Razgovor:Bugarski jezik

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Bugarski jezik.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Untitled

Ovo sam ja promijenio makedonski i bugarski jezik.Prije je bilo na nehrvatskom pravopisu:Bugarski,Makedonski.Pa naučite više da se pridjevi ne pišu velikim slovom,nego samo Bugarska i Bugar što se bugarske priče tiče!-- Jolo.

Preslovljavanje bugarske ćirilice

U radu na Wikiprojektu Bugarska javlja se česta greška kod preslovljavanja bugarskih imena i drugih riječi, odnosno pišu se anglizirani oblici umjesto hrvatskih.

Stoga ću ovdje pokušati pojasniti kako preslovljavati. Bugarski jezik sam učio prije više od 30 godina i dosta toga zaboravio, te sam stoga pojednostavio objašnjenja; ali cilj je ionako informativan, a ne znanstveni rad. U svakom slučaju, vodio sam računa o točnosti podataka.

Na Wikipediji imamo dvije tablice s preslovljavanjem bugarske ćirilice:

Prvi je način preslovljavanja definiran hrvatskim pravopisom. Pravopis Babića/Moguša iz 2010. u točki 112. jasno navodi: "Vlastite imenice iz slavenskih jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se našim uobičajenim načinom, a ne prema engleskom pa makar ih oni tako pisali latinicom" - što će reći da 2. tablicu ne treba rabiti. Ta je tablica napravljena za međunarodnu komunikaciju, odnosno prevenstveno za engleski jezik koji nema posebna slova kao što su Č, Š, Ž, ili se čita drugačije, npr. C.

Dakle, treba rabiti ovu tablicu (iz članka Bugarski jezik):

1.	А а	A a	11.	К к	K k	21.	Ф ф	F f
2.	Б б	B b	12.	Л л	L l	22.	Х х	H h
3.	В в	V v	13.	М м	M m	23.	Ц ц	C c
4.	Г г	G g	14.	Н н	N n	24.	Ч ч	Č č
5.	Д д	D d	15.	О о	O o	25.	Ш ш	Š š
6.	Е е	E e	16.	П п	P p	26.	Щ щ	Št št ^{[N 1]}
7.	Ж ж	Ž ž	17.	Р р	R r	27.	Ъ ъ	Ă ă ^{[N 2]}
8.	З з	Z z	18.	С с	S s	28.	Ь ь	– j ^{[N 3]}
9.	И и	I i	19.	Т т	T t	29.	Ю ю	Ju ju ^{[N 4]}
10.	Й й	J j	20.	У у	U u	30.	Я я	Ja ja ^{[N 5]}

Objašnjenja:

↑ Slovo Щ je spoj glasova "š" i "t" (npr. pošta).
↑ Jedina je nedoumica kako zamijeniti slovo Ъ, IPA oznaka ə. Vidjeti donje opširnije objašnjenje.
↑ Slovo Ь (naziv slova ер малък = malo jer, meko jer ["jer" na HJP-u] ili tanko jer) se rabi samo u nekoliko riječi (i nikad na početku) ispred slova "o" i u tom se slučaju čita kao "j" ili djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. ликьор, likjor = liker, гьон, gjon = đon).
↑ Slovo Ю je spoj glasova "j" i "u". Na početku riječi i iza samoglasnika čita se kao "ju", a iza suglasnika djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. Кюстендил, Kjustendil = Ćustendil, Любен, Ljuben ["lj" kao u Ljubljana], гюле, gjule = đule).
↑ Slovo Я je spoj glasova "j" i "a". Na početku riječi i iza samoglasnika čita se kao "ja", a iza suglasnika djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. гяурин, gjaurin = đaurin, кяр, kjar = ćar).

Slovo Ъ (naziv slova ер голям = veliko jer, tvrdo jer ili debelo jer) nalazi se samo u bugarskom jeziku kao vokal i fonetski je nelabilijalizirano "o" (organi se pripreme za "o" a izgovori se "a"). U hrvatskom jeziku se čuje kao poluglas, odnosno dio slogotvornoga "R", npr. u samoj riječi "h'rvatski" i drugim riječima s gomilanjem suglasnika, npr. "br'vno", "s'rce" ili "g'roce" (izostavnici su dodani zbog prepoznavanja mjesta poluglasa) - usporedite s "hrabrost" gdje je "R" neslogotvorno.

Po raznim izvorima, ovisno o riječima, slovo Ъ se različito preslovljava, kao " ʼ " (izostavnik), kao "a", kratko "ă", kao "o" ili se izostavlja (npr. Kazanlk [po meni nepravilno]).

Osobno, mislim da treba pisati kratko "a" ("ă", "a breve"), a po potrebi i fonetizirano prilagoditi. Na primjer: гълъб (golub) kao gălăb, ali Гълъбово (mjesto) kao Golubovo, ili Съединение kao Sjedinenie (prema съединение = sjedinjenje, ujedinjenje, slično poljskom jeziku). Ispuštati samo kod riječi koje postoje i u hrvatskom jeziku, na primjer Търговище = Trgovište, a nikako ako se izostavljanjem gomilaju suglasnici, kao spomenuti гълъб → glb, ili Бъзън → Bzn, već Băzăn (selo u Oblasti Ruse).

Izvori, osim prije navedenih: Bugarsko-srpski rečnik, Dr Marin Mladenov, "Zavod za udžbenike i nastavna sredstva", Beograd 2000. ISBN 86-17-08053-1, Hrvatska enciklopedija (LZMK), internetsko izdanje.

-- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. • 04:49, 18. rujna 2016. (CEST)[odgovori]

[št-1] Slovo Щ je spoj glasova "š" i "t" (npr. pošta).

[eg-2] Jedina je nedoumica kako zamijeniti slovo Ъ, IPA oznaka ə. Vidjeti donje opširnije objašnjenje.

[em-3] Slovo Ь (naziv slova ер малък = malo jer, meko jer ["jer" na HJP-u] ili tanko jer) se rabi samo u nekoliko riječi (i nikad na početku) ispred slova "o" i u tom se slučaju čita kao "j" ili djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. ликьор, likjor = liker, гьон, gjon = đon).

[ju-4] Slovo Ю je spoj glasova "j" i "u". Na početku riječi i iza samoglasnika čita se kao "ju", a iza suglasnika djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. Кюстендил, Kjustendil = Ćustendil, Любен, Ljuben ["lj" kao u Ljubljana], гюле, gjule = đule).

[ja-5] Slovo Я je spoj glasova "j" i "a". Na početku riječi i iza samoglasnika čita se kao "ja", a iza suglasnika djeluje palatalno na prethodni suglasnik (npr. гяурин, gjaurin = đaurin, кяр, kjar = ćar).

[N 1]

[N 2]

[N 3]

[N 4]

[N 5]