Prijeđi na sadržaj

Veliki atraktor

Izvor: Wikipedija
Panoramski pogled na nebo u spektru bliskom infracrvenom. Položaj Velikog atraktora pokazuje duga plava strijelica koja se pruža od dolje desno.

Veliki Atraktor (eng. Great attractor) je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase. Smješten je iza superskupa Vodena zmija-Centaur, u čijoj se blizini nalazi, a unutar superskupa Laniakee. Zbog ovog se objekta Mjesna skupina i Mjesni superskup kreću prema Centauru. Brzina kojom se gibaju prema onamo je 600 km/s. Ova gravitacijska anomalija (nije isto što i anomalija gravitacije) u međugalaktičkom prostoru vjerojatno je galaktički superskup. Slabo je vidljiv jer ga skrivaju zvijezde Kumove slame.[1] Sami Veliki atraktor giba se ka Shapleyevom superskupu.[2]

Otkriće Velikog Atraktora

[uredi | uredi kôd]

Veliki Atraktor je otkriven relativno kasno, s obzirom na relativno malu udaljenost i veliku masu.

Izrada mape pozadinskog zračenja 1980-ih godina pokazala je na određeno odstupanje od simetrije, kasnije nazvano "dipol". Područja maksimalnog pozitivnog i negativnog odstupanja od prosječne valne duljine zračenja nalaze se na suprotnim stranama neba. Svemirska letjelica COBE (Cosmic Background Explorer) je 1989. i 1990. svojim mjerenjima potvrdila prijašnja zapažanja.

Proračuni na osnovu mjerenja Dopplerovog efekta kod susjednih galaktičkih skupova su pokazali da se naša galaktika zajedno s Lokalnom Grupom giba brzinom od 600 km/s u smjeru točke u zviježđu Morske zmije (Hydra).

Izračunata brzina i smjer gibanja Lokalne Grupe na osnovu masa poznatih struktura u "obližnjem" svemiru znatno su odstupale od izmjerenih, što je značilo da proračunu nedostaje neki vrlo važan dio.

Astronomi su krenuli u potragu za nevidljivim "Velikim Atraktorom". Proces izrade mape svemira na tom dijelu neba znatno je otežavao Mliječni put i veliki tamni oblaci plina i prašine u njegovom središtu. Veliki dio potrage proveden je u infracrvenom (satelit IRAS, Infrared Astronomical Satellite) i radio (spektralne linije električki neutralnog vodika, λ = 21 cm) dijelu spektra.

Nakon dugogodišnjeg "opkoljavanja", Veliki Atraktor je lociran u pravcu zviježđa Krma (Puppis). Radi se zapravo o skupu Puppis u kojem je otkriveno čak 600 novih galaksija, pored 50 već poznatih. Gibanje galaktika u samom skupu pokazuje na još veću masu skupa, pa se procjenjuje da masa skupa doseže čak 10 000 masa Mliječnog Puta, čime se ovaj skup približava skupu Coma - najvećem u okolnom svemiru.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 157-158
  2. What Is The Great Attractor? - Universe Today. Universe Today (engleski)