Prijeđi na sadržaj

Hercegovačka franjevačka provincija

Izvor: Wikipedija

Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM franjevačka je provincija koja obuhvaća prostor Hercegovine. Osnovana je 27. travnja 1892. godine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prisutnost franjevaca u Hercegovini zabilježena je već u 15. stoljeću. No, život na ovom području za katoličko hrvatsko pučanstvo, pa tako i franjevce, nije bio niti malo lagan, pogotovo dolaskom Turaka.

Turci su 1563. godine srušili i spalili franjevačke samostane u Mostaru i Ljubuškom, a prije toga, 1524. godine u Konjicu. Franjevce su protjerali ili poubijali.

Na području Hercegovine uslijedilo je teško razdoblje za crkvu, fratri su po grobljima i misištima krišom pastorizirali preostali porobljeni puk. Na početku su djelovali iz Živogošća i Zaostroga, a poslije Karlovačkog mira 1699. godine i iz samostana provincije Bosne Srebrene (Kreševa, Fojnice i Kraljeve Sutjeske).

Hercegovina se odvaja od matične provincije Bosne Srebrene 16. svibnja 1844. godine. Temeljni kamen samostanu na Širokom Brijegu položen je 23. srpnja 1846. godine, a Kustodija je osnovana 3. listopada 1852. godine.

Uprava

[uredi | uredi kôd]
Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu
  • Provincijal – fra Jozo Grbeš
  • Vikar – fra Miro Šego
  • Definitori – fra Mladen Vukšić, fra Danko Perutina, fra Ante Bekavac, fra Josip Vlašić, fra Slaven Brekalo

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta