Prijeđi na sadržaj

Vakuf Hovadže Kemaludina (Mekteb)

Izvor: Wikipedija
Ferhadija ulica, Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina

Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (poznat kao Mekteb), objekat je u središtu Sarajeva. Podignut je na mjestu nekadašnjeg ženskog mekteba Hovadže Kemaludina. Objekat predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja moderne u Sarajevu iz razdoblja između dva svjetska rata. Ima veliku dokumentarnu vrijednost u sklopu ambijentalne cjeline Ferhadija ulice u najstrožem središtu Sarajeva. Objekat je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Ulica Ferhadija, gdje je smješten objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), nosi ime po mahali bosanskog sandžakbega Ferhat-bega. Ulica je formirana u 16. vijeku, s tim da je prvo formiran istočni dio u Gazi Husrev-begovoj mahali godine 1531, a duži zapadni dio, nazvan i Mala Ferhadija nastao je oko 1562. godine. Mala Ferhadija je dopirala do mahale Ćemaluša gdje je prije 1515. godine podignuta džamija Hovadže Kemauludin (Ćemaluševa), uz koju se nalazilo mezarje, česma i vakufski ženski mekteb. Krajem tridesetih godina 20. stoljeća srušeni su i džamija i mekteb. Na njihovim mjestima su izgrađeni vakufski objekti. Na mjestu mekteba je napravljena stambeno-poslovna uglovnica, dok je na mjestu džamije podignut kompleksan stambeno-poslovni objekat, u čijem se sastavu nalazi Vakufski neboder.

Tridesetih godina, sa studija arhitekture na nekim od najprestižnijih europskih akademija u Sarajevo se vraća grupa mladih arhitekata školovanih pod utjecajem moderne. Sa studija na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, vratili su se braća braća Kadić. Reuf Kadić je studenog 1935. godine počeo raditi u Vakufskoj direkciji u Sarajevu na mjestu voditelja Tehničkog ureda i glavnog arhitekta. Na tom poslu ostao je do augusta 1942. godine. Za Vakufsku direkciju je projektirao i realizirao preko pedeset projekata.

Autor projekta stambeno - poslovnog objekta Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), je Reuf Kadić, iako postoji pretpostavka da je zajedničko djelo obojice braće Kadić. Objekat je u vrijeme gradnje spadao u najreprezentativnije i najopremljenije stambene objekte u gradu. U vrijeme izgradnje, bio je jedan od najopremljenijih stambeno-poslovnih objekata u gradu, Imao je instalacije telefona, električne energije i plina, dok se grijanje vršilo pećima na čvrsto gorivo. Objekat je na katovima imao stambenu funkciju, a u prvobitnoj formi, u prizemlju je radila čuvena sarajevska slastičarna Ramis. U funkcionalnom smislu, objekat je podijeljen na prizemlje gdje se nalaze poslovni prostori i spratove koji imaju stambenu funkciju.[2]

U pogledu oblikovanja fasada, rađena je u duhu moderne. Fasade objekta su podijeljene na prizemni dio gdje se ističu široke ostakljene površine poslovnih prostora i katni dijelovi fasada obloženi su zelenom keramikom, na kojima se pojavljuju konzolni istatci sa trakastim prozorima i širokim ostakljenim površinama lođa.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb). Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2022. Pristupljeno 9. veljače 2017.
  2. Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. travnja 2019. Pristupljeno 28. travnja 2019.

Vanjske povezice

[uredi | uredi kôd]