Razgovor:Hrvatska

Pravo na suverenost

Zanimljivo je kako je članak o Hrvatskoj pisan:

Povijest ~ 120 redaka Zemljopis ~ 40 redaka, od toga većina nabrajanje bez teksta Politika ~ 50 redaka, uz nabrajanje županija Gospodarstvo ~ 30 redaka Promet ~ 16 redaka Komunikacija ~ 12 redaka Obrazovanje ~ 30 redaka Kultura ~ 49 redaka (od toga najviše književnost i sport) Blagdani ~ 10 redaka, samo nabrajanje

Iz toga izlazi da su najbitniji povijest i politika, iako postoji poseban članak Povijest Hrvatske. Jedina karta je karta UN na kojoj nedostaju značajke terena kao što je reljef, a fali pola autocesta.

Iako je ovo "izabrani članak", ima mnogo načina na koje ga možemo poboljšati... dnik ► 14:29, 22. veljače 2010. (CET)

Autohtoni jezici u Hrvatskoj

U staroj inačici članka u poglavlju o jezicima napravio sam, između ostaloga, i sljedeću izmjenu teksta:

U Hrvatskoj se govori još pet autohtonih jezika: bošnjački, istriotski, istrorumunjski, venecijanski i hrvatski znakovni jezik. Imigrantski jezici su albanski, bugarski, crnogorski, češki, hebrejski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, slovenski, srpski, turski, ukrajinski i vlaški.

U toj izmjeni pošao sam od prijašnjeg teksta koji se zasnivao na stranici Languages of Croatia koja daje podatke o jezicima u Hrvatskoj. Korištenje tog izvora nije moj doprinos nego je postojao od prije, a u svojoj izmjeni htio sam pojasniti te podatke. Pri tome sam koristio objašnjenja na stranici Introduction to the Printed Volume (a web-stranice sadrže iste podatke kao i tiskano izdanje)[1] koja govore kako treba razumjeti podatke u katalogu Ethnologue. U poglavlju Layout of country headers kaže se:

• The entry for a country begins with a header paragraph giving summary information about the country. This header is followed by an entry for each language of the country that is not a recent immigrant. -- Dakle, jezici koji su detaljnije opisani na stranici pojedine zemlje nisu jezici nedavnih doseljenika u tu zemlju. Ja bih zaključio da su to, dakle, jezici autohtonog (starosjedilačkog) stanovništva dotične zemlje. Kao autohtoni jezici u Hrvatskoj navedeni su (abecednim redom): bošnjački, hrvatski, hrvatski znakovni jezik, istriotski, istrorumunjski, talijanski i venecijanski.
• National or official languages. National languages are those languages spoken by a large portion of the population of a nation. Official languages are those that have been designated as such by an official body. We do not distinguish these two kinds of recognition. -- Kao nacionalni ili službeni jezici u Hrvatskoj navedeni su hrvatski i talijanski.
• Non-indigenous languages. Non-indigenous languages are categorized as such if they are spoken by relatively recently arrived or transient populations which do not have a well-established, multi-generational community in the country. The label “Immigrant languages:” is used to introduce a list of known non-indigenous languages in the country. -- Kao imigrantski jezici u Hrvatskoj (jezici doseljenika koji su doselili relativno nedavno) navedeni su (abecednim redom): albanski, bugarski, češki, mađarski, makedonski, njemački, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, slovenski, srpski i ukrajinski. Tom popisu dodao sam još i dodatne jezike koji su bili zabilježeni na Popisu stanovništva 2001.: crnogorski, hebrejski, turski i vlaški.

Ako se prihvati pouzdanost tog izvora, onda znači da se u Hrvatskoj govori 7 autohtonih jezika (od čega su dva službena). Među navedenim podatcima, ja bih jedino imao dvojbu oko vlaškog jezika (uzet iz podataka iz Popisa 2001.) jer može biti da on obuhvaća istriotski i istrorumunjski, što su vjerojatno točniji lingvistički nazivi za jezike Vlaha u Hrvatskoj. U tom slučaju bi se vlaški trebao izbaciti iz popis doseljeničkih jezika. --Rprpr (razgovor) 13:56, 18. studenog 2010. (CET)

Vanjski linkovi

Definitivno bi trebalo ukloniti link na "hrvatski direktorij"... www.hr/katalog vec postoji lnk prema www.hr stoga je ovo nepotrebno— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Cyclone (razgovor • doprinosi)

Predlažem da se doda sljedeći link: karta Hrvatske ako se slažete. Po mom mišljenju jedna od boljih karti Hrvatske na koju sam naletio. Nije mi drago da se jošuvijek ništa nije poduzelo u vezi duplog linka kojega sam davno davno prije spomenuo... Cyclone 22:53, 9. prosinca 2011. (CET)

Položaj Hrvatske u Europi

• Kako Hrvatska može biti "na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu?? Ili je dio Jugoistočne ili dio Srednje Europe. Ne može biti dio jedne i druge. Ili "na prijelazu". Kakva je to definicija??? Kako sam već napisao na Razgovoru za članak "Srednja Europa", u cjelini "Europa" da Hrvatska svakako pripada Srednjoj Europi jer je bila oduvijek dio "zapadnog svijeta". Time što je bila dio Zapadnog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, dio "zapadne vjere", (rimo)katoličke. Dok je Jugoistočna Europa bila većinom pod Turcima sa islamskom ili pravoslavnom vjerom. Upravo granice između Srednje i Jugoistočne Europe su: (istočna) granica Hrvatske sa Srbijom, (južna i istočna) granica Hrvatske s BiH te (jugoistočna) granica Hrvatske sa Crnom Gorom. Molim da se razmisli o mijenjanju članka u tom smislu. --Dexxo (razgovor) 13:26, 22. listopada 2011. (CEST)

Stanovništvo Republike Hrvatske

Poštovani administratori Primjetio sam da za točan broj stanovnika prema popisu iz 2011 navodite broj 4,219,612 stanovnika. Naime, zar nije službeni broj stanovnika 4,290,612 stanovnika.

Hvala! Ako grješim zanemarite ovaj komentar. --78.2.116.112 14:19, 29. siječnja 2012. (CET)

Poštovani suradniče, rezultati popisa još nisu konačni, tako da su do konačnih rezultata službeni oni iz 2001. O tome je bilo rasprave u kafiću. Hvala na razumijevanju!--MaGa 17:53, 29. siječnja 2012. (CET)

Od 17. 12. 2012. na stranicama DZS-a raspoloživi su osnovni rezultati popisa stanovništva RH iz 2011. godine. Prilikom usporedbe apsolutnih iznosa podataka tog popisa s prethodnim popisima važno je uzeti u obzir da je u popisu iz 2011. promijenjena metodologija kojom se određuje koga se može ubrojiti u stanovnika Republike Hrvatske (vidi stranicu Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine - METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA). Citiram dio odjeljka "Usporedivost popisnih podataka":

Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti, koja se nije uzimala u obzir u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno (te se osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika).

Rekao bih da je to donekle pridonijelo smanjenju broj stanovnika u popisu iz 2011. --Rprpr (razgovor) 11:37, 20. prosinca 2012. (CET)

Pristrano uređivanje

Sadržaj dodan uređivanjem učinjenim od strane suradnika Rakovicazauvijek (razgovor) je ideološki pristran i dobrim dijelom baziran na osobnom mišljenju, te kao takav nije enciklopedijski prikladan. --78.1.163.218 15:49, 5. srpnja 2013. (CEST)

Pravopisne pogreške

Preporučio bih da se cijeli članak, te buduće promjene, kopira u spellchecker i isprave mnoge pravopisne greške. Pri kraju članka netko je čak i nekoliko puta napisao "četri". --Kordneaf1 (razgovor) 16:20, 24. prosinca 2017. (CET)

[2]

@MateoKatanaCRO Je li uspostavljene novog jugoslavenskog režima uz masovne poslijeratne ratne zločine "oslobođenje"? Prošlo je preko 20 godina od raspada bivše države. Zašto bi još 2018. širili komunističke laži? --Mateo K 01 (razgovor) 21:45, 28. srpnja 2018. (CEST)

... a i ova područja je jedva držala

Majstore, jel' ti stvarno smatraš to uređivanje "uspostavljenem novog jugoslavenskog režima"?! Jel' uopšte razumiješ značenje riječi "uspostavljene"? Uklonio sam tvoje uređivanje jer su ga i ostali suradnici smatrali neprikladnim. Nisi naveo ni jedan visokokvalitetni izvor za takve tvrdnje. To je točno razlog zašto nisi dobio status ophoditelja, jer se prvo moraš naučiti gledati na takve teme bez mržnje i prestati probijati vlastitu pamet! Nije ovo forum povijesnog revizionizma! NDH nije bila slobodna Hrvatska država, nego marioneta Talijana i Nijemaca. Zanimljivo je kako tebi mnogi slučajevi u NDH nisu zločini. NDH nije ni bila "Nezavisna" jer je bila pod potpunom upravom Trećeg Reicha i Kraljevine Italije.

To što je država bila veća ne znači da je odmah bila bolja. Šta imaš od Bosne i Hercegovine u sastavu Hrvatske? Nema Hrvatske bez Istre, Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i hrvatskih otočja!

Prvo se malo trebaš informirati povijesnih činjenica, i rešaširati o legalnosti NDH prije nego počneš pričati o okupacijama. Tijekom Nirnberškog procesa došlo je do zaključaka da je NDH bila de facto režim. Država nije imala neko priznanje, a nije imala pravo u ratu proglasiti neovisnost.

»The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there.«

(Frucht, Richard C. - 2005.; Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture; str. 429. ABC-CLIO. ISBN 1-57607-800-0)

»They had no legal right to create an independent sovereign state during the progress of the war. They could set up such a provisional government as was necessary to accomplish the purposes of the occupation but further than that they could not legally go. We are of the view that Croatia was at all times here involved an occupied country«

(The Legal Status of the Croatian Government)

Hrvatska s prvim Ustavom jasno naznačila da svoju državnost uspostavila za vrijeme Drugog svjetskog rata temelji na narodnooslobodilačkoj borbi i odlukama ZAVNOH-a o stvaranju Federalne Države Hrvatske, nasuprot proglašenju NDH.

 »(...) u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.)«

(Ustav RH, I. IZVORIŠNE OSNOVE)

Ne želim se ni dalje raspravljati ako su ti jednini argumenti "Zašto bi još 2018. širili komunističke laži?" --MateoKatanaCRO (razgovor) 12:09, 29. srpnja 2018. (CEST)

Hrvatsko povijesno utemeljenje

Dajte mi da objasnim. Znači u Prvoj Jugoslaviji Hrvatska od 1918. do 1939. nije postojala kao jedinstvena država i zato sam uzeo državna organizacije od 1918. do 1939. kao hrvatske državice. Kao što su podjele po oblastima i banovinama. Lijep pozz.− Uspjeh je ključ života (razgovor) 22:45, 11. svibnja 2020. (CEST)

Podatci iz infokovira se trebaju staviti u članak, infookvir nije zamjena za članak. Ovom izmjenom infoovir je zatrpan podatcima, usto je pokvareno prikazivanje drugih podataka.  • Bonč (razgovor) • Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  13:48, 15. svibnja 2020. (CEST)

Poštovanje @Bonč. Zašto onda smije pisati na en.wiki članak o Hrvatskoj, a ne na hr.wiki? Lijep Pozz.− Uspjeh je ključ života (razgovor) 01:49, 20. svibnja 2020. (CEST)

Položaj Hrvatske

Molim da se popravi greška u kodu. Naime, tekst "Položaj Hrvatske" pluta oko karte, umjesto da bude centriran točno ispod slike. Šaholjubac (razgovor) 00:35, 2. lipnja 2024. (CEST)