Prijeđi na sadržaj

Policitemija

Izvor: Wikipedija
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM D75.1 Uredi na Wikipodatcima
MeSH D011086 Uredi na Wikipodatcima

Policitemija je stanje koje karakterizira povećani udio eritrocita u volumenu krvi, što se mjeri kao povećanje razine hematokrita. Do povećana udjela može doći zbog povećanog stvaranja eritrocita ("apsolutna policitemija") ili kao posljedica smanjenja volumena krvne plazme ("relativna policitemija").

Apsolutna policitemija

[uredi | uredi kôd]

Povećano stvaranje eritrocita može biti posljedica primarnog procesa u koštanoj srži (mijeloproliferativna bolest) ili kao kompenzatorna reakcija na smanjenu razinu kisika u krvi ili rjeđe malignu bolest.

Primarna policitemija

[uredi | uredi kôd]

Primjer primarne policitemije je policitemija rubra vera, a nastaje kao posljedica abnormalnosti koštane srži, i ubraja se u mijeloproliferativne bolesti. Uz povećanje broja eritrocita možemo naći i povećan broj leukocita i trombocita, povećanu jetru i slezenu, a sama bolest rijetko se transformira u akutnu leukemiju.

Sekundarna policitemija

[uredi | uredi kôd]

Sekundarna policitemija nastaje kao posljedica prirodno ili umjetno povećane razine eritropoetina u krvi, koji potiče stvaranje eritrocita. Primjeri prirodne policitemije su boravak na višim nadmorskim razinama, gdje smanjena koncentracija kisika u atmosferi kod ljudi uzrokuje povećano stvaranje eritropoetina, što se koristi u pripremanju sportaša. Sekundarna policitemija može nastati i kod bolesti koje uzrokuju kroničnu hipoksiju.

Relativna policitemija

[uredi | uredi kôd]

Relativna policitemija je rast udjela ertirocita u plazmi, bez povećanja ukupnog broja eritrocita, a nastaje kao posljedica smanjenja krvne plazme, što može biti posljedica npr. opeklina ili dehidracije.

    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!