Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Gruzije

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Gruzije
Valuta Lari
Fiskalna godina kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO, GUAM i druge
Statistika
BDP (PPP) 30 milijardi $ (PPP)[1] ()
BDP rast 6.2% (2012.), 7.0% (2011.), 5.7% (prosjek 2003. - 2011.)[2]
BDP per capita 6.100 $ (PPP)[3]
BDP po sektoru industrija – 17,3%; trgovina – 17,3%; promet i komunikacije - 10,6%; poljoprivreda - 9,3%; građevinarstvo - 6,2% (procjena 2011.)
Inflacija (IPC) -0,9% (2012.)
Stopa siromaštva 9,2% (2011.)
Radna snaga 1,59 milijuna (2011.)
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (52,2%), usluge (41,3%), industrija (6,5%) (2011.)
Nezaposlenost 13.7% (2014.)[4]
Glavna industrija
Trgovina
Izvoz 3,3 milijarde $ (procjena 2012.)
Izvozna dobraautomobili, ferolegure, mineralna i kemijska gnojiva, orasi, fero, zlato, bakarna ruda, vino, alkoholna pića
Uvoz 6,62 milijarde $ (procjena 2011.)
Uvozna dobranafta, plin, lijekovi, pšenica, šećer, cigarete, elektronička oprema
Javne financije
Javni dug 29% BDP (2011.)
Prihodi 6,87 milijardi $ (2011.)
Rashodi 7,08 miljardi $ (2011.)
Ekonomska pomoć ODA: 626 milijuna $ (2011.)
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Gruzije je nakon raspada SSSR-a i osamostaljenja doživjelo silovit pad. Veliki dio poduzeća je prestao poslovati, a poljoprivredna i industrijska proizvodnja su se u razdoblju od 1991. – 1994. svake godine prepolovile. Već 1995. započinje proces privatizacije, ali privatizacija državnih poduzeća vlasničkim certifikatima nije uspjela. Prvi znaci oporavka gospodarstva javljaju se 1996. godine kada gruzijska vlada uz pomoć MMF-a provodi opsežne reforme kojima se smanjuje inflacija te otvarju nova tržišta (prije svega u Turskoj, Azerbajdžanu i Turkmenistanu)[5]

Glavne gospodarske djelatnosti su uzgoj poljoprivrednih proizvoda kao što su grožđe, agrumi i lješnjaci; u rudarstvu vađenje mangana, bakra i zlata; te proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića, metalna industrija, strojogradnja i kemijska industrija. Najvažnije poljoprivredno područje je Kolhidska nizina gdje mogu uspijevati i suptropske kulture, a tu se uzgajaju čaj, voće (naranče, limuni, jabuke) i kukuruz. Na južnim padinama Velikog Kavkaza dugu tadiciju ima vinogradarstvo. Gruzija je u vrijeme SSSR-a bila važan proizvođač mangana, (ležišta kraj Čiature), kod Tkvarčelija ima kamenog uglja, a u nizinama na zapadu i u obalnom području otkrivena su ležišta nafte i zemnog plina. Dvije trećine električne energije dobiva se iz hidroelektrana, a ostatak iz termoelektrana koje rade na kameni ugljen i zemni plin. Većina industrije smještena je na tri industrijska područja: Tbilisi-Rustavi, Zestafoni-Čiatura i Kutaisi-Tkibuli. Kod Batumija se nalazi naftni terminal i rafinerija nafte. Turizam je jedan od najbrže rastućih sektora gruzijskog gospodarstva koji ima značajan potencijal u budućnosti. Gruziju je 2011. posjetilo oko tri milijuna turista. Najznačajnija su ljetovališta na crnomorskoj obali te zimska središta na padinama Kavkaza.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "The World Bank DataBank - Create Widgets or Advanced Reports and Share", preuzeto 26. siječnja 2014.
  2. Gross Domestic Product (GDP), geostat.ge, preuzeto 14. srpnja 2015.
  3. Georgia GDP - per capita (PPP), indexmundi.com, preuzeto 14. srpnja 2015.
  4. 2014 წელს საქართველოში უმუშევრობის დონე შემცირდება, bpn.ge, preuzeto 14. srpnja 2015.
  5. Karel Natek i Marjeta Natek: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb; 2003. ISBN 953-196-540-4