Jump to content

Wp/mfa/Ayak Pasif

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | mfa
Wp > mfa > Ayak Pasif

Ayak Pasif ni ayak hok nok letok objek duk ddepe kato kijo, denge syarak kato kijo tu mestilah kato kijo transitif, kato kijo hok nyo ikut di objek mugo nok buwi llekak maksuk ayat.

Ayak pasif dale Baso Melayu

[edit | edit source]

Nok bbetuk ayak pasif dale Baso Melayu begatung kepado jenih diri samo ado diri tu jung kecek (diri petamo), gu lawe dari hok jung kecek (diri keduwo) sreto ore hok takdok dale pebuwale (diri ketigo).

Utuk ayak pasif jenih diri petamo nga diri keduwo, objek nyo pindoh duk ddepe de imbuhe awa 'meN-' dale kato kijo ayak aktif keno buwe, cotohnyo:

  • Lembu itu telah saya jual kepada Ibrahim.
  • Api itu kamu nyalakan.

Kato ganti diri dale ayak tu bulih jugok nyo tukar kepado imbuhe ku- utuk diri pertamo, de kau- utuk diri keduwo

  • Lembu itu telah kujual kepada Ibrahim.
  • Api itu kaunyalakan.

Ayak pasif utuk diri ketigo pulok, srupo jugok objek keno duk ddepe, tapi kato kijo keno tuka imbuhe meN- kepado di-. Kalu ayak tu ado jung kijo yakni pelaku, keno letok ‘oleh’ sbelum pelaku. cotohnyo:

  • Komputer riba pelajar telah dicuri oleh penjenayah bersiri.
  • Ibu telah dihadiahkan seutas rantai oleh bapa.
  • Guru-guru di sekolah harus dihormati.

Ayak pasif dale Baso Klate-Taning

[edit | edit source]

Bbezo dari Baso Melayu, Baso Klate-Taning tok guno pekatoe ‘oleh’. Ayak pasif dale baso ni ggini: kato penegah ‘anyo’ atawo ‘nyo’ keno letok sbelum kato kijo, de kato sendi nama ‘di’ sbelum plaku. Misanyo:

  • Deriye tu anyo make di Derame.
  • Buku nyo baco di ambo takdi.

Pekatoe ‘di’ jugok bulih mucó sbaga ‘d-’ sajo dok pung jjadi sakdu:

  • Pitih nyo amik dore.
  • Rupuk nyo make kkambing.

Alternatifnyo, kato penegah tu boleh nyo gati nga pekatoe ‘keno’. Pekatoe ‘di’ jugok boleh nyo gati nga pekatoe ‘ko’[1], misanyo:

  • Pitih keno amik ko ore
  • Rupuk keno make ko kambing

Kalu ayak tu ado duwo objek, yakni objek lasung nga objek tok lasung, ado duwo betuk ayak:

  • Objek tok lasung duk ddepe skali dale ayat.
Cotoh: Cicin anyo hadiyoh ko mok, ayoh.
  • Objek tok lasung duk blake objek lasung.
Cotoh: Anyo hadiyoh ko mok cicin, ayoh.

Dale cotoh ayak ni, cicin ni objek tok lasung de mok pulok objek lasung. Duwo-duwo ayak ni keno guno kato sendi ‘ko’ ‘ke’ atawo ‘k-‘ sebelum objek lasung, de plaku yakni subjek keno duk blake ayak. Tanda koma pulok nok nunjuk ok senapah sbelum subjek.

Kalu tok sé guno kato penegah, kato kijo keno duk blake subjek, misale:

  • Deriye tu Derame make.
  • Buku ambo baco takdi.

Utuk ayak ado duwo objek, objek lasung keno duk blake skali de nyo letok kato sendi ‘ko/ke/k-‘ sbelumnyo. Subjek pulok lletok sbelum kato kijo, misale:

  • Cicin, ayoh hadiyoh ko mok. [2]

Bbanding ayak pasif dale Baso Melayu nga Baso Klate-Taning

[edit | edit source]

Ni jaduwa bbanding ayak pasif Baso Melayu nga Baso Klate-Taning:

Baso Klate-Taning Baso Melayu
Deriye tu anyo make di Derame. Deriye tu Derame make. Durian itu dimakan oleh Deraman.
Buku nyo baco di ambo takdi. Buku ambo baco takdi. Buku itu tadi saya baca.
Cicin anyo hadiyoh ko mok, ayoh.

Anyo hadiyoh ko mok cicin, ayoh.

Cicin, ayoh hadiyoh ko mok. Emak dihadiahkan sebentuk cincin oleh ayah.

Sumber

[edit | edit source]
  1. www.scribd.com › Dialek Kelantan, Farhan Kamarudin
  2. Abdul Hamid Mahmood (2018). Sintaksis Dialek Kelantan Edisi Kedua. Kuala Lumpur : Dewan Bahasa dan Pustaka