vlada je zavisna o parlamentu, po načelima parlamentarizma. Ålandski otoci imaju vlastitu zastavu, kao i svoju poštu od 1984. godine, vlastitu policiju i samostalno članstvo u Nordijskom vijeću. Budući da su otoci demilitarizirani, muško je stanovništvo oslobođeno vojne obveze.

Suverenitet Ålanda pripada Finskoj, pa Åland nije nezavisan. Ålandskim otocima je zajamčena zastupljenost u finskom parlamentu kroz jednog zastupnika.

Gospodarstvo

Gospodarstvo na Ålandu ovisi od brodarstva, trgovine i turizma. Brodarstvo čini oko 40% gospodarske aktivnosti, s nekoliko međunarodnih prijevoznika koji rade na Ålandu. Mnoga poduzeća koja se ne bave brodarstvom su mala, sa samo nekoliko zaposlenih. Poljoprivreda i ribarstvo su važni u proizvodnji hrane.

Ukidanje poreza na brodovima koji voze između zemalja Europske unije je potaknulo Finsku da zahtijeva iznimku od Europske unije za Ålandske otoke. Oslobađanje od poreza omogućuje trajektima između Finske i Švedske bescarinsku kupovinu na brodovima (samo ako pristanu u Mariehamn). To znači da je Åland izvan carinske zone Europske unije.

Nezaposlenost na otocima je 1,8% u 2004. godini.

Stanovništvo

Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik (koji je i jedini službeni jezik), ostatak govori finski (5%). U ostatku Finske, službeni su i finski i švedski jezik. Etnička pripadnost stanovnika je i da dalje osjetljiva tema. Mnogi sebe smatraju etničkim Šveđanima, dok ima i broj koji sebe smatraju finskim Šveđanima . Ålandski švedski smatra se kombinacijom švedskog koji se govori u Finskoj i onoga na obližnjim obalama Švedske, ali ga se bez obzira na različite utjecaje klasificira kao jedan od istočnošvedskih dijalekata.

Velika većina stanovnika, 94,8% pripadaju Evangelističkoj Luteranskoj Crkvi.

Vanjske veze

Åland Arhivirano 2006-07-19 na Wayback Machine-u - službene stranice
Lagtinget Arhivirano 2007-10-27 na Wayback Machine-u Ålandski parlament
Ålandska vlada

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{dablink|Ne zamijeni s [[Öland]].}}
 {{Okvir_zemlje_svijeta |
   ime                         = Ålandski otoci |
-  izvorno_ime                 = Landskapet Åland<br />Ahvenanmaan maakunta |
+  izvorno_ime                 = Landskapet Åland<br>Ahvenanmaan maakunta |
   ime_genitiv                 = Ålandskih otoka      |
   eng_ime                     = Aland     |
+  slika_karte                 =Aland in Europe (natural) (-mini map).svg |
   zastava                     =Flag_of_Åland.svg |
-  grb                         = Aland coat of arms.svg |
+  grb                         = Coat of arms of Åland.svg |
   službeni_jezik = [[švedski jezik|švedski]] |
   glavni_grad                 = [[Mariehamn]]    |
@@ Red 23: / Red 25: @@
   valuta                      = [[euro]]  |
   stoti_dio_valute            = 100 centa        |
-  vremenska_zona              = +2 <br /> [[UTC]] +3 ljeti |
+  vremenska_zona              = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
-  himna                       = Ålänningens sång |
+  himna                       = [[Ålänningens sång]] |
-  internetski_nastavak        = .ax         |
+  internetski_nastavak        = [[.ax]]         |
   pozivni_broj                = 358 (pozivni broj 18)        |
   komentar                    = <b><sup>1)</sup></b> Guvernera imenuje vlada [[Finska|Finske]], ali nema nikakva ovlaštenja u vlasti Ålanda |
@@ Red 31: / Red 33: @@
 }}
+'''Åland''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈoːland]]] ([[švedski jezik|šved.]]) ili '''Olandski otoci''' ([[finski jezik|finski]] '''Ahvenanmaa''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈɑhʋenɑmːɑː]]]), otočje u [[Finska|Finskoj]] između [[Baltičko more|Baltičkog mora]] i [[Botnički zaljev|Botničkog zaljeva]]. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u [[Finska|Finskoj]]. Glavni grad je [[Mariehamn]]. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: ''Fasta Åland''), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.
+== Povijest ==
-'''Otoci Åland''', ili  ''Landskapet Åland'' [[Švedski jezik|švedski]], ili  ''Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa'' na [[Finski jezik|finskom]], predstavljaju [[autonomija|autonomnu]], demilitariziranu, monolingvalno [[Švedski jezik|švedsku]] [[Provincije Finske|administrativnu provinciju]] [[Finske]].  Otoci Åland se sastoje od Glavnog Otoka, ''Fasta Åland,'' gdje se nalazi 90% stanovništva, a na istoku od [[arhipelag]]a s više od 6500 [[hrid]]i i otoka na ulazi u [[Bothnijski zaljev]]. ''Fasta Åland'' je od [[Švedska|švedskog]] kopna na zapadu odvojen s 40 [[kilometar]]a (25 [[milja]]. Na istoku, Ålandski arhipelag je gotovo u potpunosti pokrio finsko [[Arhipelaško more]].
+Åland je dugo bio dio Švedske i njegova je kultura i danas puno sličnija švedskoj. Åland je bio pokrajina Švedske od vikinškog doba ili još ranije.
+Åland je jedan od teritorija koje je [[Rusija]] prisvojila od [[Švedska|Švedske]] [[Fredrikshamnski sporazum|Fredrikshamnskim sporazumom]] [[1809]]. godine i otoci su postali dio poluautonomnog [[Veliko Vojvodstvo Finska|Velikog Vojvodstva Finske]]. Kada su otoci pripali Rusiji, Šveđani nisu uspjeli omogućiti dogovorom neprisutnost vojske na otocima. To nije bilo bitno samo Šveđanima, već je i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] bilo zabrinuto da će vojno prisustvo na otocima ugroziti njihov trgovački interes u regiji.
-Zbog toga što Ålandi uživaju autonomiju, gotovo sve upravne ovlasti su u nadležnosti [[Vlada Ålanda|Vlade Ålanda]] ''(Ålands landskapsregering).''
+[[1832]]. godine Rusi su počeli praviti tvrđavu na otoku, [[Bomarsund]]. Tvrđava je osvojena i uništena od strane [[Francuska|Francuza]] i [[Velika Britanija|Britanaca]] [[1854]]. godine, kao dio operacije na [[Baltik]]u za vrijeme [[Krimski rat|Krimskog rata]]. [[Pariški sporazum 1856.|Sporazumom u Parizu]] [[1856.]] godine, Ålandski otoci su postali demilitarizirani.
-{{Maakunta}}
+Za vrijeme građanskog rata u Finskoj [[1918]]. godine, švedske postrojbe su se umiješale u mirovne svrhe, između ruskih postrojbi koje su bile na otocima i postrojbi "bijelih" i "crvenih", koje su dolazile iz Finske. Za nekoliko tjedana, švedske postrojbe su zamijenjene njemačkim postrojbama pod odlukom finske "bijele" vlade. Od [[1917]]. godine, stanovnici otočja su pokušavali pripojiti se svojoj matici, [[Švedska|Švedskoj]]. Anketu za pripojenje Švedskoj, poduprlo je 96,2% stanovnika. Švedski nacionalizam je rastao, kao što je u Finskoj rastao antišvedsko raspoloženje, kao i jako mišljenje protiv rusifikacije i borbe za autonomiju Finske. Zbog toga, nastajali su sukobi između stanovnika koji su govorili [[finski]] i [[švedski|švedskog]] govornog stanovništva u Finskoj, zbog čega su se stanovnici Ålandskih otoka pribojavali budućnosti u takvoj državi.
-{{Nordijsko vijeće}}
+Usprkos tome, Finska nije bila spremna za okupaciju otočja i ponudili su autonomni status umjesto odvajanja. Ipak, stanovnici nisu prihvatili ponudu i takva neriješena situacija je došla pred [[Liga naroda|Ligu naroda]]. Ta međunarodna organizacija je odlučila da Finska treba zadržati suverenitet, ali Ålandski otoci trebaju postati autonomni teritorij. Finska je imala obvezu osigurati stanovništvu Ålanda pravo na [[švedski jezik]], kao i pravo na vlastitu kulturu i lokalne običaje. Sporazumom je zajamčen neutralni status otočja, kao i zabranu bilo kakve vojne nazočnosti na otocima.
-{{Commonscat}}
+== Zemljopis ==
-[[Kategorija:Finska]]
+[[Datoteka:Åland map with borders.svg|mini|desno|250px|Ålandski otoci sa granicama (plava linija - granica sa Finskom, crvena - granica sa Švedskom]]
+Ålandski otoci se nalaze na strateško važnom položaju, na sjevernom ulazu u [[stockholm]]sku luku, ulazu u [[Botnički zaljev]], kao i neposrednoj blizini [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]].
+Ålandsko otočje se sastoji od oko 300 nenaseljenih otoka i oko 80 naseljenih, kao i oko 6.000 sprudova. [[Otočje]] je na istoku spojeno s [[Turkulandsko otočje|Turkulandski otočjem]] (finski: ''Turunmaan saaristo'', švedski: ''Åbolands skärgård'') koje se proteže prema jugoistočnoj obali Finske. Otoci su uglavnom stjenovite građe, s malo zemljane površine i oštrom klimom.
-{{Link FA|de}}
+Površina otočja čini oko 1.512 [[km²]]. 90% stanovništva živi na Glavnom otoku (''Fasta Åland''), gdje se nalazi i glavni grad, [[Mariehamn]]. Glavni otok je i najveći otok s površinom od 1.010 km² (70% teritorija Ålandskih otoka), veliko je oko 50 [[km]] u smjeru sjever-jug i oko 45 km istok-zapad.
+Za vrijeme političke krize na otocima postojali su razni zemljovidi otoka. Na švedskim zemljovidima veći dio stanovništa je prikazan na glavnom otoku, bez manjih otoka prema Finskoj, kako bi izgledalo da su otoci bliže Švedskoj. Na finskim zemljovidima otočje je nacrtano kako se proteže prema Finskoj, i manji otoci na istoku su prikazani veće, kako bi izgledalo da su otoci bliže Finskoj. Stvarni zemljovid pokazuje da je veća udaljenost od Švedske, nego od Finske.
+== Politika ==
+[[Datoteka:BSPC 19 Mariehamn aland 2010 (10).jpg|levo|minijatura|Zasedanje [[Parlament Ålanda|Parlamenta Ålanda]]]]
+Autonomni status otočja je potvrdila [[Liga naroda]] [[1921.]] godine, kao i u malo drugačijem kontekstu [[EU]] pri ulasku Finske u Europsku uniju. Prema sporazumu, Åland je politički neutralan i potpuno demilitariziran teritorij. Ålandu je dodijeljena velika autonomija u parlamentu Finske [[1920.]] godine, sa zadnjim promjenama [[1991.]]. S finskim pristupom u EU, protokol prema otocima nalaže, pored ostalog, da Europska unija uvaži određena ograničenja za strance oko prava na vlasništvo u određenim područjima.
+Ålandski otoci imaju svoju vladu i parlament (''[[Parlament Ålanda|Lagting]]''). Vlada je zavisna o parlamentu, po načelima parlamentarizma. Ålandski otoci imaju vlastitu zastavu, kao i svoju poštu od [[1984.]] godine, vlastitu [[Policija|policiju]] i samostalno članstvo u [[Nordijsko vijeće|Nordijskom vijeću]]. Budući da su otoci demilitarizirani, muško je stanovništvo oslobođeno vojne obveze.
+Suverenitet Ålanda pripada Finskoj, pa Åland nije nezavisan. Ålandskim otocima je zajamčena zastupljenost u finskom parlamentu kroz jednog zastupnika.
+== Gospodarstvo ==
+[[Datoteka:Silja Europa 2005.jpg|mini|desno|220px|Trajekti koji povezuju otoke]]
+Gospodarstvo na Ålandu ovisi od [[brodarstvo|brodarstva]], [[trgovina|trgovine]] i [[turizam|turizma]]. Brodarstvo čini oko 40% gospodarske aktivnosti, s nekoliko međunarodnih prijevoznika koji rade na Ålandu. Mnoga poduzeća koja se ne bave brodarstvom su mala, sa samo nekoliko zaposlenih. [[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] su važni u proizvodnji hrane.
+Ukidanje poreza na brodovima koji voze između zemalja Europske unije je potaknulo [[Finska|Finsku]] da zahtijeva iznimku od [[EU|Europske unije]] za Ålandske otoke. Oslobađanje od poreza omogućuje trajektima između Finske i Švedske bescarinsku kupovinu na brodovima (samo ako pristanu u Mariehamn). To znači da je Åland izvan carinske zone Europske unije.
+Nezaposlenost na otocima je 1,8% u [[2004]]. godini.
+== Stanovništvo ==
+Većina stanovnika (92,4%) govori [[švedski]] kao prvi jezik (koji je i jedini službeni jezik), ostatak govori [[finski]] (5%). U ostatku Finske, službeni su i finski i švedski jezik. Etnička pripadnost stanovnika je i da dalje osjetljiva tema. Mnogi sebe smatraju etničkim [[Šveđani|Šveđanima]], dok ima i broj koji sebe smatraju finskim Šveđanima <!-- finski Šveđani ili Finski Šveđani? -->. [[Ålandski švedski]] smatra se kombinacijom švedskog koji se govori u Finskoj i onoga na obližnjim obalama Švedske, ali ga se bez obzira na različite utjecaje klasificira kao jedan od istočnošvedskih dijalekata.
+Velika većina stanovnika, 94,8% pripadaju Evangelističkoj Luteranskoj Crkvi.
+== Vanjske veze ==
+{{Commonscat|Åland}}
+* [http://www.aland.fi/ Åland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719174459/http://www.lagtinget.aland.fi/ |date=2006-07-19 }} - službene stranice
+* [http://www.lagtinget.aland.fi/ Lagtinget] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027045222/http://www.lagtinget.aland.fi/eng/act.html |date=2007-10-27 }} Ålandski parlament
+* [http://www.ls.aland.fi/ Ålandska vlada]
+{{Nordijsko vijeće}}
+{{Europa}}
+{{Normativna kontrola}}
+[[Kategorija:Åland| ]]
-[[ace:Pulo-pulo Aland]]
+[[Kategorija:Otoci u Finskoj]]
-[[af:Åland]]
+[[Kategorija:Otoci Baltičkog mora]]
-[[an:Åland]]
+[[Kategorija:Arhipelazi]]
-[[ang:Ēalendisca Īega]]
+[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Evropi]]
-[[ar:أولند]]
-[[ast:Islles Aland]]
-[[az:Aland adaları]]
-[[be:Аландскія астравы]]
-[[be-x-old:Аляндзкія астравы]]
-[[bg:Оландски острови]]
-[[bn:অলান্দ দ্বীপপুঞ্জ]]
-[[br:Åland]]
-[[bs:Ålandska ostrva]]
-[[ca:Illes Åland]]
-[[cs:Ålandy]]
-[[da:Åland]]
-[[de:Åland]]
-[[dsb:Åland]]
-[[el:Ώλαντ]]
-[[en:Åland Islands]]
-[[eo:Alando]]
-[[es:Åland]]
-[[et:Ahvenamaa]]
-[[eu:Åland]]
-[[fa:جزایر آلند]]
-[[fi:Ahvenanmaan maakunta]]
-[[fiu-vro:Ahunamaa]]
-[[fo:Áland]]
-[[fr:Åland]]
-[[frp:Iles d’Åland]]
-[[fy:Ålandseilannen]]
-[[gd:Åland]]
-[[gl:Åland]]
-[[gv:Åland]]
-[[he:אולנד]]
-[[hi:ऑलैण्ड द्वीपसमूह]]
-[[hr:Ålandski otoci]]
-[[hsb:Åland]]
-[[hu:Åland]]
-[[hy:Ալանդյան կղզիներ]]
-[[id:Åland]]
-[[io:Alando]]
-[[is:Álandseyjar]]
-[[it:Isole Åland]]
-[[ja:オーランド諸島]]
-[[ka:ალანდის კუნძულები]]
-[[kk:Аланд аралдары]]
-[[ko:올란드 제도]]
-[[kv:Аланд діяс]]
-[[kw:Åland]]
-[[la:Alandia]]
-[[lij:Isoe Åland]]
-[[lt:Alandai]]
-[[lv:Olande]]
-[[mi:Aaland (Hinerangi)]]
-[[mk:Оланд]]
-[[mr:ऑलंड द्वीपसमूह]]
-[[ms:Åland]]
-[[nds-nl:Åland]]
-[[nl:Åland]]
-[[nn:Åland]]
-[[no:Åland]]
-[[nov:Åland]]
-[[oc:Åland]]
-[[os:Аланды сакъадæхтæ]]
-[[pl:Wyspy Alandzkie]]
-[[pnb:جزائر آلینڈ]]
-[[pt:Åland]]
-[[qu:Åland]]
-[[ro:Insulele Åland]]
-[[ru:Аландские острова]]
-[[rue:Аланды]]
-[[rw:Ibirwa by’Alande]]
-[[sco:Åland Islands]]
-[[se:Ålánda]]
-[[simple:Åland Islands]]
-[[sk:Ålandy]]
-[[sl:Åland]]
-[[sr:Оландска острва]]
-[[su:Åland]]
-[[sv:Åland]]
-[[sw:Visiwa vya Aland]]
-[[ta:எலந்து]]
-[[th:หมู่เกาะโอลันด์]]
-[[tl:Kapuluan ng Åland]]
-[[tr:Åland]]
-[[tt:Аланд утраулары]]
-[[uk:Аландські острови]]
-[[vec:Isole Åland]]
-[[vi:Åland]]
-[[war:Kapuropod-an Åland]]
-[[wo:Dunu Aland]]
-[[xal:Аландин Арлс]]
-[[yo:Åland Islands]]
-[[zea:Åland]]
-[[zh:奥兰群岛]]
-[[zh-min-nan:Åland Kûn-tó]]
-[[zh-yue:亞蘭]]

p r u Nordijsko vijeće
Članice	Danska • Finska • Island • Norveška • Švedska
Pridružene članice	Ålandski otoci • Farski otoci • Grenland

Åland – razlika između verzija

Aktualna verzija na datum 12 mart 2023 u 20:29

Sadržaj

Povijest

Zemljopis

Politika

Gospodarstvo

Stanovništvo

Vanjske veze

Navigacija

Landskapet Åland Ahvenanmaan maakunta Ålandski otoci
Zastava Grb
Himna: "Ålänningens sång"

Glavni grad	Mariehamn
Službeni jezici	švedski
Leaders
Utemeljenje	nema, dio Republike Finske lokalna autonomija od 1920. godine, priznata autonomija 1921. od Lige naroda
Površina
• Vode (%)	89
Stanovništvo
• Popis iz 2005	26.717 (n/a.)
• Gustoća	17,5 /km²
Valuta	euro
Vremenska zona	+2 UTC +3 ljeti
Pozivni broj	358 (pozivni broj 18)
ISO 3166 kod	[[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod\|Šablon:ISO 3166 kod]]
Veb-domena	.ax
¹⁾ Guvernera imenuje vlada Finske, ali nema nikakva ovlaštenja u vlasti Ålanda

Åland – razlika između verzija

Aktualna verzija na datum 12 mart 2023 u 20:29

Povijest

Zemljopis

Politika

Gospodarstvo

Stanovništvo

Vanjske veze

Navigacija

Pretraga