Prijeđi na sadržaj

Skandinavistika

Izvor: Wikipedija

Skandinavistika, poznata i kao nordistika,[1] znanost je o jeziku, kulturi i književnosti skandinavskih naroda.[2] Disciplina se prije svega bavi istraživanjem sjevernogermanskih područja (Švedske, Norveške, Danske, Islanda i Farskih otoka),[1] no može uključivati i druga, danas kulturološki bliska područja poput Finske, Laponije i Grenlanda.[3]

Skandinavistika je nastala u 19. stoljeću potaknuta razvojem indoeuropske filologije i poredbene lingvistike. Za to je bila osobito pogodna zbog arhaičnosti suvremenog islandskog jezika te zbog mnogobrojnosti pisanih spomenika i djela pisanih na skandinavskim jezicima u srednjovjekovnom razdoblju, poput starošvedskog, staronorveškog i staroislandskog dijalekta staronordijskoga jezika.[1]

Studij

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska

[uredi | uredi kôd]

Izučavanje skandinavistike u Hrvatskoj počelo je osnivanjem lektorata za švedski jezik 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[4] Lektorat je utemeljila Dora Maček[5] u suradnji s Ullom Berglindh sa Sveučilišta u Göteborgu,[6] a izvodio se kao slobodni dopunski studij u trajanju dvije godine.[7] Lektorat je zatim osnivanjem katedre za skandinavske jezike i književnosti 1994. godine postao slobodnim trogodišnjim studijem[7][8] te je u konačnici ustanovljen kao redovni studij 2005. godine na odsjeku za anglistiku.[4][9][10] Dužnost predstojnice katedre za skandinavistiku prvotno je obnašala Maček, a 2003. godine nasljeđuje ju Goranka Antunović.[11] Ovaj je studij danas jedini u Hrvatskoj koji se bavi nekim od skandinavskih jezika ili kultura.[12]

Slovenija

[uredi | uredi kôd]

Skandinavistiku je u Sloveniji načeo Janez Orešnik, koji se već 1950-ih godina počeo intenzivnije baviti skandinavskim jezicima, s fokusom na islandski.[13][14] Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani ustanovio je lektorat švedskoga jezika 1971. godine pod vodstvom Lene Holmqvist, koja je tu dužnost izvršavala do 1995. godine. Vodstvo je zatim 2004. godine preuzela Mita Gustinčić Pahor.[14] Lektorat je dio Odsjeka za germanistiku, skandinavistiku i nederlandistiku, a švedski se jezik od 1991. godine podučava u sklopu studija germanistike kao izborni predmet.[15][16]

Srbija

[uredi | uredi kôd]

Skandinavistika je u Republici Srbiji započela Lektoratom za skandinavistiku pri Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu 1977. godine. Lektorat je tada izvodio nastavu norveškoga jezika, a godine 1981. uveden je i švedski jezik. Godine 1988. službeno je osnovana Katedra za skandinavske jezike i književnosti, na kojoj je iste godine započelo izvođenje studija norveškog i švedskog jezika i književnosti, kojima je pridružen i studij danskoga jezika 1989. godine. Studij se izvodi u sklopu Odsjeka za germanistiku, a predstojnik katedre je Branislav Ivanović.[17]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c nordistika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  2. skandinavistika. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  3. Scandinavian Studies. german.fas.harvard.edu (engleski). Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  4. a b Švedski jezik i kultura – Prijedlog preddiplomskih programa (PDF). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ožujak 2005. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  5. Maček, Dora. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  6. Pažin i Luketić 2024., str. 293.
  7. a b Šegvić, Filip Šimetin; Agičić, Damir. Kronologija Filozofskoga fakulteta. FF Open Press. str. 37–38. doi:10.17234/9789533792064.03. Pristupljeno 21. listopada 2024.
  8. O Odsjeku – Odsjek za anglistiku. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  9. Povijest - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pristupljeno 29. lipnja 2024.
  10. Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. FF Press. Zagreb. 2004.
  11. Pažin i Luketić 2024., str. 294.
  12. Pažin i Luketić 2024., str. 292.
  13. Janez Orešnik. Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (engleski). Pristupljeno 21. listopada 2024.
  14. a b Zbornik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani 1919–2009.pdf. Univerza v Ljubljani. str. 194. Pristupljeno 21. listopada 2024.
  15. Študijski programi oziroma smeri Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani: GERMANISTIKA (PDF). Univerza v Ljubljani. 2024. Pristupljeno 21. listopada 2024.
  16. Pompe, Gregor; Nečak, Dušan. 27. rujna 2019. Slavnostni zbornik ob 100-letnici Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (engleski). Založba Univerze v Ljubljani. str. 49
  17. Skandinavski jezici, književnosti i kulture. Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Pristupljeno 21. listopada 2024.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Pažin, Anda Bukvić; Luketić, Pavle. 2024. Odsjek za anglistiku. 150 godina Filozofskoga fakulteta. FF Open Press - izdanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu u otvorenom pristupu. str. 292–295. Pristupljeno 21. listopada 2024.