Prijeđi na sadržaj

Tuzlići

Izvor: Wikipedija
Begovi Tuzlići
Mezar Bakir-bega Tuzlića u Tuzli
Bosanskohercegovačka plemićka obitelj

Tuzlići su stara tuzlanska begovska obitelj,[1] moćna i utjecajna tijekom nekoliko stoljeća.[2]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tuzlići vode korijene od Cvjetka Altomanovića, gospodara Usore i Soli. Njegov brat, župan Nikola Altomanović držao je Užički kraj. Osmanlije osvajaju taj dio Bosne i Cvjetko prelazi na islam te mu potomci dobivaju muslimanska imena. Primanje Osmanlijama podobna islama Cvjetkovi su potomci sačuvali svoja imanja, čak i povećali. U osmanskim vremenima prezimena nisu bila trajna, nego je postojalo po očinstvu pa je "prezime" postojalo samo jedno pokoljenje. nastajala po imenu i naslovu oca (npr. Omerović, a ako je Omer otišao na hadž, djeca su bila Hadžiomerović). Od Altomanovića u Solima su nastale obitelji Zaimovića, Muradbegovića i Tuzlića. Tuzlićima geneza seže od Altomanovića, Tosunovića, Osmanpašića, Muradbegovića pa do Tuzlića. Kapetani tuzlanske kapetanije, bili su iz obitelji Tuzlića, a kapetanska dužnost bila je nasljedna.[1]

Obitelj je dala nekoliko poznatih pripadnika. Zapovjednik Beograda i tuzlanski namjesnik bio je Šerif Osman-paša, sin Topal Osman paše. Šerif Derviš Hasan-beg, sin Šerifa Osman-paše bio je tuzlanski kapetan i 1787. izgradio je kamenu tuzlansku tvrđavu. Kapetansko nasljedstvo išlo je s oca na sina, pa su kapetani redom bili Hasan-begov sin Derviš Ahmed-beg, pa Ahmed-begov sin Sulejman-beg te zatim drugi sin Murad-beg. Godine 1805. umro je Murad-beg, a kapetaniju je preuzeo Sulejman-begov sin Mahmud-beg. Zbog revnosti na poslu Mahmud-beg stekao je čin/naslov paše i svi su ga zvali Tuzla-paša ili Mahmud-paša Tuzlo, i otad njegovi nasljednici Tuzlići. Dok je još bio živ kapetaniju je 1833. predao sinu Osman-begu koji ju je vodio samo dvije godine, jer već 1835. su ukinute.[1] Muslimanski čelnici u Bosni pobunili su se protiv sultana i reforma. Pobunu je predvodio Mahmud-paša Tuzlić. Sultan je 1850. poslao islamiziranog Vlaha Omer-pašu Latasa ugušiti pobunu i srediti stvari. Pobunu je pogušio, vođe pobio ili uhitio. U lance je dao staviti Mahmud-pašu, Mahmud-pašinu rodbinu i istomišljenike te ih sproveo do Sarajeva, pa do Carigrada i konočno na otok Rodos. Latas je zaplijenio veliki imetak Tuzlića.[3] Mahmudov sin Osman-beg vratio se iz zatočeništva 1864. i obnovio očevu kuću i poznati Tuzlića konak, koji se nalazio na lijevom uglu današnje Bankerove i ul. Matije Gupca, gledano od Jale. Osman-bega su naslijedili sinovi Mehmed-beg i Šemsi-beg, te kćeri Zuhra, Tahire i Hafize. Oca Mehmed-bega naslijedili su Bakir-beg i njegova polusestra Hanife Šahzima. U Bakira su bile četiri kćeri: Rašida, Lebiba, Šemsa i Faketa (Ifaket). Faketa je bila u neuspjelom braku sa Sead-begom Kulovićem i poslije se udala u Banju Luku. Tahira-hanuma Tuzlić udala se za Bećir-bega Gradaščevića, poznat po vakufu). Poznata je po tome što je othranila Osmana Vilovića (budućeg gradonačelnika) koji je rano ostao bez roditelja. Bakir-beg Tuzlić bio je dopredsjednik prve bošnjačke stranke MNO. Sin Mahmud-begova brata Murad-bega Šemsi-beg Tuzlić je imao gradsko imanje s više kuća obzidanih visokim zidom, od Pasarele do Kazan Mahale. Nasljednici su njegov dvor 1919. prodali hrvatskom društvu Napredak. Napretkovci su dogradili toranj i salu za kazališne i filmske predstave. Poslije Drugoga svjetskog rata tu je otvoreno kino Proleter, zatim adaptirano i od 1953. u nj se uselilo Narodno kazalište Tuzla. Prezimena Tuzlić među muškarcima danas više nema.[1]

Obitelji Tuzlića obiteljske je kuće od dolaska Austro-Ugarske gradilo poduzeće mjesnih Talijana Kompanija Cordignano i Candotti.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Facebook - Tuzla grad i ljudi (bh): Stare tuzlanske porodice. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)
  2. (boš.) Doniraj.ba Filantropi iz tuzlanske istorije (pristupljeno 10. travnja 2020.)
  3. (boš.) Radio KameleonArhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2020. (Wayback Machine) Bahrija Habul: Tuzla za početnike: Kako je nastalo groblje Trnovac – Kako je izgrađena kapela Svetog Velikomučenika Georgija na Trnovcu, 11. siječnja 2017. (pristupljeno 26. veljače 2020.)
  4. (boš.) Radio KameleonArhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2018. (Wayback Machine) Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)