Prijeđi na sadržaj

P. T. Barnum

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

P.T. Barnum

P. T. Barnum, punim imenom Phineas Taylor Barnum (Bethel, 5. srpnja 1810.Bridgeport, 7. travnja 1891.) bio je američki zabavljač, političar i poduzetnik zapamćen po bizarnim muzejima i osnivanju putujućega cirkusa „Barnum & Bailey” zajedno s Jamesom Anthonyem Baileyem. Cirkus je djelovao od 1871. do 2017. te ponovno od 2023., ali bez cirkuskih životinja. Bio je i glumac, izdavač i filantrop, iako je za sebe rekao: „Po zanimanju sam zabavljač ... i sva ta pozlata neće učiniti ništa drugo od mene”. Općenito je prihvaćeno da je formulirao izreku „Svake minute se rodi jedna naivčina”,[1] iako se ne mogu pronaći dokazi da je to stvarno rekao.

Barnum je postao vlasnik male tvrtke u svojim ranim dvadesetima i osnovao je tjedne novine prije nego što se preselio u New York 1834. Posvetio se karijeri u zabavnoj industriji, prvo s varijetetskom trupom pod nazivom „Barnumovo veliko znanstveno i glazbeno kazalište” (eng. Barnum's Great Science and Musical Theatre), a ubrzo nakon toga kupio je „Scudderov američki muzej”, koji je poslije preimenovao po sebi u „Barnumov američki muzej”. „Muzej” je nudio i neobične i poučne atrakcije i predstave. U muzeju je pokazivao i bizarne ljude s deformacijama poput patuljastog generala Toma Thumba te nestvarna bića, koje je predstavljao kao stvarna poput fidžijske sirene.

Plakat za cirkus „Barnum & Bailey”

1850. promovirao je američku turneju tada vrlo popularne švedske operne pjevačice Jenny Lind, plaćajući joj tada 1000 dolara po nastupu tijekom 150 dana. Pogodili su ga ekonomski preokreti 1850-ih zbog loših ulaganja, kao i godine parnica i javnog ponižavanja. Držao je javna plaćena predavanja protiv pijanstva kako bi se izvukao iz dugova. Njegov je muzej proširen s prvim američkim akvarijem i odjelom voštanih figura.

Barnum je obnašao dva politička mandata u zakonodavnom tijelu države Connecticut 1865. kao republikanski predstavnik grada Fairfielda. Pred zakonodavnim tijelom govorio je o ratifikaciji trinaestog amandmana na Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koji je ukinuo ropstvo i prisilno ropstvo: „Ljudsku dušu, koju je Bog stvorio i za koju je Krist umro, ne smije se tretirati s nepoštovanjem. Može se nastaniti u tijelu Kineza, Turčina, Arapa ili divljaka - ali je još uvijek besmrtan duh.”[2] Izabran je za gradonačelnika Bridgeporta u Connecticutu 1875., gdje je radio na poboljšanju vodoopskrbe, uvođenju plinske rasvjete i provođenju zakona protiv alkoholnih pića i prostitucije. Također je bio ključan u pokretanju bolnice Bridgeport 1878. godine i njezin prvi predsjednik. Unatoč tome, cirkuski posao bio je izvor većine njegove trajne slave. Osnovao je „F.T. Barnum veliki putujući muzej, menažeriju, karavanu i hipodrom” - putujući cirkus, zvjerinjak s cirkuskim životinjama i muzej s neobičnim ljudima.

Barnum je bio u braku s Charity Hallett od 1829. do njezine smrti 1873. i imali su četvero djece. 1874., nekoliko mjeseci nakon ženine smrti, oženio je Nancy Fish, kći svog prijatelja koja je bila 40 godina mlađa od njega. Bili su u braku do 1891. kada je Barnum umro od moždanog udara u svojem domu. Pokopan je na groblju Mountain Grove u Bridgeportu, koje je sam dizajnirao.[3]

O njegovom životu snimljen je hollywoodski film „Najveći showman” iz 2017. godine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Shapiro, Fred R. The Yale Book of Quotations. New Haven: Yale UP, 2006., str. 44
  2. Barnum, Phineas: The life of P. T. Barnum. Buffalo, N.Y.: The Courier Company, 1888., str. 237
  3. Rogak, Lisa: Stones and Bones of New England: A guide to unusual, historic, and otherwise notable cemeteries. Globe Pequat, 2004. ISBN 978-0-7627-3000-1.