Prijeđi na sadržaj

Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija

Ukrajina i Rusija su u neprijateljskim odnosima još od 2014. godine kada se dogodila ruska okupacija ukrajinskog poluotoka Krima. U veljači 2022. godine između ovih država izbio je oružani sukob nakon što je Ruska Federacija izvršila invaziju na Ukrajinu. Ovaj članak bavi se odjecima rusko-ukrajinskog sukoba među Hrvatima i u Hrvatskoj.

Politički odjeci

[uredi | uredi kôd]
Hrvatski premijer Andrej Plenković u posjeti Kijevu, u svibnju 2022.

Hrvatska politička scena u pogledu ruske invazije na Ukrajinu bila je podijeljena. Vlada Republike Hrvatske predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem pružala je snažnu podršku Ukrajini, što je Plenković nekoliko puta u svojim izjavama naglašavao.[1][2][3][4][5] Tijekom svibnja 2022. godine, Plenković je posjetio ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Kijevu.[3] Stavove podrške Ukrajini iznio je i saborski zastupnik Domagoj Hajduković koji je 25. svibnja 2022. prosvjedovao pred ruskim veleposlanstvom u Zagrebu.[6] Dana 25. veljače 2022., Hrvatski sabor sa 133 glasa za i jednim suzdržanim usvojio je Deklaraciju o Ukrajini kojom se: "najoštrije osuđuje ničim izazvana agresija Rusije na [...] suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost [Ukrajine]".[7] Jedina zastupnica koja je bila suzdržana prilikom glasanja bila je Katarina Peović iz Radničke fronte, tvrdeći da spomenuta deklaracija "militarizira hrvatsko društvo".[8]

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović iznosio je (prema zaključcima novinara koji prate politiku i drugih analitičara) uglavnom stavove naklonjene Rusima,[9][10][11][12][13] iako je on sam za sebe govorio da je "niti ukrajinski neprijatelj, niti ruski prijatelj".[14] Štoviše, Milanović je zbog svojih izjava bio i pohvaljivan u ruskim medijima,[15] dok je istovremeno završio na crnoj listi ukrajinske ekstremističke stranice Mirotvorec.[14] Nadalje, Milanović je uspio je isprovocirati bijesnu reakciju i ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je na razgovor zbog Milanovićevih izjava zvalo hrvatsku veleposlanicu u Kijevu.[16] Premijer Plenković se zbog Milanovićevih izjava ispričavao Ukrajincima.[4]

Stavove bliske ruskom tumačenju rata u Ukrajini iznio je umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo:[17] ustvrdivši da je rat u Ukrajini sukob: "Krista i Antikrista" pri čemu je Zapad Antikrist, zbog čega će po Domazetu "Putin pobijediti". Lošo je u istom nastupu tvrdio da je "ukrajinski jezik narječje ruskog", te da "Kijev nikada nije bio ukrajinski".[18] Proruske stavove tijekom invazije zadržali su i članovi nekadašnjeg Živog zida. Ivan Vilibor Sinčić se bunio protiv odluke Vlade da država ukrajinskim izbjeglicama daje novčanu pomoć od 3500 Kuna.[19] Proruske stavove iznosio je Branimir Bunjac preko društvenih mreža.[20] Jedan od glavnih podržavatelja ruske agresije na Ukrajinu bio je bivši saborski zastupnik Ivan Pernar, koji je preko svog Telegram kanala širio rusku propagandu.[21][22]

Diplomatske reakcije iz Moskve

[uredi | uredi kôd]
  • Dana 16. ožujka 2022. godine, Jurij Pilipson, dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova zadužen za jugoistočnu Europu kritizirao je Hrvatsku i Sloveniju zbog slanja oružja Ukrajini, koju je prozvao "kijevskim režimom".[23]
  • Nakon što je Hrvatska 11. travnja 2022. godine protjerala 18 ruskih diplomata i 6 članova administrativno-tehničkog osobnja, Rusija je odgovorila protjerivanjem 5 diplomata iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.[24]
  • Dana 25 travnja 2022. godine, glasnogovornica Kremlja Marija Zaharova obrušila se na Hrvatsku nakon što je Hrvatska odbila dopustiti ruskim diplomatima da zrakoplovima napuste Hrvatsku, riječima da Hrvatska: "sustavno, s upornošću [...] razvija antirusku liniju, uporno i sustavno uništavajući bilateralne odnose, doslovce se spuštajući na razinu spletkarenja".[25]
  • Dana 22. srpnja 2022. godine, iz Kremlja su objavili da je Republika Hrvatska dodana na "Popis neprijateljskih zemalja Rusije", zajedno s još Grčkom, Danskom, Slovačkom i Slovenijom.[26]

Nakon ilegalnih ruskih referenduma i aneksije četiri ukrajinske oblasti pod djelomičnom kontrolom ruskih snaga, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko je pozvan u MVEP RH u Zagrebu, gdje mu je u ime RH izrečen prosvjed zbog ilegalne aneksije, ruskih prijetnji nuklearnim oružjem, te zatraženo poništenje aneksije i povlačenje ruskih vojnih snaga i opreme s cjelokupnog teritorija Ukrajine.[27]

Društveni odjeci

[uredi | uredi kôd]
Zagrebački prosvjed protiv ruske agresije na Ukrajinu 5. ožujka 2022. godine.

Prema anketi koju je početkom ožujka 2022. godine za RTL televiziju provela agencija Promocija Plus, 58,1% hrvatskih građana smatra da je za Invaziju Rusije na Ukrajinu kriva Rusija i njen predsjednik Putin.[28] Da su za rat podjednako krivi Rusija i Sjedinjene Američke Države smatra 26,3% građana Hrvatske.[28] Pet zarez osam posto građana smatra da su za rat krive Sjedinjene Američke Države.[28] Ostatak građana RH (8,8%) smatra da su za rat krivi Ukrajina, SAD, NATO i EU u nekoj od kombinacija.[28] Slične rezultate dala je i anketa provedena 15. ožujka 2022.[29]

Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, u hrvatskim gradovima održani su prosvjedi podrške Ukrajini. Dana 5. ožujka skup podrške Ukrajini je održan u Zagrebu. Na skupu je prema pisanju Jutarnjeg lista prisustvovalo nekoliko tisuća Zagrepčana. Među okupljenima na prosvjedu od istaknutijih lica, bili su: Radovan Fuchs, Ivan Zvonimir Čičak, Tonino Picula i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière.[30] Sličan prosvjed podrške Ukrajini održan je i u Splitu, na kojem su sudjelovali splitski gradonačelnik Ivica Puljak i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.[31] Od ostalih hrvatskih gradova, skupovi podrške Ukrajini održani su i u Vukovaru[32] te Slavonskom Brodu.[33] U Slavonskom Brodu neka se građanka sukobila s građanima koji su prosvjedovali vičući: "Što ima Brod od Ukrajine?", prije no što ju je odvela policija.[34] Prosvjed podrške Ukrajini održan je i pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu, dana 5. travnja 2022.[35]

Prilikom bitke za Mariupolj, Rusi su zarobili hrvatskog državljanina Vjekoslava Prebega, koji je prema svojim riječima bio pripadnik ukrajinskih Marinaca.[36] Prebeg je zajedno s državljanima Velike Britanije, Švedske završio na separatističkom sudu, koji im je sudio pod optužbama da su strani plaćenici.[37] Dana 21. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da su Rusi posredstvom Saudijske Arabije oslobodili Prebega zajedno s još drugim zarobljenim američkim, britanskim, švedskim i marokanskim državljanima.[38] Tijekom lipnja 2022. godne, u Hrvatsku se vratio hrvatski državljanin koji je teško ranjen u Harkivskoj oblasti nakon što se borio kao dragovoljac na ukrajinskoj strani.[39][40]

Dana 16. rujna 2022. godine, objavljena je vijest da je 29-godišnji hrvatski humanitarac Andro Fabijanić poginuo u Ukrajini od posljedica eksplozije protutenkovske mine.[41] Hrvatski mediji objavili su da je do 21. lipnja 2022. godine Republika Hrvatska primila 20 005 ukrajinskih izbjeglica.[42]

Više od 400 Ukrajinaca prošlo je besplatni tečaj hrvatskoga jezika u organizaciji Caritasa Riječke nadbiskupije i predavača s Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Rijećke kroatističke škole.[43]

Vojni odjeci

[uredi | uredi kôd]
Topovi M-46 koje je Hrvatska donirala[44] Ukrajini na položajima u Donjeckoj oblasti.

Dana 10 ožujka 2022. na glavni grad Hrvatske, srušila se bespilotna letjelica nepoznatog porijekla, koja je najvjerojatnije doletjela iz Ukrajine.[45] Početkom ožujka 2022., hrvatski mediji objavili su da Hrvatska šalje vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 16,5 milijuna Eura.[46] Poslano naoružanje navodno je dostatno za opremiti četiri brigade i odnosi se na zaštitnu opremu i lako pješačko naoružanje.[46][47] Dana 4. ožujka 2022. hrvatski vojni ataše u Moskvi, Željko Akrap, pozvan je u Ministarstvo obrane Ruske Federacije ,u Moskvi, gdje su mu Rusi pokušali uručiti protestnu notu. Rusi su u noti optužili hrvatskog državljanina Denisa Šelera da je: "doveo 200 plaćenika iz Hrvatske kako bi se borili u Ukrajini" na strani Ukrajinaca. Akrap je notu odbio primiti.[48][49] Šeler se isti dan javio iz Zagreba i demantirao ruske optužbe, kazavši da to: " pokazuje da su Rusi očajni".[50]

Dana 15. kolovoza 2022. godine portal Shepard media objavio je da je Hrvatska donirala Ukrajini najmanje 15 tegljenih topova M-46, kalibra 130 mm.[51][52] Nove vijesti o spomenutim topovima pojavile su se 20. rujna 2022., kada su na Twitteru osvanule njihove fotografije na paljbenim položajima u Donjeckoj oblasti, zajedno s hrvatskim streljivom.[53]

Gospodarski odjeci

[uredi | uredi kôd]

Zbog sankcija koje su nametnute Ruskoj Federaciji, u Hrvatskoj je poslovanje prekinuo ruski Sberbank. Njega je preuzela Hrvatska poštanska banka i rebrandirala ga u Novu hrvatsku banku.[54][55] Zbog invazije na Ukrajinu, Hrvatska je bila suočena s nizom poskupljenja.[56] Prema pisanju Poslovnog dnevnika, u ožujku 2022. godine, cijene hrane u Hrvatskoj bile su najviše u zadnjih 30 godina.[57] Početkom listopada 2022. godine, u skladu s odlukama Europske unije, Hrvatska je prekinula opskrbu ruskom naftom preko JANAF-a, za Srbiju. Iako je odluka donesena na razini Europske unije Vučićev režim u Beogradu, optužio je Hrvatsku za prekid, nakon čega su ljudi i mediji bliski njemu idućih nekoliko dana vrijeđali Hrvatsku i hrvatske institucije etiketirajući ih kao ustaše.[58][59][60]

Hrvatske željeznice su odmah po izbijanju rata omogućile besplatan prijevoz ukrajinskih državljana u unutarnjem željezničkom prometu u Hrvatskoj.[61] Grad Zagreb financirao je ljetovanja ukrajinskoj djeci.[62]

Kulturni odjeci

[uredi | uredi kôd]

Pjesma Mama ŠČ! sastava Let 3 koja je predstavljala Hrvatsku na izboru za pjesmu Eurovizije 2023. antiratna je pjesma za koju se smatra da kritizira rusku invaziju na Ukrajinu.[63]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Vlada Republike Hrvatske - Snažna podrška Ukrajini i oštra osuda ratnog zločina počinjenog u ukrajinskoj Buči. vlada.gov.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  2. ↑ Đečević, Jasmin. 10. ožujka 2022. Plenković primio veleposlanika Kiriliča: "Snažna podrška europskom putu Ukrajine". Novi list (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  3. ↑ a b [VIDEO/FOTO] Plenković u nenajavljenom posjetu Ukrajini, u Kijevu se sastao sa Zelenskim: Hrvatska zna kako je biti pod vojnom agresijom. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  4. ↑ a b Plenković se izvinio Ukrajini zbog Milanovićeve izjave da je korumpirana. balkans.aljazeera.net (bošnjački). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  5. ↑ Plenković završio službeni posjet: Hrvatska podrška Ukrajini. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  6. ↑ [FOTO/VIDEO] Saborski zastupnik Hajduković održao performans pred ruskim veleposlanstvom: 'Ruska nafta ima boju ukrajinske krvi'. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  7. ↑ Usvojena Deklaracija o Ukrajini, samo jedna zastupnica ostala suzdržana: Oštra osuda agresije. Dnevnik.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  8. ↑ Peović: Nisam glasala za Deklaraciju o Ukrajini jer ona militarizira hrvatsko društvo. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  9. ↑ Slobodna Dalmacija - ‘Medvedev s Pantovčaka‘ Mariupolju ne vjeruje: kaže da u Ukrajini ‘nema zvjerstava kao kod nas‘, ne bi iznenadilo ni da citira Veselina Šljivančanina. slobodnadalmacija.hr. 3. travnja 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  10. ↑ Ovako je Milanović govorio o ratu: Bogami neću kao budala pljeskat Ukrajincima. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  11. ↑ Slobodna Dalmacija - Ante Tomić: Po Milanoviću su Ukrajinci pobili svoje civile da bi optužili Ruse?!. slobodnadalmacija.hr. 5. travnja 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  12. ↑ Austrijski list analizirao Milanovića: Ruska zvijezda i prijatelj Kremlja koji je prešao sve granice. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  13. ↑ Duhaček, Gordan. Dodik s Pantovčaka. www.index.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.. Srebrenica nije jedini primjer. Milanović zvuči manje-više kao Dodik kad govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu, o Zapadu, o NATO-u, o Europskoj uniji, o Njemačkoj, o BiH, o Bošnjacima itd. Oni i dalje govore na svoje specifične načine i koristeći specifičan vokabular, ali poruke su im iste ili slične. Ne drže do europskih vrijednosti i ljudskih prava, fascinira ih moć iza koje stoji gola sila, o Vladimiru Putinu govore biranim riječima iako inače baš i ne paze što govore.
  14. ↑ a b Danas, R. T. L. 28. siječnja 2022. Milanović za RTL: 'Neka se Plenković ispričava. On se ponaša kao ukrajinski agent, a ja kao hrvatski... RTL.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  15. ↑ Putinovi mediji su stvarno oduševljeni Milanovićem. Evo ga opet na naslovnici. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  16. ↑ Ukrajina bijesna zbog Milanovićevih izjava. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  17. ↑ Vidov, Petar. Davor Domazet Lošo proširio suludu teoriju zavjere o ratu u Ukrajini. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  18. ↑ Lošo: Ovo je rat Krista i Antikrista, a Zapad je Antikrist. Putin će pobijediti. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  19. ↑ Sinčić: Ukrajinci dobivaju 3600 kuna, ne mogu shvatiti one koji to podržavaju. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  20. ↑ dš. 18. travnja 2022. Propali političar Branimir Bunjac nakon Putinove invazije: 'Ukrajina je rat već izgubila, Rusija je tehnikom i ljudstvom superiorna'. Rijeka Danas (engleski). Pristupljeno 25. rujna 2022.
  21. ↑ Ekstremisti, ali i antivakseri poput Pernara obožavaju aplikaciju Telegram. Smartlife HR. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  22. ↑ ZADARdanas. 11. travnja 2022. Pripadnici Bojne Azov prijete smrću Ivanu Pernaru! ‘On je Putinov pijun koji širi Rusku propagandu’. ZADARdanas. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  23. ↑ Rusi zaprijetili Hrvatskoj zbog slanja oružja Ukrajini! 'Morate biti svjesni protiv koga će se koristiti. Platit ćete štetu'. www.vecernji.hr. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  24. ↑ Đečević, Jasmin. 27. svibnja 2022. Rusija protjeruje pet hrvatskih diplomata iz Moskve. Situaciju komentirao i premijer. Novi list (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  25. ↑ Jutarnji list - Zaharova podivljala na Hrvatsku: ‘Nepristojni ste, nehumani, militantni rusofobi, spletkarite! Ovo neće proći bez odgovora‘. www.jutarnji.hr. 25. travnja 2022. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  26. ↑ Sotiris. 23. srpnja 2022. Greece listed as 'unfriendly country' by Russia in expanded list. NEOS KOSMOS (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  27. ↑ Državna tajnica pozvala ruskog veleposlanika u Ministarstvo vanjskih poslova. N1. 3. listopada 2022. Pristupljeno 3. listopada 2022.
  28. ↑ a b c d Danas, R. T. L. 5. ožujka 2022. EKSKLUZIVNO Istraživanje otkriva koga Hrvati krive za rat u Ukrajini, misle li da će se rat proširiti na... RTL.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  29. ↑ Županić, Sergej. 15. ožujka 2022. Anketa 'tko je kriv za rat u Ukrajini': Diljem ex-YU krive Rusiju, osim u Srbiji. U RH - malo iznenađenje. RTL.hr. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  30. ↑ Jutarnji list - Više tisuća Zagrepčana na skupu podrške Ukrajini. Emotivni ambasador: ‘Molim svijet, Europu i NATO da zaustave đavla!‘. www.jutarnji.hr. 5. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  31. ↑ FOTO/VIDEO Skup podrške Ukrajini u Zagrebu, ukrajinski veleposlanik se rasplakao. N1. 5. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  32. ↑ Prosvjed podrške Ukrajini u Splitu i Vukovaru, građani poručili: “Stop Putinu, slava Ukrajini”. NACIONAL.HR. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  33. ↑ D.M. Brođanka prekinula skup podrške Ukrajincima: Što ima Slavonski Brod od Ukrajine? Sramite se!". SiB.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  34. ↑ D.M. Brođanka prekinula skup podrške Ukrajincima: Što ima Slavonski Brod od Ukrajine? Sramite se!". SiB.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  35. ↑ Studenti održali prosvjed podrške za Ukrajinu. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  36. ↑ Jutarnji list - Zarobljeni Hrvat u društvu Engleza i Šveđanina u kavezu u Donjecku, prijeti mu smrtna kazna. www.jutarnji.hr. 16. kolovoza 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  37. ↑ [FOTO] Objavljene fotografije sa suđenja Hrvatu i još četvorici Europljana zarobljenima u Ukrajini, pogledajte kako ih tretiraju. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  38. ↑ Rusi iznenada oslobodili Hrvata zarobljenog u Ukrajini. www.index.hr. Pristupljeno 21. rujna 2022.
  39. ↑ Hrvat ranjen u Ukrajini stigao u KB Dubrava: 'Ima teške ozljede, ali stabilno je'. tportal.hr. Pristupljeno 22. rujna 2022.
  40. ↑ Jutarnji list - Hrvat ranjen na ratištu u Ukrajini: ‘U pitanju su geleri, čini se da nije ništa strašno...‘. www.jutarnji.hr. 3. lipnja 2022. Pristupljeno 22. rujna 2022.
  41. ↑ Petrak, Andrej. 16. rujna 2022. Hrvatski humanitarac Andro Fabijanić poginuo u Ukrajini. Već je imao kartu za put kući, a onda se dogodila tragedija. Novi list (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  42. ↑ U Hrvatskoj 20.005 izbjeglica iz Ukrajine, evo što su sve morali proći da bi ušli u našu državu. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  43. ↑ Caritas Riječke nadbiskupije: „Više od 400 Ukrajinaca prošlo Caritasov tečaj hrvatskoga jezika”, Glas Koncila, god. LXIII., br. 2591 (18. veljače 2024.), str. 24
  44. ↑ Jutarnji list - Kako su topovi HV-a završili u Ukrajini i hoćemo li zauzvrat dobiti njemačke PzH haubice?. www.jutarnji.hr. 20. rujna 2022. Pristupljeno 27. rujna 2022.
  45. ↑ U Zagreb pao izviđački dron iz Ukrajine? Stručnjak: Činjenica da je tako daleko je zbunjujuća. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  46. ↑ a b Hrvatska šalje oružje u Ukrajinu i apelira na Rusiju da prekine rat. Radio Slobodna Evropa (srpsko-hrvatski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  47. ↑ Jutarnji list - Hrvatska šalje Ukrajini pješačko naoružanje i opremu za četiri brigade. www.jutarnji.hr. 1. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  48. ↑ Jutarnji list - Tko je hrvatski vojni ataše koji je odbio prosvjednu notu Moskve: ‘Časnik sa stavom, bio je i ranjen u ratu‘. www.jutarnji.hr. 4. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  49. ↑ Hrvatski vojni ataše pozvan u rusko ministarstvo: 'Ukazali smo mu da je 200 hrvatskih plaćenika stiglo u Ukrajinu'. www.vecernji.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  50. ↑ Šeler za Index: Odakle Rusiji da ja šaljem vojnike? Ovo pokazuje da su očajni. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  51. ↑ Croatia donates M-46 field guns to Ukraine | Shephard. www.shephardmedia.com (engleski). Pristupljeno 18. rujna 2022.
  52. ↑ Ukraine army uses old Soviet 130mm M-46 guns received from Croatia | Ukraine - Russia conflict war 2022 | analysis focus army defence military industry army. www.armyrecognition.com. Pristupljeno 18. rujna 2022.
  53. ↑ Objavljene slike navodnog hrvatskog oružja na prvoj liniji u Donjecku. www.index.hr. Pristupljeno 20. rujna 2022.
  54. ↑ Predstavljen novi logo bivše Sberbanke, evo kako će izgledati 'Nova hrvatska banka' nakon preuzimanja od Rusa. tportal.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  55. ↑ Jutarnji list - HPB kupio Sberbank, objavio kako će se ubuduće zvati ta banka: ‘Klijenti su odahnuli‘. novac.jutarnji.hr. 2. ožujka 2022. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  56. ↑ Cijene divljaju zbog rata u Ukrajini, kako će se odraziti na Hrvatsku?. www.index.hr. Pristupljeno 16. rujna 2022.
  57. ↑ Cijene hrane u ožujku na najvišoj razini u više od 30 godina (engleski). Pristupljeno 16. rujna 2022.
  58. ↑ "Dežmekasti ustaša cmizdri..." Srpski mediji u žestokoj ofenzivi udaraju po Hrvatskoj: "Hrvati objavili rat Srbiji". Dnevnik.hr. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  59. ↑ Filipović, Miroslav. 7. listopada 2022. Analitičar pojasnio zašto ovih dana neprestano slušamo o ustašama: 'Srbija je dobila jasniju... Net.hr. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  60. ↑ Jutarnji list - Totalna histerija u Srbiji, čak i umjereni mediji spominju ustaše, Vučić: ‘Hrvatska radi isto ono što radi od 1941.‘. www.jutarnji.hr. 6. listopada 2022. Pristupljeno 8. listopada 2022.
  61. ↑ Hrvatska za Ukrajinu hzpp.hr. Hrvatske željeznice. Objavljeno 23. ožujka 2022.
  62. ↑ Pismo zahvale Europskog odbora regija Gradskoj upravi i Gradskoj skupštini Grada Zagreba zagreb.hr. Grad Zagreb. Objavljeno 14. listopada 2023.
  63. ↑ Jutarnji list - 'Napokon smo svi skupa imali mu*a. Na Eurosong šaljemo staljinovske brkajlije, ali našminkane crvenim ružem'. www.jutarnji.hr. 12. veljače 2023. Pristupljeno 12. veljače 2023.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Rusko-ukrajinski rat
primarni sudionici: Ukrajina  · Ruska Federacija
ruske paradržave na teritoriju Ukrajine
zbivanja 2014. godine
zbivanja 2015. godine
Invazija Rusije na Ukrajinu
ratni zločini
ostalo
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Odjeci_rusko-ukrajinskog_rata_u_Hrvatskoj&oldid=7004930"